Bugarska, nova članica Europske unije

Tema broja

Bugarska, nova članica Europske unije

Bugarska je smještena u jugoistočnom dijelu Europe ili, još konkretnije, u južnom dijelu Balkanskog poluotoka. Teritorijem te države stoljećima prolaze putovi koji povezuju Europu s Azijom i Afrikom. Osim po položaju na razmeđu putova, Bugarska je poznata i po živopisnoj prirodi te bogatom kulturno-povijesnom naslijeđu. Njezina je površina 110 993 km2, a ukupan je broj stanovnika 7 928 901 (prema podacima iz 2001).

Bugarska ima 1300 godina dugu povijest. Prošla je kroz dva velika carstva – Prvo (681–1018) i Drugo (1185–1396) te dvije imperijalne vladavine – bizantsku (1018–1185) i osmansku (1396–1878). Od oslobođenja 1878. do 1944. prolazila je kroz razdoblja ekonomskog razvoja, burnih političkih kriza i nacionalnih potresa. Nakon Drugoga svjetskog rata ušla je u zonu utjecaja Sovjetskog Saveza. Od 1946. je republika.

Dan 10. studeni 1989. označava početak demokratskih promjena u zemlji. Još početkom devedesetih Bugarska je jasno definirala vanjskopolitičke prioritete – pristup euroatlantskim strukturama i aktivno sudjelovanje u osiguravanju stabilnosti na Balkanu. Republika Bugarska gleda na proces širenja NATO-a prije svega kao na djelotvorno sredstvo u složenim izazovima svjetske sigurnosti. Bugarska se priključuje Sjevernoatlantskom savezu 29. ožujka 2004. Lideri 25 država članica EU 14. prosinca 2004. prvi put objavljuju da su Bugarska i Rumunjska spremne postati punopravnim članicama saveza početkom 2007, a u travnju 2005. europski lideri usuglašuju se s potpisivanjem Dogovora o priključenju dviju zemalja Europskoj uniji.

Povijesni datum 1. siječnja 2007, ulazak Bugarske u EU, obilježen je velikom svečanošću bugarskog naroda. Na zasjedanju Europskog parlamenta u belgijskoj prijestolnici povodom tog događaja bugarski je predsjednik Georgi Parvanov izjavio da Bugarska ulazi u EU s ambicijom da brani nacionalne interese i bude solidan član saveza. Prema njegovim riječima, Bugarska može stvarati sigurnost regije na Balkanu podupiranjem svojih susjeda u njihovim nastojanjima u ispunjavanju konkretnih zahtjeva i kriterija za članstvo u europskom savezu.

Trenutačno balkanske zemlje imaju zajedničke vanjskopolitičke ciljeve – priključivanje europskim strukturama i vojnotehničku suradnju u okvirima inicijative Partnerstvo za mir i NATO-a, čijom se realizacijom mogu riješiti i nacionalni problemi u njihovim bilateralnim i multilateralnim odnosima.

Ulaskom Bugarske u Europsku uniju 1. siječnja 2007. postavlja se pitanje o njezinim novim odnosima s državama-članicama, članicama-kandidatima te ostalim europskim državama. Bugarska i Hrvatska tradicionalno su imale i sličnu sudbinu, ali i neke bitne razlike s obzirom na različit povijesni razvoj. Zanimljivo je da Hrvati i Bugari nedovoljno znaju jedni o drugima, unatoč razmjerno bliskom geografskom položaju. Razlog je ponajviše u uzajamnoj izolaciji u vrijeme kraljevske i komunističke Jugoslavije, kada su se veze ostvarivale ponajprije na državnoj razini između Sofije i Beograda. Neobično je i da te dvije, naglašeno, turističke zemlje gotovo uopće ne razmjenjuju turiste.

Danas zajednička vanjskopolitička orijentacija obiju zemalja pridonosi prijeko potrebnom međusobnom upoznavanju i prepoznavanju povijesti i suvremenih dostignuća u svim sferama političkog, ekonomskog, socijalnog i kulturnog života. Sukladno tomu, uredništvo Hrvatske revije pozvalo je nekoliko istaknutih bugarskih znanstvenika i specijalista da na znanstveno-popularan način predstave hrvatskoj publici Bugarsku kroz povijest, kulturu (književnost, jezik, religija itd.), ekonomiju, kao i bugarsko-hrvatske odnose kroz stoljeća.

Posebna pozornost u ovom tematskom broju posvećena je posljednjim desetljećima – osobito tranziciji Bugarske iz totalitarizma (državnog socijalizma) prema demokraciji i tržišnoj ekonomiji, na dugom putu koji je ta zemlja prošla do prijama u punopravno članstvo u Europsku uniju, kao i bugarsko-hrvatskim odnosima. Poseban članak posvećen je bugarskom turizmu, koji je uglavnom nepoznat hrvatskom čitatelju.

Tematski blok pripremile su bugarske povjesničarke Marijana Stamova i Irina Ognjanova, na čemu im uredništvo zahvaljuje. Posebnu pak zahvalnost na pomoći u prijevodu i redakturi dugujemo gospođi Avrori Perčinskoj, izaslanici u Bugarskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Tematski blok većim je dijelom ilustriran suvremenim fotografijama koje su u raznim dijelovima Bugarske snimili Diana Velinova i Vuk Tvrtko Opačić.