Digli smo sidro s Trga sv. Marka, koje zapravo nismo bili ni spustili

Razgovarao: Tihomir Ponoš

Digli smo sidro s Trga sv. Marka, koje zapravo nismo bili ni spustili

Intervju: Josip Šentija, hrvatski proljećar, član Vlade SR Hrvatske

Foto: Ratko Mavar

U godinama hladnog rata hrvatske su nacionalne/nacionalističke fibrilacije bile i za SSSR i za SAD samo lokalne gnjavaže, politički i kulturni folklor iz repertoara politički nedovršenih naroda. Ili, po izričaju Friedricha Engelsa, narodnih patrljaka ili otpada bez budućnosti. Svjetske su sile bile spremne svakom unutrašnjem arbitru pomoći da nacionalizam obuzda i da ga, prema potrebi njihovih zasebnih interesa, onemogući i zgnječi. Hrvatske nacionalne revindikacije državotvornog tipa bile su neprihvatljive i američkoj, i europskoj liberalnoj demokraciji, i sovjetskom boljševičkom imperijalizmu.

Josip Šentija novinar je i urednik, publicist, leksikograf, prevoditelj, temeljnim obrazovanjem pravnik i politolog. Novinarsku je karijeru započeo 1949. godine. Od 1962. do 1967. bio je direktor Radio Zagreba, a zbog svoje podrške Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine smijenjen je s toga položaja i poslan u Rim, gdje je do 1971. bio dopisnik Radiotelevizije Zagreb. U Zagreb se vraća u jesen 1971. i ulazi u Vladu, tadašnje Izvršno vijeće Sabora, gdje drži resor međunarodnih odnosa. Nakon sloma hrvatskog proljeća daje ostavku i napušta Vladu i zapošljava u Leksikografskom zavodu, gdje je kao glavni urednik potpisao i devetosveščanu Opću enciklopediju. U ljeto 1990. godine prvi je direktor Hine, a 1991. kraće vrijeme savjetnik predsjednika Franje Tuđmana. Autor je više knjiga: S Krležom poslije ‘71, Ako Hrvatske bude – zapisi iz onih godina, Jedna hrvatska sudbina. Priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta i knjige razgovora Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću.

Kako gledate na mjesto hrvatskog proljeća u hrvatskog modernoj povijesti druge polovice 20. stoljeća?

Vaše pitanje sugerira mi da se odmah upitam: je li druga polovica 20. stoljeća u hrvatskoj događajnici bila zaista standardna, dakle, je li trajala 50 kalendarskih godina? ....

***

Članak u cjelosti možete pročitati u Hrvatskoj reviji br. 2-2011 od 21. srpnja 2011.