Uvodnik

Hrvatska revija 4/2013.

Časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost
i kulturu življenja.
Utemeljen 1928.
Obnovljen 1951. u Buenos Airesu.
Od 1991. ponovno u Hrvatskoj.
Izlazi tromjesečno.

Nakladnik
Matica hrvatska
Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb

Za nakladnika
Igor Zidić

Glavna urednica
Mirjana Polić Bobić

Uredništvo
Dubravka Oraić Tolić, Cvijeta Pavlović,
Mirjana Polić Bobić, Josip Užarević

Likovno-grafički urednik
Željko Podoreški

Suradnici
Srećko Božičević, Vinko Brešić, Franka Miriam Brueckler, Daniel Denegri, Mile Dželalija,
Sven Adam Ewin, Nada Gašić, Ivana Jurčić,
Silva Kalčić, Radoslav Katičić, Maša Kolanović, Mario Kolar, Mario Kolar, Zdenko Kremer,
Vjeran Kursar, Zlatko Madžar, Cvjetko Milanja,
Tena Mužević, Ivana Peruško, Martina Petranović, Ivica Puljak, Krešimir Stražanac, Mladen Tarbuk, Jasmina Vojvodić

Lektura i korektura
Mirjana Mataija

Tajnica uredništva
Dorotea Milas

Priprema za tisak
Služba tehničke pripreme MH

Tisak
Denona d.o.o., Zagreb

http://www.matica.hr/hr/
ISSN 1330-2493

Uredništvo: Zagreb, Ulica Matice hrvatske 2
telefon (01) 48 19 195, (01) 48 78 360
telefaks (01) 48 78 369
e-mail: hrvatska_revija@matica.hr

Cijena pojedinog broja iznosi 30,00 kn odnosno 4,50 EUR. Godišnja pretplata za Hrvatsku, uključujući poštarinu, iznosi 120,00 kn,
a za inozemstvo 60,00 EUR.

Kunske uplate na žiro račun broj 2481000-1110106604 kod Kreditne banke Zagreb d.d.
Devizne uplate na IBAN broj HR96223600001101517838 kod Zagrebačke banke.

Objavljivanje »Hrvatske revije« potpomogli su Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba.

Uvodna riječ

Poštovani čitatelji,

u božićnom broju, koji je pred vama, kao temu broja nudimo vam nekoliko tekstova posvećenih Božjoj čestici. Posrijedi je, dakle, nedavna eksperimentalna potvrda postojanja Higgsova bozona (tzv. Božje čestice) u CERN-u (Conseil européen pour la recherche nucléaire – Europsko vijeće za nuklearna istraživanja), što je osiguralo Nobelovu nagradu za fiziku Britancu Peteru Higgsu i Belgijancu Françoisu Englertu za 2013. godinu. U istom je tematskom bloku riječ i o fundamentalnom značenju CERN-a za znanost XXI. stoljeća, ali i o udjelu hrvatskih znanstvenika u velikim projektima te vrhunske znanstvene ustanove, posebice profesora Daniela Denegrija, Splićanina i bivšeg studenta Sveučilišta u Zagrebu, koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća aktivno sudjelovao u pretvorbi CERN-a u vodeći centar za istraživanje subatomskih čestica. Jezično-umjetnički dio teme broja svjedoči o onome što nas je naučio naš Ruđer Bošković i mnogi drugi sjajni umovi: da je istinska umjetnost vrlo blizu znanosti.

U ovom broju ponovno se pojavljuje jedna obećana, pa zapostavljena rubrika. Naime, prihvativši se uređivanja Hrvatske revije, obećali smo povremeno podsjećati na stara godišta časopisa, što smo u godinu i pol rada stjecajem okolnosti učinili samo jednom. U ovom broju, a u povodu stote obljetnice rođenja pjesnika Viktora Vide, s čak četiri teksta, od kojih je jedan reprint teksta Ive Lendića u Hrvatskoj reviji u povodu Vidina tragičnoga kraja, podsjećamo na njegovo djelo ne samo kao na djelo per se nego i na to što je Hrvatska revija kao glas i umjetničke iseljene Hrvatske značila za Vidu i za ostale književnike i umjetnike u emigraciji, a time i za hrvatsku književnost i umjetnost.

Osim tih dviju većih cjelina, i u ovom broju naći ćete uobičajene rubrike: u obljetnicama se spominjemo umjetničkog djelovanja operne dive Dunje Vejzović te Nagrade Marko Fotez teatrologu Darku Gašparoviću, a u povodu 70. obljetnice života oboje slavljenika. »Descriptio Croatiae« ovoga puta, uz prikaz jelšanskih vrtova i perivoja, donosi vrlo zanimljiv prilog o životu krša, toga jedinstvenog izvora našeg bogatstva i siromaštva, ali s naglaskom na njegovoj sudbini u našim vlastitim rukama. Putopisni tekst vodi u Sibir, prostor o kojem većina nas nikad ne razmišlja kao o turističkom odredištu. Hrvati u svijetu ovoga puta su Hrvati u Istanbulu u XIX. stoljeću, dakle u razdoblju koje ne pripada u uvriježenu predodžbu o povijesnim tursko-hrvatskim odnosima. Radoslav Katičić ponovno nas je počastio rezultatima istraživanja našega pretkršćanskog identiteta u tekstu »Naša stara vjera«. U rubrici »Neobjavljena hrvatska književnost« i dalje nastojimo donositi priloge međusobno vrlo različitih i u našoj sredini nejednako prisutnih suvremenih autora ne bismo li tako otvorili prostor i poznatima i nepoznatima te upoznali čitateljstvo s njihovim radom, ali i s procjenom tog rada kod suvremene književne kritike. Tekst Zdenka Kremera govori o načinima na koje današnji matematičar rješava matematičke zavrzlame. Pri pokušaju rješavanja netrivijalnih zadataka on se ne oslanja samo na vlastita znanja, na postojeće udžbenike ili na kolege matematičare nego i na internet, pri čemu se matematika pokazuje kao učinkovita gimnastika uma.

U odjeljku u kojem objavljujemo recenzije i prikaze ovoga puta donosimo prikaz autobiografske knjige uglednog teologa i pjesnika Ivana Goluba, Običan čovjek. Knjiga Ivana Goluba jest autobiografija, ali su je i javnost i kritika s pravom percipirali kao mnogo više od toga: kao slojeviti zapis, gotovo kroniku života naroda u vremenskom isječku u kojem je autoru dano živjeti, ali koja na zadivljujući način uključuje i povijesno pamćenje i ono neznatno i ono značajno u njemu kao i u trenutku življenja. Donosimo i prikaz kapitalne studije Milana Pelca Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, prikaz zbornika radova o oniričkome kao poetološkom i antropološkom problemu, naslovljena Prostori snova te prikaz zbornika radova sa skupa Susreti dviju kultura: obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti u kojima su hrvatski i mađarski povjesničari i povjesničari književnosti prikazali najnovija istraživanja o kulturnim vezama dvaju naroda kroz povijest jedne od naših najznačajnijih plemićkih obitelji.

Želimo vam sretan Božić i novu godinu.

Za uredništvo,
Mirjana Polić Bobić
Glavna urednica