Hrvatska – novi europski brend

Što Hrvatska nosi Europi u miraz?

Hrvatska – novi europski brend

Piše: Božo Skoko / foto: Ivo Pervan

Ne trebamo se pitati – je li Hrvatska sastavni dio Europe. Ona to jest svakom svojom činjenicom. Trebamo se upitati – jesu li Hrvati svjesni što nose Europi u miraz i imamo li dovoljno znanja, volje i odlučnosti da zaštitimo svoj identitet, vrijednosti i posebnosti u izazovima globalizacije i komercijalizacije. Također se zapitajmo – hoćemo li se dostojanstveno predstaviti Europi prije ulaska sa svojim cjelokupnim bogatstvom te ući u tu zajednicu pompozno i na velika vrata (kako nam i dolikuje) ili ćemo se skromno uvući u taj dom poput neke siromašne rođakinje?

Hrvatska je još relativno nepoznata zemlja u globalnim okvirima. Najbolje je poznaju građani susjednih zemalja i europskih zemalja iz kojih nam tradicionalno dolazi veliki broj turista. Već na rubovima Europe građani je prepoznaju tek po nekoliko stereotipa – ratu, sportu ili turizmu, a čak u većini velikih europskih država prilična je nepoznanica i ne razlikuje se pretjerano u očima promatrača od svoga balkanskog susjedstva. Zato nam se ulazak u Europsku uniju čini kao sjajna prilika za novo pozicioniranje na karti Europe, odnosno sjajna prilika za »brendiranje« i predstavljanje budućim susjedima. Sam čin ulaska u Europsku uniju velika je priča, kakvu Hrvatska nije imala od proglašenja svoje neovisnosti i međunarodnog priznanja. Kad se upale reflektori i Hrvatska u ljeto 2013. stupi na europsku pozornicu pred 500 milijuna ljudi, oni će čekati njezin odgovor: Tko je? Što predstavlja? Što donosi u tu zajedničku zajednicu? Koje su njezine vrijednosti i posebnosti? Kakvi su ti Hrvati koje primamo pod zajednički krov? Hoće li, kao što simulira poznati britanski teoretičar identiteta i imidža država Simon Anholt, nastaviti mrmljati predvidljive i otrcane fraze o mogućnostima ulaganja, očuvanim plažama, povijesnim gradovima i stručnim radnicima ili će iznijeti jasnu, jedinstvenu, nadahnjujuću poruku o sebi, koju će ljudi u Europi i izvan nje primijetiti, vjerovati joj, zapamtiti je i zavoljeti? Jasno, to ovisi prvenstveno o nama, našoj svijesti i sposobnosti, našoj upornosti, sustavnosti i pragmatičnosti. Europska unija će nam dati priliku, ali sigurno neće puno učiniti ni da nam pomogne, a ni da nam odmogne.

Neotkrivena tajna

Ne čudi da je Hrvatska nepoznata zemlja u globalnim okvirima kada se zna, da je – nakon 13 stoljeća povijesnog postojanja – »uskrsnula« kao samostalna i suverena država tek prije dva desetljeća. Od tada do danas za nju se u svijetu čulo, najprije po krvavom ratu, potom po sportskim uspjesima i od nedavno po prirodnim ljepotama, za što je dobila mnogobrojna svjetska priznanja i pohvale. Mnogi su upoznali i njezinu zanimljivu povijest, bogatu kulturnu baštinu, specifične proizvode i simbole... Međutim, Hrvatska još nije »otkrivena« u globalnim okvirima, i za mnoge predstavlja neotkrivenu tajnu. Sigurno je da takva neće ostati dugo jer privlači sve više stranih turista, investitora i gostiju koji traže nešto novo, drugačije, originalno... S druge strane i Hrvatska se nastoji predstaviti svijetu svojom turističkom ponudom, gospodarstvenim mogućnostima, političkim prilikama i skrenuti pozornost na svoje iznimne potencijale... No, to pokušavaju činiti i drugi, no stanovnici drugih zemalja, kao budući turisti, kupci ili ulagači imaju sve manje vremena za upoznavanje drugih. Tako se mnogobrojnim stanovnicima Europe danas čini kako ova relativno mala zemlja nema što novo donijeti u zajednicu europskih naroda. Naprotiv, realnost i činjenice mogu izazvati iznenađenje, ushićenje pa i ljubomoru.

