Filozofska škola Matice hrvatske

O Filozofskoj školi Matice hrvatske

Slijedom triju uspješnih simpozija koje je Odjel za filozofiju Matice hrvatske organizirao u Orebiću „Nasljeđe renesanse“, listopad 2005, „Filozofiranje i more“, listopad 2007. i „Platonov nauk o duši“, svibanj 2009, Središnjica Matice hrvatske 2010. godine pokrenula je Filozofsku školu Matice hrvatske. Svrha Škole je da nadarenim i perspektivnim studentima i doktorandima filozofije – odabranima putem javnog natječaja i stipendiranima u svrhu sudjelovanja na Školi, za što nakon završetka dobivaju službenu potvrdu o sudjelovanju – pruži dodatno izvannastavno obrazovanje i pouka u analitičkom i interpretativnom ophođenju s klasičnim filozofijskim tekstovima. Voditelji Škole od utemeljenja su prof. dr. sc. Damir Barbarić (Institut za filozofiju), dr. sc. Petar Šegedin (Institut za filozofiju) i prof. dr. sc. Ozren Žunec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Od 2014. voditeljima se pridružio prof. dr. sc. Igor Mikecin (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Osobitost Filozofske škole je prije svega specifičan način rada, nemoguć u standardnim okvirima sveučilišne nastave. Škola u pravilu traje pet radnih dana i odvija se cjelodnevno u manjem krugu sudionika, što omogućuje koncentriran i intenzivan rad. Osnova za razmatranje i raspravu teme odabrane za svaku pojedinačnu Školu neki je od klasičnih i središnjih tekstova povijesti filozofije. Voditelji i pozvani predavači u uvodnim predavanjima izlažu i tumače ključne odlomke teksta i/ili osnovne filozofijske probleme sadržane u njemu. Nakon pojedinačnih izlaganja slijedi opširna i temeljita rasprava sadržaja. Posljednja dva dana rada posvećena su svestranoj i iscrpnoj raspravi iznesenih teza, praćenoj podrobnom analizom i interpretacijom tekstova na kojima se teze zasnivaju, svagda u izvornoj verziji kojom su pisani, uz konzultaciju hrvatskog prijevoda ukoliko postoji. Prva Filozofska škola održana je od 4. do 10. listopada 2010, a bila je posvećena tumačenju klasičnog Aristotelova djela Fizika, prema mnogim relevantnim ocjenama temeljnog djela cjelokupne zapadnjačke metafizike. U radu Škole sudjelovalo je uz voditelje šestero predavača te dvanaest studenata i doktoranada iz Hrvatske i inozemstva.

Druga Filozofska škola održana je od 14. do 19. svibnja 2012, a bavila se djelom Bitak i vrijeme Martina Heideggera, koje se gotovo jednoglasno smatra najznačajnijim djelom filozofije 20. stoljeća. U radu su uz voditelje sudjelovala četiri predavača te trinaest studenata iz Hrvatske i inozemstva. Za potrebe Škole bio je priređen novi hrvatski prijevod niza središnjih poglavlja djela. Rezultati rada Škole su zajedno s priređenim prijevodima objavljeni kao zbornik: Damir Barbarić (prir.), Martin Heidegger: Bitak i vrijeme. Interpretacije, Matica hrvatska, Zagreb 2013.

Prve dvije Filozofske škole održane su u Orebiću, u dvorani tamošnjeg Pomorskog muzeja, uz financijsku potporu Općine Orebić, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i Turističke zajednice Općine Orebić. Budući da je potpora nakon održavanja druge Škole iz objektivnih razloga izostala, treća Filozofska škola održana je u Palači Matice hrvatske u Zagrebu 20. studenoga 2014. u formi standardnoga znanstvenog skupa, pod naslovom „Sloboda i zlo“. Uz voditelje u radu sudjelovalo je pet izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a održana je bez sudjelovanja stipendiranih studenata odnosno doktoranada. Skup je bio posvećen analizi i interpretaciji klasičnog djela Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga O biti čovječje slobode. Rezultati su priređeni za tisak i bit će objavljeni tijekom 2016. godine: Damir Barbarić (prir.), Sloboda i zlo. Schellingov „Spis o slobodi“, Matica hrvatska, Zagreb 2016.

Četvrta Filozofska škola održana je od 16. do 21. svibnja u Grožnjanu u suradnji s Akademijom dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na temu „Tragedija i bit kazališta“.

Peta Filozofska škola uspješno je održana u suradnji s Katoličko-bogoslovnim fakultetom osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera od 5. do 10. rujna u Đakovu na temu „Uvod u spekulativno mišljenje: G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha – Predgovor“.

Tajničke poslove za Filozofsku školu u 2016. obavljala je Klara Čičin-Šain.