Autori

Damir Barbarić

Damir Barbarić

Damir Barbarić rođen je 1952. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. U rodnome gradu diplomirao je 1975. filozofiju i sociologiju na Filozofskome fakultetu te politologiju teoretskoga smjera na Fakultetu političkih znanosti na kojem je 1982. doktorirao kod Vanje Sutlića tezom o Platonovim Zakonima.

Od 1979. radio je u Institutu za filozofiju u Zagrebu, od 1992. u zvanju znanstvenoga savjetnika. Od 1997. do 2010. predavao je ontologiju i povijest fi­lozofije na studiju filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 2003. do 2006. obnašao dužnost voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije. Bio je gostujući profesor i istraživač na više europskih sveučilišta i akademija znanosti (Beč, Freiburg, Berlin, Tübingen, München) te suvoditelj doktorskog studija fi­lozofije na Međunarodnom centru za znanstvenu surad­nju Sveučilišta u Tübingenu. Vodio je četiri istraživačka projekta za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i jedan za Ministarstvo znanosti Re­publike Austrije. Bio je utemeljiteljem i prvim predsjednikom Udruge za promicanje filozofije (2001‒2004).

Član je uredništva više filozofskih časopisa u Hrvatskoj, Njemačkoj , Sloveniji, Italiji i Argentini. Uz ostalo, suurednik je časopisâ  Internationales Jahrbuch für Hermeneutik  i Denkwege (Tübingen), godišnjaka Heidegger-Jahrbuch (Freiburg) kao i knjižnih nizova Heidegger Forum (Frankfurt am Main) te Libri nigri i Libri virides (Nordhausen). Član je i dužno­snik niza stručnih filozofskih društava u inozemstvu, uz ostalo član Savjeta Internationale Schelling-Gesellschaft te počasni član Slovenskog filozofskog društva i Sokratische Gesellschaft.

Objavio je četrdesetak autorskih i uredničkih knjiga u Hrvat­skoj i inozemstvu, a još četrdesetak naslova priredio je za tisak. Autor je više od 250 izvornih članaka, studija i recenzija u domaćoj i međunarodnoj periodici te razli­čitim zbornicima. Radovi su mu prevođeni na njemački, slovenski, engleski, talijanski, francuski, češki, mađarski, japanski, ruski i španjolski je­zik. Prevodi stručne knjige, članke i izbore tekstova s nje­mačkog, starogrčkog i latinskog jezika.

Uz više od dvije stotine i pedeset izvornih članaka i studija objavljenih u periodici i različitim zbornicima napisao je, uredio i za tisak priredio više od osamdeset knjiga. Važnija su mu objavljena djela:
      Vježbe u filozofiji, Zagreb 1980. (drugo, pregledano i prošireno izdanje: Zagreb 2007.); Politika Platonovih »Zakona«. Uvod u studij Platona, Zagreb 1986. (drugo, pregledano i dopunjeno izdanje u tisku: Zagreb 2008.); Filozofija Andrije Dorotića, Zagreb 1987; Preludiji. Povijesno-filozofijske studije, Zagreb 1988; Platonova »Politeia«. Knjiga šesta i sedma. Uvod, prijevod i komentar, Zagreb 1991; Varia philosophica, Zagreb 1992; Ideja dobra, Zagreb 1995; S puta mišljenja, Zagreb 1997; Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova Monadologija, Zagreb 1999; Anblick Augenblick Blitz, Tübingen 1999. (prijevod na slovenski: Ljubljana 2004.); Približavanja. Ogledi u filozofiji, Zagreb 2001; K budućem mišljenju, Zagreb 2005; Aneignung der Welt. Heidegger – Gadamer – Fink, Frankfurt am Main etc. 2007; Zrcalna igra četvorstva, Zagreb 2008; Annäherungen an Platon, Würzburg 2009; U intermezzu svjetova, Zagreb, 2010; Die Sprache der Philosop­hie, Tübingen, 2011; Im Angesicht des Unendlichen. Zur Metaphysikkritik Nietzsches, Würzburg 2011; Veliki prsten bivanja. Uvod u Nietzscheovu misao, Zagreb 2014; Riječ u prilog romantici, Zagreb 2015; Chora. Über das zweite Prinzip Platons, Tübingen 2015; Wiederholungen. Philosophiegeschichtliche Studien, Tübingen 2015; Zum anderen Anfang. Studien zum Spätdenken Heideggers, Freiburg-München, 2016; Skladba svijeta. Platonov Timej'  (tekst izvornika s hrvatskim prijevodom, uvodom te filološkim i filozofskim komentarom), Zagreb 2017., Putokazi, Zagreb 2018

Među važnijim priređivačkim, uredničkim i suuredničkim ostvarenjima ističu se edicija Hrestomatija filozofije  u 10 svezaka (Zagreb, 1995-1998) kojoj je bio urednikom, autorom suradnikom i priređivačem triju svezaka (Grčka filozofija;  Filozofija racionalizma; Filozofija njemačkoga idealizma)  te knjige Fin de siècle,  Zagreb-Beč, Zagreb 1997;  Ambivalenz des fin de siècle: Wien-Zagreb,  Wien-Köln-Weimar 1998; Gadamer i filozofijska hermeneutika, Zagreb 2001; Zagonetka umjetnosti, Zagreb 2003: Platon. Das Gute und die Gerechtigkeit,  Würzburg 2005; Das Spätwerk Heideggers. Ereignis – Sage – Geviert,  Würzburg 2007: Platonov nauk o duši, Zagreb 2010.

Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća aktivno se uključio u rad Matice hrvatske kao njezin dužnosnik, autor, suradnik i urednik. Do 1994. bio je prvim pročelnikom Matičina Odjela za filozofiju kojemu je bio i utemeljiteljem (1992). Bio je i jednim od pokretača Filozofske škole Matice hrvatske (2010). Godine 2014. izabran je za Matičina potpredsjednika. Dugogodišnji je urednik filozofskog niza Biblioteke Parnas  za koji je preveo i priredio dvadesetak izdanja. U istoj biblioteci objavio je i dvije autorske knjige. Urednik je i Matičine filozofske biblioteke ALETHEIA. Također, uredio je i priredio za tisak i niz Matičinih filozofskih zbornika kao i knjiga drugih autora: Filozofija i teologija (1993); Nietzscheovo nasljeđe (2002); Aristotel i aristotelizam  (2003); Hrvatska filozofija u XX. stoljeću  (2007); Vrijeme metamorfoza. Uz 'Metamorfoze metafizike' Marijana Cipre (2009); Čemu obrazovanje. Razmatranja o budućnosti sveučilišta (2011); Bitak i vrijeme. Interpretacije  (2013); Prema povijesnom mišljenju. Uz djelo Vanje Sutlića (2016); Sloboda i zlo. Schellingov Spis o slobodi  (2017).
     U povodu 60. obljetnice njegova života objavila je Matica hrvatska zbornik Zbližavanja.


Opsežniju biografiju i bibliografiju Damira Barbarića možete pogledati na stranicama Instituta za filozofiju u Zagrebu.

Knjige

Putokazi

Putokazi

187 str.

2018.

Skladba svijeta

Skladba svijeta

466 str.

2017.

Veliki prsten bivanja

Veliki prsten bivanja

113 str.

2014.

Zrcalna igra četvorstva

Zrcalna igra četvorstva

91 str.

2008.