ZASJAT ĆE PALACI...

Tema broja:

ZASJAT ĆE PALACI...

Razmi šljajući kako započeti uvodnik, da li naslov iskazati ekspresivnijim riječima poput pesimističke prognoze »Hrvati u Crnoj Gori – zajednica pred nestajanjem« (»zaboravljeni sunarodnjaci«) ili, manje drastično i s naglaskom na kulturi i povijesti, »Hrvati Crne Gore – baštinici bogate kulturne baštine«, odlučili smo ne podlegnuti ni dnevnim stereotipima ni opterećenjima prošlosti, nego ovaj temat nasloviti podsjećanjem na popularnu pjesmu, neslužbenu himnu bokeljskih Hrvata koji su činili i danas čine glavninu hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Nismo kao početno slovo iskoristili uvijek efektne i svima znane stihove Viktora Vide ili Frana Alfirevića, koji trajno veličaju ljepotu bokeljskog zaljeva. Odlučili smo, uz nekoliko kratkih i općih uvodnih napomena, riječ prepustiti samim Hrvatima Crne Gore – autorima ovoga tematskog bloka.

Nadalje, iako je uvriježen običaj raspoređivanja tekstova po kronološkom sadržaju tema koje obrađuju, i ovdje smo učinili određene iznimke. Temat ne započinje povijesnim reminiscencijama, nego pogledom na hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori na početku trećega tisućljeća. Sadašnjost i pogled u budućnost (izvjesnu ili manje izvjesnu) kao prioritet, a povijesno naslijeđe i neprijeporno kulturno bogatstvo kao oslonac i posvjedočenje značaja, ugleda i prepoznatljivosti Hrvata od Zaljeva hrvatskih svetaca do grada Bara. Poglavita je svrha ovoga temata predstavljanje nekih temeljnih sastavnica iz prošlosti, kulturne baštine, aktualnosti i suvremenosti hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Sve bogatstvo, raznovrsnost i vrijednost baštine koju čuva tamošnja hrvatska zajednica ovdje je nemoguće iznijeti. Za to ne bi bio dovoljan ni cijeli niz tematskih blokova posvećenih Hrvatima u Crnoj Gori. Ovi su tekstovi ponajprije namijenjeni Hrvatima izvan Crne Gore, danas na žalost sve manje upućenih u povijest, kulturno naslijeđe ali i aktualne probleme svojih tamošnjih sunarodnjaka. Pojmovi poput »Zaljev hrvatskih svetaca«, »Hrvatska Sikstina«; imena poput Tripa Kokolje, Vicka Zmajevića, dobrotskih i peraških kapetanskih obitelji, ali i najosnovnija saznanja o Kotoru, Perastu, Dobroti, Prčanju, Tivtu ili Baru, danas su u Hrvatskoj gotovo posve iščeznuli, kako iz znanstvenih i stručnih istraživanja tako i iz osnovnih medija. O Hrvatima u Crnoj Gori malo se govori i sve manje zna pa takvo, raznim okolnostima nastalo »umijeće zaborava«, najpogubnije pogađa upravo brojčano minornu hrvatsku zajednicu na tim prostorima.

Tekstove smo prepustili samim Hrvatima u Crnoj Gori – Bokeljima i Baranima – kako bi oni, a ne mi, s »pogledom izdaleka«, progovorili o sebi, iskazali svjedočenja svoje prošlosti, ali i upozorili na teške probleme aktualnog vremena. Početni tekstovi upravo i govore o suvremenosti hrvatske zajednice u Crnoj Gori – o demografskim kretanjima u novije doba, o mukotrpnom opstanku tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća, o početcima i radu hrvatskih društava i stranaka, o izdavačkoj djelatnosti i vezama s Hrvatskom. Slijede tekstovi koji panoramski pružaju pogled na povijest i kulturu nekih znamenitih bokeljskih naselja (Dobrota, Prčanj, Tivat) u kojima su Hrvati tradicionalno zastupljeni, ali i obrađuju neke znamenite Bokelje – pregaoce na kulturnim poljima (glazba). Temat završava prilogom o zajednici barskih Hrvata, u Lijepoj Našoj gotovo potpuno nepoznatoj i neprimijećenoj.

Ključnu pomoć i potporu pri oblikovanju ovog temata pružili su nam gospoda Dario Musić (ujedno i priređivač najvećeg broja ovdje objavljenih fotografija) i Tripo Schubert, kao i sami pisci nekih od priloga koje objavljujemo. Svima ovom prigodom zahvaljujemo na suradnji, bez koje bi realizacija temata posvećena hrvatskoj manjini u Crnoj Gori teško bila ostvarena.