Sve što se značajno dogodilo, mislilo, osjećalo... pretvorilo se u knjigu

Hrvatska u Europi i Europa u Hrvatskoj

Sve što se značajno dogodilo, mislilo, osjećalo... pretvorilo se u knjigu

Piše: Miroslava Vučić / foto: Ratko Mavar

Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost, reprezentativno, monumentalno djelo o cjelokupnoj hrvatskoj povijesti i kulturi, hrvatskome nacionalnom identitetu i državnosti od prvih početaka do danas, projekt je kakav bi poželjeli i mnogo bogatiji i sretniji narodi od hrvatskoga.

Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost veliki je znanstveni i izdavački projekt Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, započet s nakladničkom kućom AGM, a od 2000. nastavljen sa Školskom knjigom, u kojemu se prvi put otkako je Hrvata, nakladništva te znanosti i umjetnosti interdisciplinarno prikazuje presjek povijesnih zbivanja i kulturnog razvoja na tlu Hrvatske od najdavnijih vremena do danas.

Taj golemi intelektualni i izdavački projekt zamišljen je 1992. u jeku najžešće agresije na Hrvatsku, dakle, u vrijeme kada je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, poput mnogih drugih hrvatskih institucija i istaknutih hrvatskih intelektualaca, i pokojeg europskog – poput Alaina Finkielkrauta i Pascala Brucknera, prizivala Europu i svijet da stanu na kraj srpskoj agresiji, niknuloj u »raspadu svjetskog boljševizma i balkanskog taloga ›Velike Srbije‹«, kako u uvodnoj riječi u prvome svesku Rano doba hrvatske kulture piše akademik Ivan Supek.

Pogled iz rova

Svim mislećim Hrvatima nije se teško sjetiti vremena otvorenih pisama i apela kojima su hrvatski intelektualci upozoravali uspavanu europsku i svjetsku javnost na srpsku agresiju što je nalegla na zemlju hrvatsku, htijući srušiti i razvaliti, ubiti i zatrti, spaliti i oskvrnuti sve hrvatsko, sve što se nije uklapalo u mit »nebeskog naroda« – Veliku Srbiju. Nije se teško sjetiti ni naše razočaranosti u tu civiliziranu i uljuđenu Europu, u taj napredni i demokratski svijet koji je, pod utjecajem spretnih srpskih lobija i još lukavije srpske diplomacije, sporo i na kapaljku, tromo i trapavo saznavao što se, zapravo, događa u zemlji udaljenoj od Londona svega dva sata leta, što se događa u zavičaju Ivana Meštrovića, u gradu oca hrvatske književnosti Marka Marulića, čiji je Evanđelistar, primjerice, čitao i engleski monarh Henrik VIII., tko ispaljuje granate po dubrovačkome Stradunu, zašto je Vukovar morao pasti, i gdje je, uopće, taj Vukovar, gdje je taj Osijek, gdje je ta Hrvatska Kostajnica, gdje je uopće ta Hrvatska, i što ti Hrvati uopće žele.

Hrvatsko ratno pismo odradilo je svoju zadaću, dokumentiralo je i zabilježilo gotovo svaku hrvatsku bojišnicu. Bio je to pogled iznutra, insajderski, iz rova, s mirisom baruta i trobojnicom u srcu... Valjda mu zato svijet i nije pretjerano vjerovao. Logika srca nije se doticala europskih moćnika. Trebalo je krenuti projektom utemeljenim na logici razuma.

Hrvatska i Europa jest projekt utemeljen na logici razuma, osmišljen u vremenu u kojemu je Europa, razjedinjena svojim anakroničnim interesima, gotovo ravnodušno disala i mislila, ne mareći odviše za tu dugotrajnu hrvatsku patnju. Dakle, trebalo je toj ravnodušnoj staroj dami prići s druge strane, ne s patnjom iz skloništa, ne s mukom iz rova za koje odveć ne mari, već s podsjetnikom prepunim dokaza da je riječ o jednoj zemlji i o jednome narodu koji u svojim genima čuva svoju tisućuljetnu državnost i svoje trajno europsko kulturno pripadništvo.

