Dobro nam došla, Hrvatska

Kako u mnoštvu festivala, bogatih kulturnih i gospodarskih programa koji se dnevno održavaju u Londonu predstaviti Hrvatsku kao novu članicu Europske unije? Bilo je to pitanje na koje je prije više od dvije godine potražila odgovor skupina hrvatskih i britanskih intelektualaca, diplomata i specijalista za poslovne odnose s Hrvatskom, na prvom sastanku odbora Welcome Croatia. Sastanak je potaknuo Peter Elborn, koji je kao diplomat British Councila proveo svoj radni vijek predstavljajući kulturu i baštinu Velike Britanije diljem svijeta. To svoje iskustvo želio je primijeniti na promidžbu Hrvatske jer je uz nju ostao vezan nakon što je u razdoblju od 1977. do 1982. bio ravnatelj British Councila za Hrvatsku, gdje od tada provodi veći dio svojega slobodnog vremena. Prije nekoliko godina izabran je za tajnika dobrotvorne udruge The British-Croatian Society sa sjedištem u Londonu. Na tom otvorenom sastanku na kojem su uz predstavnike veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu bile zastupljene sve britansko-hrvatske udruge i širok spektar dobrovoljaca, dogovoreno je da će Britansko-hrvatsko društvo organizirati festival koji će trajati prvih šest mjeseci 2013. godine, dakle do 1. srpnja, kada smo bili uvjereni da će Hrvatska pristupiti Europskoj uniji. U tom trenutku nismo imali sredstava, ali smo imali veliku potporu pojedinaca i institucija kako u Ujedinjenom Kraljevstvu tako i u Hrvatskoj, a Sir John Ramsden, bivši britanski veleposlanik u Hrvatskoj, izabran je za predsjednika odbora festivala. Mrežnu stranicu napravio nam je Adrian Johnson, a Tihana Borovčak, stručnjakinja za odnose s javnošću, koristila se svojim znanjem suvremenih medija da se za festivalska događanja sazna globalno. Pojam festival odnosi se u prvom redu na značenje te riječi koje definira vrijeme slavlja, a ne kratkoročnoga datumima strogo određenog termina. Odlučili smo objediniti davno dogovorene projekte s novim, zanimljivim idejama koje je bilo moguće ostvariti u kratkom roku i bez većih troškova. Pišući o tom festivalu u jubilarnom 500. broju Vijenca, usporedila sam ga s malom, ali fino oblikovanom snježnom grudom koja se počela kotrljati niz blagu padinu brijega i sa svakim okretajem postajala je sve veća, skupljajući usput sve više i više snježnih kristala, veselo poskakujući dok nije postala zamjetna figura u prostoru. No za razliku od snježne grude od koje s dolaskom proljeća neće ništa ostati, niz susreta i događanja na festivalu stvorili su platformu za daljnju promidžbu Hrvatske u Velikoj Britaniji i dugoročnu suradnju na različitim područjima. Na poticaj sve­učilišnoga profesora Nenada Bićanića, koji već desetljećima živi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Welcome Croatia Festival ostavio je i trajan spomenik na dan kada je Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Profesor Bićanić ovako je objasnio svoju ideju: »Projekt pod nazivom Istarski kažun (suhozidno sklonište) jedinstven je među projektima Welcome Croatia, utoliko što predlaže izgradnju trajnog spomenika na prestižnoj lokaciji u Britaniji. Temelji se na dugotrajnoj tradiciji gradnje suhozida, kako u Hrvatskoj tako i u Britaniji, te povećanom interesu za očuvanje i obnovu suhozidne graditeljske baštine. U Hrvatskoj se suhozidna skloništa pojavljuju na više lokacija i pod raznim imenima (kažun ‒ Istarski poluotok, komarda – otok Krk, bunja – Dalmacija, trim – otok Hvar, vrtujak – otok Korčula). Simbolična veza suhozidne gradnje u Hrvatskoj s onom u Britaniji dio je mnogo širega povijesnog okvira, budući da kamena skloništa pripadaju vernakularnoj arhitekturi, koja je prisutna na cijelom europskom kontinentu ‒ takva se skloništa mogu naći od Škotske do Palestine, od Španjolske do Grčke. U pojedinim zemljama i regijama ona imaju različita imena, na primjer u Irskoj clachan, a u Škotskoj i Engleskoj beehive hut (koliba poput košnice), ali su sva slična po obliku i načinu gradnje. Osnovna je ideja projekta da je objedinjujući karakter tih jednostavnih građevina vrlo uvjerljiv i primjeren podsjetnik zajedničke povijesti u trenutku kad se slavi dobrodošlica novom članu u obitelji europskih država. Kažun će zajedno graditi istarski graditelji i lokalni entuzijasti suhozidari, tijekom deset dana u lipnju. Nakon razmatranja nekoliko potencijalnih lokacija, gradnja je dogovorena na vrlo primjerenu mjestu pod nazivom Parsley Hay u Nacionalnom parku Peak District, u srcu britanskog otočja. Gradnja tehnikom suhozida poznata je u tom zaštićenom području pod upravom National Trusta već od 16. stoljeća. To je vrlo popularna destinacija koju godišnje posjeti na desetke tisuća planinara, šetača i biciklista, tako da će kažun izazvati veliko zanimanje posjetitelja. U rad projekta uključene su udruge ECOVAST-UK i ECOVAST-CROATIA, a Ministarstvo kulture RH odobrilo je sredstva za realizaciju«.

