KAD SVECI NASTUPAJU...

KAD SVECI NASTUPAJU...

Prvim brojem Hrvatske revije za 2002. godinu, tematskim blokom Kad sveci nastupaju..., kao da je otvorena skrovita škrinja pritajenoga, samozatajnoga, nedovoljno iscrpljenog i gradivom nadasve prebogatog blaga hrvatske hagiološke baštine. Nakon svetaca zaštitnika koji su svoje ruke i čudotvorne moći ponajviše nadvili nad istarsko-dalmatinske komunalne zajednice, potaknuto iznimnim (i za nas višestruko poticajnim) zanimanjem javnosti i učinkovitim odzivom brojnih suradnika, uredništvo Hrvatske revije odlučilo je svecima posvećen tematski blok produžiti i proširiti i na iduće godište. Odaziv veći od prethodnoga iznjedrio nam je niz novih uradaka koji, interdisciplinarnim pristupom, znanjem i ljubavlju prema zavičajnoj prošlosti i baštini, oživljuju svijet pučke pobožnosti, vjerske svakodnevice, religijske kulture i sakralne baštine naših krajeva i gradova tijekom njihove prošlosti. Uspješno primijenjenom formulom odziva suradnika, spojem višegodišnjih provjerenih i priznatih proučavatelja hrvatske povijesne i kulturne baštine te najmlađih autora koji slijedom svojih uzora i vlastite kreativnosti najavljuju uspješan istraživački kontinuitet, poredani su, pojedinačno samosvojni i skladno uklopljeni — od Bačke do Stona, od Umaga do Vukovara — sveci zaštitnici, pokrovitelji i čuvari prepoznatljivih identiteta hrvatskih regionalnih mikrokozmosa. Pred čitateljem željnim spoznaja o vlastitoj prošlosti i kulturnom naslijeđu redaju se, vrelima i dosadašnjim spoznajama proučavatelja potkrijepljeni životopisi, čuda i mučeništva, štovanja i slavljenja, kultovi i iskazi pobožnosti svetaca zaštitnika koji su višestoljetnim sponama vezani za prošlost naših krajeva, gradova i naselja njihova spominjanja.

Vjekovima zavađena i naposljetku za budućnost pomirena zagrebačka naselja Kaptol i Gradec i njihovi patroni, zagonetni podsusedski svetac Martin, nježna i istodobno hrabra sveta Lucija Turopoljska, koprivnički zaštitnik biskup sv. Nikola, vinkovački splet svetaca od ranokršćanskih vremena do suvremenosti, ravničarski svetački kultovi i iskazi pobožnosti pod okriljem franjevačkog reda u bačkih Hrvata, trolist istarskih franjevačkih blaženika, maloazijski sv. Nicefor u minijaturnoj Pićanskoj biskupiji, rapski komunalni pokrovitelj sv. Kristofor, brački i poljički sv. Jure, sv. Todor i grad Korčula, široko rasprostranjeni stonsko-dubrovački sv. Antun Opat, metkovski starozavjetni prorok sv. Ilija te naposljetku niz skupno objedinjenih, u narodu počesto zazivanih zaštitnika od bolesti, tematski su i sadržajni okviri koji čine naslove i poglavlja ovoga tematskog bloka.

Legende o svecima, počeci i razvoj njihova štovanja u pojedinim hrvatskim krajevima, uloga u vjerskom i širem društvenom svakodnevlju cijele zajednice te posebice kulturni izražaji kojima se iskazivala osobita zahvalnost i jačao ugled lokalnoga svetog pokrovitelja, sastavnice su kojima je upravljeno zanimanje zastupljenih autora.

Čini se, ovdje to s punom sigurnošću možemo kazati, da je tematski okvir posvećen svecima zaštitnicima diljem hrvatskih krajeva neiscrpna problematika o kojoj bi se, vjerujemo s jednako uspješnim odazivom, moglo posezati u nizu idućih brojeva časopisa. Razmišljajući što je uzrok (u čemu je tajna) tako masovnu odazivu autora za jednu od dnevnopolitičkog senzacionalizma i glamura svjetlosnim godinama udaljenu temu, možemo samo pretpostaviti, bez imalo pretenzija da naše

mišljenje postane i opće, da su sveci, njihova stoljećima duboka uronjenost u prošlost naših malih domaćih svjetova, skrovita i priželjkivana, odnekud poznata (počesto nedovoljno i tek fragmentarno) sastavnica zajedničke prošlosti koja nas vraća u iščezli i neispričani svijet nepoznatih predaka i neupoznatih zavičaja. Kako težnje da svaki pojedinac gradi — bez obzira na to kojemu vremenu i naraštaju pripadao, usudima i nemilim vremenima usprkos — neke svoje ljestve za »raj nebeski«, vjerujemo da priče o nebeskim čuvarima koji bdiju nad onima do kojih nam je stalo, ovim prinosima zasigurno nisu iscrpljene.