Europe Travel News svojedobno je napisao kako je Hrvatska jedan od najljepših dijelova Europe... »Unatoč ratnoj tragediji koja je pogodila Hrvatsku, njezin šarm je ostao većinom netaknut«, pisalo je u tom uglednom magazinu u siječnju 2006. Prestižni The New York Times u svojemu prilogu Travel iz srpnja 2005. nije našao dovoljno slikovitih riječi da opiše taj novi biser Mediterana: »Plakat ćete kada vidite Hrvatsku. Ponesite maramice. Trebat će vam...« U pohvalama nije zaostajao ni The Daily Mail, koji je u srpnju 2005. napisao »Hrvatska obala je najspektakularnija u Europi... Idite tamo jer će poslije biti kasno.« »Hrvatska je jedno od najljepših europskih blaga... Sve što zahtjevni posjetitelj ili kupac nekretnine traži, ovdje može naći: kristalno plavo more, bezvremenska ribarska sela i čiste plaže, rimske ruševine, jezera i srednjovjekovne utvrđene gradove. Iza svakog kuta skriva se zapanjujući pogled na skrivene uvale, male luke i mirne tirkizne vode. Na Jadranskom moru cijela galaktika otoka sjaji se poput dragulja«, napisala je Kathleen Peddicord u Escape Artistu u veljači 2006. »Svoj privatni raj možete pronaći na nekome od 1185 otoka gdje se stres topi kao sladoled, gdje je masovni turizam samo glasina, a noćni se život sastoji od šetnji i svježe ribe u restorančićima okupanima mjesečinom... Uhvatite sve to dok možete!« objavio je iste godine The Sunday Times.

Hrvatski brend – voda

Nekoliko takvih napisa sasvim može izmijeniti imidž Hrvatske u očima europskih birokrata. Međutim, pitanje je s kolikom pozornošću oni iščitavaju takve hvalospjeve, a s koliko predrasuda, neznanja, opreza pa i straha pristupaju otvaranju šengenske granice maloj Hrvatskoj. Ipak onima najupućenijima nedvojbeno je sasvim jasno da će Hrvatska kao nova članica Europske unije zauzimati tek nekoliko sitnih postotaka njezina teritorija ili ukupnog broja stanovnika, te neće biti preveliko opterećenje za njezino funkcioniranje i financiranje, a Europa bi s Hrvatskom mogla dobiti puno više.

Zadar, Pozdrav Suncu i Morske

Ekonomski stručnjaci kao četiri najveća hrvatska potencijala navode – zemlju, zalihe pitke vode, more i položaj. Hrvatska, zahvaljujući površinama obradive zemlje, ima goleme potencijale za proizvodnju zdrave hrane, odnosno može ostvariti prednost u okretanju programima za zemlju i ljude, koji u suglasju s prirodom, mogu imati višestruki učinak. Naime, zbog rata, ali i zbog siromaštva hrvatskih poljoprivrednika bila je smanjena uporaba umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja pa je tlo ostalo uglavnom »nezagađeno«, što je temeljni preduvjet za proizvodnju zdrave hrane. Naime, čak 1.250.000 ha ili 46% od ukupnog hrvatskog poljoprivrednog zemljišta više od deset godina nije obrađivano, što otvara mogućnosti certificiranoga ekološkog uzgoja. Podsjetimo, tržište ekoloških proizvoda u Europi, ali i u razvijenom svijetu ima najveću stopu rasta, jer potražnja uvelike nadmašuje ponudu, pa je izvoz kvalitetnih zdravih prehrambenih proizvoda neupitan.

Sve veći broj stručnjaka smatra kako Hrvatska sa svojim zalihama čiste i pitke vode u svijetu (treći smo u Europi po količinama, uz Norvešku i Island) može postati prepoznatljiva upravo po svojoj – vodi. Međutim, iako je ovaj hrvatski potencijal prepoznat među stručnjacima, o čemu svjedoče međunarodne nagrade, njegov brend uopće nije prepoznatljiv u globalnim okvirima.

Bogomdane prirodne ljepote

Hrvatsko more, s obalom, otocima, podmorjem, sveukupnom ljepotom i klimom također je iznimno hrvatsko blago, kojemu turizam može dodati najveću moguću vrijednost, ako se pristupi kreiranju jasnije turističke strategije. Hrvatska posjeduje jednu od najosebujnijih i najrazvedenijih obala na svijetu s 1246 otoka, otočića i hridi. Ima iznimno čisto more u svjetskim razmjerima (12. po čistoći u svijetu i 1. na Mediteranu).

*********

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Hrvatske revije br. 3.-4. 2011.