Gradnja istarskog kažuna u Nacionalnom parku Peak District

Profesor Bićanić i arhitekt Branko Orbanić iz Žminja imali su pune ruke posla u pripremi detaljnog elaborata za lokacijsku dozvolu i provedbu radova, koji je odobrilo vijeće Nacionalnog parka, pa su tek nakon tog odobrenja i obećanja financiranja od Ministarstva kulture, mogli obaviti daljnje dogovore i narudžbu u lokalnom kamenolomu. Gradnja je počela 10. lipnja a svečano je otvorenje održano 5. srpnja 2013. Od tog projekta koji će čvrsto stajati na zem­lji, nadajmo se stoljećima, do onoga završnoga koji je nestao u nebeske visine s posljednjim zvukom zvona sa zvonika crkve u idiličnom londonskom Hampsteadu, hrvatska je dobrodošlica bila uistinu jedinstvena i u mnogim aspektima programa vrlo originalna. Ovo je prvi put u povijesti ovog otoka da su zvonila zvona u čast jednog događaja koji je vezan uz Hrvatsku. No to nije uobičajeni zvon s crkvenoga zvonika kakav nam je poznat diljem Hrvatske i drugih zemalja, već specifično engleski peal of bells, dugačka, melodiozna zvonjava. Na taj način Englezi obilježavaju ne samo crkvene blagdane nego i značajne događaje, na primjer krunidbu i kraljevska vjenčanja. O broju zvona u zvoniku ovisi i broj zvonara koji svaki zasebno kontrolira intenzitet i način udaranja batića o zvono, ništa nije prepušteno slučaju, već se odvija po matematički preciznim permutacijama u do četrdeset tisuća kombinacija. Strogo određen ritam zapisan je brojevima, a rezultat je vrlo složena kompozicija koja može potrajati i do tri sata. Samo pet tisuća crkava u Engleskoj imaju zvona montirana na način pogodan za takav slavljenički zvon. Tradicionalno zvonari su volonteri, entuzijasti, koji njeguju tu vrlo složenu vještinu koja zahtijeva godine naukovanja i duboku koncentraciju. Ritam, melodija, usklađeni su s vrstom događaja koji se slavi. Za hrvatsku se proslavu oglasilo osam zvona, a osmero zvonara zvonilo je 45 do 50 minuta po određenom redoslijedu u kojem se slijed zvona i ritam ne ponavljaju. Među njima je i Sue Unsworth, članica Britansko-hrvatskog društva, koja je organizirala da se na taj specifično engleski način 30. lipnja obilježi kraj festivala i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sue je članica tima koji za svečane prilike angažira i Westminsterska opatija.

Nagrađena fotografija Vere Stevens pod naslovom »Veselje s valovima« (Fun in the Waves) na natječaju »Hrvatska okom kamere« u okviru festivala »Dobro nam došla, Hrvatska / Welcome Croatia«

