Dobio sam obavijesti o crnim trojkama

Razgovarao: Tihomir Ponoš

Dobio sam obavijesti o crnim trojkama

Intervju: Božidar Novak, hrvatski proljećar, član CK SKH, predsjednik njegove Međunarodne komisije i generalni direktor Vjesnika Foto: Ratko Mavar

Božidar Novak šezdesetih je godina imao priliku gledati i vidjeti politiku i iza kulisa. Zbog svojih funkcija bio je svjedokom mnogih događaja koji su javnosti, pa i novinarima, bili nedostupni. U njegovoj bogatoj karijeri veliku važnost imaju i njegovi inozemni kontakti i veze, kao i činjenica što je imao prilike razgovarati s vrlo važnim ljudima onoga doba – od Josipa Broza Tita do Martina Luthera Kinga

Božidar Novak jedna je od najzanimljivijih osoba u hrvatskom proljeću. U to je doba bio član CK SKH i predsjednik njegove Međunarodne komisije. Istodobno je bio generalni direktor Novinsko-izdavačkog poduzeća Vjesnik, tadašnjega giganta novinskog izdavaštva i u razmjerima mnogo širim od jugoslavenskih. Rođen je na Hvaru 1925. godine, aktivno je sudjelovao u antifašističkoj borbi, a novinarsku je karijeru započeo u svibnju 1945. godine u Slobodnoj Dalmaciji, gdje je bio novinar i glavni urednik. Seli u Zagreb gdje postaje urednik unutarnjopolitičke rubrike Vjesnika, a 1955. godine i glavni urednik. Na tom položaju ostaje osam godina, sve dok 1963. nije postao generalni direktor tvrtke što ostaje također osam godina. U dva je mandata bio predsjednik Društva novinara Hrvatske i Saveza novinara Jugoslavije. Zastupnik u Saboru SR Hrvatske bio je od 1966. do 1969. godine. Nagradu za životno djelo Društva novinara Hrvatske dobio je 1969. godine. Nakon sloma hrvatskog proljeća, kao najistaknutiji proljećar u medijima uz generalnog direktora Radiotelevizije Zagreb Ivu Bojanića, također Hvaranina, biva umirovljen. Pred kraj socijalističkog razdoblja, kao i mnogi drugi proljećari, nakon gotovo dva desetljeća prisilne šutnje ponovo zadobiva pravo glasa u javnosti. Počinje objavljivati članke u listu Danas, a kasnije i u mnogim drugim listovima. Jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava 1993. godine, u kojemu je bio čelnik Vijeća za medije i koji mu je 2010. dodijelio nagradu za životno djelo. Godine 2005. objavio je voluminoznu knjigu na kojoj je radio desetljećima Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću.

Krenimo od kraja i od Karađorđeva. Milovan Baletić u svojoj knjizi Hrvatska simultanka piše da ste Vi mudro prespavali put do Karađorđeva. Kada ste kretali na taj put što ste očekivali, je li se naslućivala bura koja se dogodila?

Je, naslućivala se. ...

***

Članak u cjelosti možete pročitati u Hrvatskoj reviji br. 2-2011 od 21. srpnja 2011.