Stoljeće na kulturološkom kauču

Recenzija – piše: Igor Hofman

Stoljeće na kulturološkom kauču

Viktor Žmegač / Foto: Ratko Mavar

Onaj tko želi napraviti portret jednoga stoljeća na temelju njegovih tema, prvenstveno filozofskih i kulturoloških, svjestan je subjektivnosti svoga izbora

Na početku svoje knjige Stoljeće, francuski filozof Alain Badiou, želeći terminološki obuhvatiti područje određeno naslovom, spominje se predgovora što ga je Jean Genet napisao za svoj tekst Crnci. »Što je crnac?«, pita se Genet, i dodaje: »A prije svega, koje je boje?« Mogli bismo, zajedno s Genetom, piše Badiou, pitati i što je to stoljeće, i kako ga odrediti – filozofski, kulturološki, povijesno ili ekonomski. Jer stoljeće, očito, nije samo historijska jedinica. Viktor Žmegač, koji je u svojoj najnovijoj knjizi Prošlost i budućnost 20. stoljeća naumio odrediti »kulturološke teme epohe« koja je za nama, ali koja u bitnome određuje sadašnjost onoga što živimo i budućnost onoga što ćemo tek živjeti, svjestan je strukturalne problematike svoje teme. Epohe nisu homogene, a historicistički je pristup diskutabilan. Onaj tko želi napraviti portret jednoga stoljeća na temelju njegovih tema, prvenstveno filozofskih i kulturoloških, mora biti svjestan subjektivnosti svoga izbora. U tome smislu, ovo je knjiga koja na specifičan način objedinjuje individualno i kolektivno. Individualno, dakle, u smislu da je pred nama, dok je čitamo, portret stoljeća u kojemu se mogu vidjeti kulturološke preokupacije i crte njegova autora; kolektivno, pak, zbog toga što Žmegačev izbor, s kojime se ne moramo slagati i kojega možemo, vođeni vlastitim preokupacijama, mijenjati i/ili dopunjavati, ipak sadržava dovoljan broj, uvjetno rečeno, općeprihvaćenih djela epohalne reprezentativnosti.

Žmegačev izbor počinje knjigom Tumačenje snova Sigmunda Freuda, objavljenom, vjerujemo li u historicističku i numerološku odredivost, na samome početku dvadesetoga stoljeća, godine 1900. Bečki je psiholog svojim djelom cijelo stoljeće polegnuo na psihijatrijski kauč. ...

*

Članak u cjelosti možete pročitati u Hrvatskoj reviji br. 2-2011 od 21. srpnja 2011.