Između tih dvaju neobičnih događaja s festivalskoga programa organizirano je više od trideset različitih prezentacija Hrvatske. Program se u cijelosti može vidjeti na internetskoj stranici www.welcomecroatia.net, ali izdvojit ćemo neke od njih. Festival je 10. siječnja otvorila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izložbom »The UK-Croatia Extra-ordinary Design Workshops« u galeriji Britanskog savjeta u Londonu. Na toj su izložbi predstavljeni rezultati britansko-hrvatske suradnje na području dizajna, uključujući dizajnerska ostvarenja ljudi s posebnim potrebama. Prikazan je rad u specijaliziranim radionicama koje su tijekom dvije godine održane u Zagrebu i Osijeku, uz potporu Centra za dizajn Helen Hamlyn u Royal College of Art, Britanskog savjeta i Britansko-hrvatskog društva s britanske strane, te Ministarstva kulture, Hrvatskoga dizajnerskog društva, Studija dizajna na Zagrebačkom sveučilištu i udruga UPI, SLAP, URIHO, NEOS i ZVONO iz Hrvatske. Martin Davidson, ravnatelj British Councila, tom je prigodom izjavio da je ta izložba izvrstan pokazatelj kreativnih potencijala britanske i hrvatske dizajnerske prakse i uspješnoga partnerstva između pojedinaca, institucija i između naših dviju zemalja.

U veljači su u galeriji veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu bile izložene fotografije koje su ušle u uži izbor na natječaju što ga je organizirala fotografkinja Gordana Johnson pod nazivom »Croatia through the lens« (Hrvatska okom kamere). Fotografije su pristigle od posjetitelja iz raznih kontinenata, ali i od hrvatskih fotografa, pa je bilo zanimljivo vidjeti vrlo različite slikovne dojmove iz Hrvatske, u različita godišnja doba, okom kamere zabilježene detalje ili krajolike. Nagrađena je fotografija Vere Stevens pod naslovom »Veselje s valovima«.

U istoj je galeriji bila postavljena izložba fotografija hrvatskih spomenika, a za vrijeme trajanja izložbe 18. ožujka Radoslav Bužančić održao je predavanje o urbanističkom planu Trogira u ranoj renesansi. U okviru festivala održana je i samostalna izložba recentnih slika Mirne Krešić u novootvorenoj galeriji ArtEco u Londonu.

U glazbenom je programu barokni ansambl Aestas Musica održao 19. travnja dobrotvorni koncert u kapeli Grosvenor u Londonu, a u organizaciji Hrvatske katoličke misije gostovao je sjajan djevojački zbor Mozartine, koji je 20. i 21. travnja oduševio publiku nastupom u dvjema londonskim katoličkim crkvama. Bojan Bujić, profesor emeritus na koledžu Magdalen u Oxfordu, priredio je za radijsku postaju BBC 3, koja je specijalizirana za klasičnu glazbu, jednosatni program o hrvatskoj glazbi od 16. do 18. stoljeća. Zrinka Mikelić Bottrill, hrvatska glazbenica koja se školovala i živi u Londonu, svirala je na glasoviru u povijesnom salonu Locarno u zgradi Ministarstva vanjskih poslova, na prijmu koji je 22. svibnja britanska vlada organizirala u čast posjeta predsjednika Ive Josipovića i njegove supruge, a mladi glazbenik Srđan Bulat, koji je na specijalizaciji u Londonu, održao je gitarski koncert 25. lipnja 2013. u Europskoj kući. Glazbeni su nastupi bili u programu gala večere koju je organizirao novoosnovani Britansko-hrvatski poslovni klub (BCBC, British Croatian Business Club). Britanski i hrvatski veleposlanici, poslovni ljudi i članovi britansko-hrvatskih udruga, uživali su u opernom repertoaru tenora Stijepe Gleda Markosa, koji se za ovu prigodu uspio otrgnuti od intenzivnih proba za veliku ulogu u londonskoj Operi. Pridružila mu se mlada Katarina Jenč, a uz gitaru je bio Martin Puljić, dok je Nera Gojanović pjevala s klapom Bonaca.

Hrvatski su proizvođači i vinari sudjelovali na nekoliko značajnih londonskih sajmova.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dva je puta održao zapažena predavanja s optimističkom porukom predstavnicima monetarnih fondova u srcu londonskog Cityja.

