Hrvatska revija 2, 2011.

Naslovnica , Tema: Hrvatsko proljeće

Piše: Hrvoje Klasić

Od masovnog oduševljenja do masovne represije

Političko, nacionalno, gospodarsko i kulturno okružje hrvatskog proljeća

Piše: Hrvoje Klasić

Od masovnog oduševljenja do masovne represije

Političko, nacionalno, gospodarsko i kulturno okružje hrvatskog proljećaHrvatsko proljeće počelo je, zapravo, 1918. Upozorenja o »srljanju u maglu« vrlo su se brzo obistinila, a u sljedećih dvadesetak godina magla je bivala sve gušća i sve teže podnošljiva. Povremeni sporazumi Zagreba i Beograda bili su tek iznimke koje su potvrđivale težinu situacije. No nakon Svibanjskog savjetovanja 1968., nakon kojega je hrvatska politička elita javno otkazala poslušnost nadređenima i saveznike potražila među svojim građanima, i Desete sjednice CK SKH u siječnju 1970., nitko više nije mogao zaustaviti zakotrljani kamen... Atmosferu u tadašnjoj Hrvatskoj najbolje je opisala Savka: olakšanje, odobravanje, oduševljenje... Trajalo je sve do Karađorđeva, a onda – mrak, represija i hrvatska šutnja

Godina 1971. svakako je jedna od najturbulentnijih i najkontroverznijih godina u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Započela je masovnim oduševljenjem, a završila masovnom represijom. Termin sedamdesetprva poprimio je s vremenom simboliku koja sadržajno nadilazi kalendarsko razdoblje od godinu dana. U tom smislu, ‘71. nije započela 1. siječnja niti je završila 31. prosinca. Imajući u vidu povezanost svih uzroka i posljedica s događajima tijekom godine, njezino trajanje možemo protegnuti na čak nekoliko desetljeća.


slika S Titom u Brezovici, 1968.


I danas, 40 godina poslije, brojna su pitanja ostala bez odgovora, a znanje o tom vremenu više je rezultat subjektivnih percepcija i prosudbi, nego znanstveno utvrđenih činjenica. Već sam naziv procesa društveno-političkih promjena, koji je svoju kulminaciju doživio tijekom 1971., ukazuje na niz kontroverzi. Kako bi se naglasio negativan karakter političkog angažmana hrvatskog rukovodstva te pokušaj traženja (političkih) saveznika u najširim masama, od 1972. u službenu upotrebu ulazi termin masovni pokret. Skraćenica maspok u sljedećih će 20 godina imati isključivo pejorativno značenje, dok će maspokovac postati sinonim za nacionalista, a samim time neprijatelja jugoslavenske zajednice ravnopravnih naroda. Početkom 1990-ih, tj. u vrijeme nastanka neovisne hrvatske države, u čijem su stvaranju glavnu ulogu igrali upravo akteri s početka 1970-ih, u javnosti počinje dominirati novi termin – hrvatsko proljeće.


***


Separatistički zahtjevi u Hrvatskoj tijekom 1971.


»Ali jedno je sigurno: nitko od onih koji su nešto značili u 1971. godini nije zastupao nijedan oblik separatizma, niti je na bilo koji način dovodio u pitanje postojanje Jugoslavije.

Naprotiv: ja nikad nisam toliko vjerovao u mogućnosti Jugoslavije kao tada.

Dobro Hrvatske shvaćali smo kao dobro Jugoslavije.« (Vlado Gotovac)


slika Vlado Gotovac / Foto: Ratko Mavar


****


Istina, reforme koje su krajem 1960-ih i početkom 1970-ih pred-lagali hrvatski političari mogu se usporediti s pokušajem izgradnje »socijalizma s ljudskim licem« u Čehoslovačkoj tijekom 1968. godine. Većini hrvatskih, kao i praških proljećara cilj je bio popraviti, a ne srušiti postojeći društveno-politički sustav. Osim toga, ni Hrvati, kao ni Česi i Slovaci, nisu tada dovodili u pitanje integritet i opstojnost državnih zajednica kojima su pripadali. I što je važno naglasiti, to nije bio stav samo političkih elita. Možda je najbolji primjer Vlado Gotovac, književnik, filozof, glavni urednik Hrvatskog tjednika, osuđen 1972. na četiri godine zatvora zbog kontrarevolucionarnog rada s ciljem rušenja društvenoga i državnog uređenja. U intervjuu danom Dimitriju Rupelu 1988. za Novu reviju (br. 69.-70.), na pitanje o separatističkim zahtjevima u Hrvatskoj tijekom 1971. Gotovac daje vrlo konkretan odgovor: »Ali jedno je sigurno: nitko od onih koji su nešto značili u 1971. godini nije zastupao nijedan oblik separatizma, niti je na bilo koji način dovodio u pitanje postojanje Jugoslavije. Naprotiv: ja nikad nisam toliko vjerovao u mogućnosti Jugoslavije kao tada. Dobro Hrvatske shvaćali smo kao dobro Jugoslavije.«

Članak u cjelosti možete pročitati u Hrvatskoj reviji br. 2-2011 od 21. srpnja 2011.

Hrvatska revija 2, 2011.

2, 2011.

Klikni za povratak