Pogled iz radne sobe

Od početne ideje do izlaska prvog sveska 1998. godine prošlo je više od šest godina, a pripremne su radove financijski potpomogli Hrvatski državni sabor, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti i tehnologije te UNESCO.

Danas, devetnaest godina poslije prve ideje, svjedočimo njezinoj realizaciji – od zamišljenih pet knjiga objavljene su četiri: Rano doba hrvatske kulture (7. – 12. st.), Srednji vijek i renesansa (13. – 16. st.), Barok i prosvjetiteljstvo (17. – 18. st.) i Moderna hrvatska kultura (19. st.), a peta knjiga Suvremena hrvatska kultura (20. stoljeće) u pripremi je pod uredničkom palicom akademika Mislava Ježića.

I ove su knjige pogled iznutra, insajderske su, ali taj pogled ne izlazi iz rova, izlazi iz radne sobe. Ove knjige ne mirišu na barut, one mirišu na onaj divni i poseban miris koje imaju samo raskošne kućne biblioteke. S trobojnicom u srcu nastale su kao plod višegodišnjeg znanstvenog proučavanja naših vodećih znanstvenika s područja jezika, književnosti, povijesti, umjetnosti, znanosti... Riječ je o smirenome i znalačkome sabiranju svih znanja i informacija koje sačinjavaju širok i ugodan pojam pod kojim se skriva kultura jednog naroda, ovaj put hrvatskoga.

I uistinu dok listam stranice tih knjiga, dok čitam o početcima hrvatske leksikografije, o hrvatskim inkunabulama, o glagoljaškom pjevanju, o pojavi fotografije, o mogućim interpretacijama predromaničke umjetnosti..., nastojim razumjeti naše stare kršćanske tradicije, nastojim (p)ostati dio njih. Nastojim sačuvati svoje korijene i istodobno širiti krila, nastojim razumjeti Hrvatsku u Europi i Europu u Hrvatskoj, nastojim upoznati sve dijelove svoga nacionalnog identiteta i u njemu prepoznati bliskost europskome kulturnom krugu. »Sve što se značajno dogodilo, mislilo, osjećalo pretvorilo se u knjigu«, piše Aleksandar Stipčević u Sudbini knjige. Upravo ta rečenica sažima ideju projekta Hrvatska i Europa.

Obrazi crveni od srama

Paralelno s hrvatskim izdanjima u Londonu i Parizu objavljuju se prijevodi na engleski i francuski jezik tako da europski kulturni krug uistinu više nema pravo na ispričnicu. Uzroci slabe obaviještenosti europskih i svjetskih intelektualnih i diplomatskih krugova, o drugima da i ne govorimo, o povijesti hrvatskog naroda i njegovoj tisućljetnoj kulturnoj, umjetničkoj i znanstvenoj tradiciji, ovim su vrijednim projektom potpuno otklonjeni pa čitatelji diljem svijeta o nama i našoj europskosti mogu sve naučiti čitajući Croatia in the Late Middle Ages and the Renaissance, Croatie – Trésors du Moyen Âge et de la Renaissance i Croatie – Le temps du baroque et des Lumičres.

Sudimo li prema prvim reakcijama europskih intelektualaca, logika razuma dotaknula je europske moćnike. »Ova će knjiga učiniti da se zbog svoga neznanja crvene mnogi njezini francuski čitatelji, ja prvi«, piše u predgovoru francuskoga i engleskog izdanja drugog sveska (Srednji vijek i renesansa / Croatia – Croatia in the Late Middle Ages and the Renaissance / Croatie – Trésors du Moyen Âge et de la Renaissance) jedan od vodeăih europskih medievista Jacques Le Goff te nastavlja: »Ne sumnjam da ăe čitatelji ovoga djela u njemu naăi odlučne razloge da iskaţu danađnjem hrvatskom narodu, s onu stranu nesreăâ nađega tragičnog stoljeăa, svoje divljenje, svoje prijateljstvo i svoj žar, pomažući mu da se prizna njegovo više no tisućljetno mjesto u europskoj cjelini.«

****************

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatske revije br. 3.-4. 2011.