U lipnju je London sav u znaku mnogih događanja u okviru već tradicionalnoga Festivala arhitekture, pa je i festival Welcome Croatia dao svoj doprinos. Hrvatska arhitektura predstavljena je na izložbi pod nazivom »Kontinuitet modernosti«. Izloženi su primjeri kvalitetnih arhitektonskih realizacija čija je zajednička odrednica modernizacijska ambicija vezana za vrlo različite izvore: od reprezentacije političke moći do podizanja socijalnoga standarda. Tom su izložbom željeli pokazati da je hrvatska arhitektura bila aktivan protagonist ključnih društvenih zbivanja i u funkcionalnom i u simboličkom smislu. U programu londonskog festivala arhitekture londonski arhitektonski fakultet predstavio je izložbu »Atlas neizgrađenog svijeta«, na kojoj je Hrvatska zastupljena modelom projekta novoga putničkog terminala u zagrebačkoj zračnoj luci. Za one čiji su interesi u nešto daljoj prošlosti, mogla se od 18. do 25. lipnja u galeriji Europske kuće u Londonu razgledati izložba hrvatske arheološke baštine. U istom je prostoru 24. i 25. lipnja održana dvodnevna međunarodna konferencija »Croatia at the Crossroads« (Hrvatska na raskrižju), na kojoj je sudjelovalo više od 20 britanskih i hrvatskih arheologa. Oni su analizirali povezanost Hrvatske sa susjednim ali i dalekim populacijama i kulturama od pretpovijesnoga razdoblja do srednjeg vijeka. Konferenciju je organizirala specijalizirana izdavačka kuća Archaeopress iz Oxforda, kojom upravljaju arheolozi Rajka Makjanić i David Davison. Oni su također većinski sponzori konferencije i objavit će izlaganja u međunarodnoj seriji britanskih arheoloških izvješća (BAR). Time će omogućiti da rezultati istraživanja predstavljeni na konferenciji budu poznati diljem svijeta i dostupni u najznačajnijim sveučilišnim institucijama i knjižnicama. Archaeopress je bio sponzor i arheološkog seminara o životu i arheološkim otkrićima Sir Arthura Evansa (1851–1941), s posebnim osvrtom na njegova istraživanja u dubrovačkoj regiji i boravak u Dalmaciji. Tema je bila i slavna Livija, jedan od izložaka u muzeju Ashmolean u Oxfordu, koji je Sir Arthur donio iz Opuzena. Na seminaru, koji je održan 10. svibnja u muzeju Ashmolean, gdje je Arthur Evans bio ravnatelj, govorili su istaknuti britanski i hrvatski arheolozi. Među brojnom publikom bili su profesori sa sveučilišta u Oxfordu i Cambridgeu, studenti, muzealci i arheolozi.

Festivalski odbor nije zaboravio ni one najmlađe, pa je oduševljeno prihvatio prijedlog kazališta Žar ptica iz Zagreba da se pobrine za najmlađu londonsku publiku. Nastupili su u londonskoj kazališnoj akademiji s predstavom »Čudesni svijet brojeva«, koju su s velikim entuzijazmom izveli na engleskom jeziku uz izvrsne vizualne rekvizite i sjajnu koreografiju.

S hrvatskom dramom za odraslu publiku upoznali su se posjetitelji festivala Short Shrift, koji je održan od 15. do 17. travnja u jednoj od najuglednijih glumačkih akademija. Tijekom tri dana u Kraljevskoj akademiji dramske umjetnost (RADA) u Londonu dramskim čitanjem predstavljeni su tekstovi suvremenih hrvatskih pisaca. Inicijator je tog programa Filip Krenus, hrvatski redatelj, glumac i prevoditelj s privremenim londonskim boravkom. Na zamisao o postavljanju drama suvremenih hrvatskih pisaca došao je pripremajući englesku praizvedbu Marinkovićeve Glorije za svoju produkcijsku kuću Honey-tongued Theatre Productions. Izborom pisaca istaknuo je raznolikost tematike kojom se bavi hrvatska suvremena drama. Trideset odličnih glumaca i četiri redatelja predstavili su drame Invisible Tene Štivičić, Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, L.U.Z.E.R.I. Dine Pešuta, Judith French Vlatke Vorkapić i Karaoke Davora Špišića. Dizajner Davor Pukljak napravio je izvrstan vizualni identitet po kojem je tiskan i promidžbeni materijal. U glumačkom postavu nalazila se i engleska kazališna i televizijska zvijezda Janet Amsden, koju je na sudjelovanje potaknula upravo kvaliteta ponuđenih dramskih tekstova. U duhu međunarodne suradnje uz Filipa Krenusa u dramskim čitanjima sudjelovali su i hrvatski glumci – Ivana Krizmanić, Csilla Barath-Bastaić i Judita Franković, a britanskim redateljima pridružile su se hrvatske redateljice Vlatka Vorkapić i Morana Novosel. Posjet je bio vrlo dobar, drame Invisible i Drama o Mirjani i ovima oko nje bile su unaprijed rasprodane. Značajno je da su na predstave došli predstavnici najvećih kazališnih kuća: National Theatre, Royal Shakespeare Company i Royal Court Theatre, ali i oni iz manjih kazališta koje posebno zanima europska drama. Zanimanje su pokazali i književni agenti. Proboj hrvatske drame na najzahtjevnijoj i najvećoj kazališnoj sceni na svijetu moguć je jedino uz dosljednost. »Short Shrift je otvorio velike mogućnosti međunarodne suradnje i svakako ću ustrajati da se ona produbi i ostvari u još većim projektima«, istaknuo je organizator festivala Filip Krenus.

