KVARTOVSKA NOSTALGIJA

Osim uobičajene višečlane tematske obrade u okviru rubrike Tema broja ovaj broj sadrži još jedan tematski »složenac«, opsegom veći od spomenutoga. Svrstan je u rubriku namijenjenu za priloge u kojima se na različit način opisuje Hrvatska. Tematski blok koji slijedi uglavnom se sastoji od autobiografskih tekstova koji tematiziraju pripadnost određenoj gradskoj četvrti, odnosno kvartu. Započinje s dva općenita teksta u kojima se obrazlaže filozofija i definicija kvarta, odnosno kvartovske identifikacije njegovih stanovnika. Jedan je više stručne, sociološke naravi, a drugi je ponajprije esejistički. Potom slijede primjeri, opisi deset kvartova iz osam hrvatskih gradova. Obuhvaćeni su gradovi iz različitih dijelova zemlje. Uzrazumljive razlike između hrvatskoga juga isjevera, u osnovi ipak je riječ o jednom teistom osjećaju pripadnosti koji se ponavlja u svim obrađenim primjerima. Unutar tematskog bloka tekstovi su raspoređeni tako da nakon uvodnih članaka općenite tematike slijede primjeri iz južnohrvatskih gradova (Dubrovnik, Split, Šibenik) potom se prelazi na istočnohrvatske gradove (Osijek, Vinkovci), da bi preko dvaju primjera središnjih hrvatskih gradova (Bjelovar, Karlovac) tematski blok završio s tri zagrebačka primjera, od kojih su dva starija gradska firtla, a jedno je prekosavsko naselje izgrađeno tek nakon Drugoga svjetskog rata. Obrađeni kvartovi nedvojbeno su reprezentativni za pripadajuće gradove, atipak, nadamose,čine zadovoljavajući uzorak zemlje ucjelini.

Odabrani primjeri iz različitih hrvatskih gradova pokazuju da je kvartovska pripadnost u našim gradovima duboko ukorijenjena te da ona ne ovisi o starosti kvarta. Štoviše, osjećaj identifikacije skvartom čini se da je posebno naglašen upravo na tzv. gradskoj periferiji, unekadašnjim prigradskim selima, odnosno novijim četvrtima i gradskim naseljima, gdjeje snažan osjećaj mikrolokalne identifikacije zapravo neka vrsta kompenzacije za podređenost toga dijela grada drugim, starijim, cjenjenijim isredišnje položenim četvrtima, svojevrsni pritajeni protest periferije protiv centra.

Povezanost autora s kvartom ogleda se iučinjenici da su svi opisali kvart svojega djetinjstva ili odrastanja iako to narudžbom nije bilo određeno. Bez obzira na to jesu li se deklarirali kao Pločari, Kustošijanci, Sjenjačani ili pak da su s Plinare, pisali su osvojem prvom kvartu. Ni jedan autor nije se odlučio opisati dio grada ukojem se nastanio u zrelijoj dobi. Topokazuje da je osjećaj kvartovske pripadnosti mnogo stabilniji nego bi se uprvi mah moglo pomisliti. Većina tijekom života više puta promijeni adresu te se preseli iz jednoga kvarta udrugi ili iz grada, amnogi se presele iudrugi grad, nodoživljaj kvartovske pripadnosti ne mijenja se sa svakom selidbom. Ako je po tom osjećaju suditi, većinom smo duhovni »zarobljenici« svojih prvotnih kvartova, onih gradskih četvrti izkojih smo zakoračili u život i svijet.

Budući da tekstovi imaju naglašen autobiografski karakter, razumije se da jesvima njima zajednički sjetan odnos autora prema kvartu pa i vremenu koje opisuju. Neki od priloga donose vrlo precizne idokumentirane opise pojedinih kvartova usasvim određenom vremenu i u tom su smislu nedvojben prinos zavičajnom zemljopisu, no svi se sa sjetom inaglašenom nostalgijom prisjećaju starih kvartovskih slika kakve se danas uglavnom više ne mogu vidjeti jer su se nepovratno promijenile. Takav, nostalgičan ton podupire i izbor fotografija, uglavnom izvučenih iz »obiteljskih albuma«.

Iz uredničke perspektive rad na ovoj temi bio je iznimno ugodan. Početni poticaj dao je jedan od kasnijih autora, a svi ostali zamoljeni za sudjelovanje spremno suseirado odazvali. Odaziv autora — među kojima je nekoliko najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca, štosposebnim zadovoljstvom ističemo — avjerujemo i sami prilozi, pokazuju da je tema dobro pogođena. Svim sudionicima uredništvo zahvaljuje na razumijevanju iiskazanom entuzijazmu.

Tema kvartova u hrvatskim gradovima time je samo načeta i, nadamo se, potaknuta. Bude li zanimanja među čitateljima i potencijalnim autorima, uredništvo Hrvatske revije rado će jojsevratiti.