Otvorenje dramskoga dijela programa Short Shrift

Suvremeni hrvatski pisci, izdavači i prevoditelji prvi put su nastupili na Londonskom sajmu knjige (14–17. travnja). Sajam je privukao više od 25.000 profesionalaca, 1500 izlagača iz 60 zemalja i 404 tvrtke za autorska prava. U golemom prostoru svaka je zemlja pronašla svoje posebno mjesto i nastojala privući publiku. Hrvatski nastup u organizaciji Ministarstva kulture, Hrvatskog društva pisaca, londonske izdavačke kuće Istros Books i Welcome Croatia Festivala, bio je već na početku zapažen. Predstavljene su knjige Daše Drndić, Josipa Novakovića, Roberta Perišića, Marinka Koščeca, Borisa Gunjevića, Olje Savičević i Matka Sršena koje su nedavno objavljene na engleskom. U predstavljanju autora i njihovih knjiga sudjelovali su i prevoditelji Will Firth, Mia Pervan, Celia Hawkesworth, te Ivan Sršen i Susan Curtis-Kojaković kao izdavači. Vodile su se rasprave o jeziku, prevođenju te o nacionalnim i internacionalnim karakteristikama suvremene hrvatske književnosti. Književnici su čitali odlomke iz romana i odgovarali na pitanja publike. Dinamične i zanimljive prezentacije odvijale su se u prostoru hrvatskog štanda, koji po riječima Andrewa Mennissa, glavnog menadžera za međunarodne poslovne kontakte, nije bio kao ostali štandovi samo izložbeni prostor za knjige, nego je bio vrlo inventivno oblikovan tako da je bio pogodan za prezentacije, poslovne razgovore i susrete s autorima, a bio je i vrlo dobro pozicioniran. Hrvatski su književnici i prevoditelji osim na Londonskom sajmu knjige nastupili na književnim večerima u knjižnici u sklopu kuće slavnog pjesnika Johna Keatsa i u Europskom domu, a uz autore su i engleski glumci čitali odlomke iz romana. Dobro posjećene rasprave o književnosti i prevođenju bile su intenzivne, zanimljive i provokativne. Ali nisu sve rasprave o književnosti bile u znaku naših književnih suvremenika. U prošlost nas je 3. lipnja odveo Neven Jovanović, klasični filolog, izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu, koji je nakon kratkih uvoda Susan Reed, kustosice za Europske studije u The British Library i Milana Grbe, glavnog kustosa odjela za studij Jugoistočne Europe, održao vrlo zanimljivo ilustrirano predavanje o hrvatskim latinistima općenito, s posebnim osvrtom na njihovu prisutnost u zbirci britanske nacionalne knjižnice. Na kraju je predstavio i vrlo značajan projekt elektroničke edicije CroALa koja hrvatske latiniste uvodi u 21. stoljeće. Profesor Jovanović je vrlo specifičnu temu hrvatskih latinista izložio na način da su dijelovi njegova izlaganja bili pravo otkriće čak i za stručnjake, ali je predavanje bilo zanimljivo i široj publici, što se vidjelo po brojnim pitanjima i po živoj diskusiji koja se nastavila uz čašicu hrvatskog vina, kako i priliči latinistima. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Londonu sponzoriralo je tu okrepu. Prof. Jovanović istaknuo je kako je tema o hrvatskim latinistima danas primjerena, s obzirom na to da su kroz povijest hrvatski autori odabirali latinski jezik za medij izražavanja upravo kako bi nastupali kao ravnopravni članovi međunarodne zajednice (tada je to bila u prvom redu res publica litteraria, zajednica obrazovanih, znanstvenika i intelektualaca); a raspravljati o toj temi u The British Library, čije je geslo »Explore the world’s knowledge«, stavlja izlaganje u primjeren, svakako vidljiv, pa i prestižan kulturni kontekst. Udruga AMAC UK pomogla je održavanje predavanja.

Dr. Caroline Campbell, kustosica u Nacionalnoj galeriji u Londonu, drži predavanje o dvjema slikama Andrije Medulića iz zbirke
galerije

Seminar u muzeju Ashmolean, predavanje u The British Library, predavanje o hrvatskom novcu i medaljama u Britanskom muzeju te četiri predavanja o slikama Andrije Medulića u Nacionalnoj galeriji u Londonu vezani su uz projekt »Mapping Croatia in United Kingdom Collections«. Britansko-hrvatsko društvo pod tim je naslovom objavilo knjižicu u kojoj sam sabrala svoje dugogodišnje istraživanje tragajući u kojim se javnim zbirkama nalaze djela hrvatskih umjetnika, umjetnine podrijetlom iz Hrvatske, arheološki nalazi i primjerci primijenjene umjetnosti hrvatskih majstora. Također sam zabilježila slike britanskih umjetnika koji su naslikali motive iz Hrvatske.

Ovitak knjige Flore Turner-Vučetić napisane za festival »Dobro nam došla, Hrvatska / Welcome Croatia«: The Sweet Taste of a Dalmatian Love Affair: Croatian Family Recipes

Taj svoj »Imaginarni hrvatski muzej u Ujedinjenom Kraljevstvu« predstavila sam u zbirci The Wallace Collection u Londonu, nakon izvrsnog predavanja Ljerke Dulibić, koja je govorila o biskupu Jurju Strossmayeru kao kolekcionaru. I njezino je predavanje bilo u okviru festivala Welcome Croatia, a organizirano je u suradnji Wallace Collection s International Trust for Croatian Monuments. Dok je Strossmayer kupovao djela talijanskih i njemačkih majstora, britanski su kolekcionari, uključujući kraljeve i kraljice, kupovali i djela hrvatskih majstora. Tako se, na primjer, u kraljičinoj zbirci nalazi 10 slika i 5 crteža Andrije Medulića (1510/15–1563). Neke su slike za vrijeme festivala izvađene iz muzejskih depoa, pa je tako i portret Samsona Foxa što ga je 1890. godine naslikao Vlaho Bukovac (1855–1922) izložen u Mercer Art Gallery u mjestu Harrogate. Knjižica je poticaj za daljnje istraživanje, a budući da se besplatno dijeli na predavanjima i nalazi se na internetu, informacija o hrvatskim umjetnicima dopire do vrlo široka kruga.

Ovitak knjige Flore Turner-Vučetić: Mapping Croatia in United
Kingdom Collections

I na kraju malo romantike. Potkraj lipnja izdavačka kuća Archaeopress iz Oxforda objavila je knjigu koju sam napisala kao kombinaciju priče o ljubavi dvoje mladih na početku dvadesetog stoljeća s receptima koje je jedna Dalmatinka bilježila u svojoj ručno ispisanoj kuharici. Kada u engleskim knjižarama pogledamo police na kojima se nalazi na stotine kuharica koje promoviraju gastronomiju, kulturu i svakodnevni život zemalja i regija diljem svijeta, nećemo naći ni jednu koja bi dočarala okus hrvatske kuhinje. U želji da i na tom području zaželimo dobrodošlicu Hrvatskoj, priredila sam knjigu The Sweet Taste of a Dalmatian Love Affair, s podnaslovom Croatian Family Recipes. Namjera mi je bila napisati kuharicu koja bi se barem malo isticala u tom mnoštvu, koja bi bila nešto više od zbirke recepata. Iskoristila sam ljubavnu priču svoje starograjske bake i djeda, te na osnovi njegovih pisama i njezinih recepata napisala knjigu koja uz recepte obuhvaća i dio intimne hrvatske povijesti tog doba. Tako smo se i senzualnim okusom hrvatske kuhinje pridružili slavlju i nazdravili Welcome Croatia!

Čokolade izrađene za festival »Dobro nam došla, Hrvatska / Welcome Croatia«. Odbor »Welcome Croatia« naručio je
specijalne čokoladice koje su se posluživale tijekom festivala, što se pokazalo vrlo uspješnim načinom promocije hrvatskoga
proizvoda i festivala