O autoru
Blaž Jurišić (1891–1974), filolog, književni kritičar i publicist, urednik "Hrvatske revije", najreprezentativnijega hrvatskog književnog časopisa prve polovice 20. stoljeća...
Blaž Jurišić / Mate Hraste
Jurišić$Blaž; Hraste$Mate
Rasprave i članci
Priredio Josip Lisac
biblioteka: STOLJEĆA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
izdavač: Matica hrvatska, Zagreb, 2011.
tvrdi uvez
365 str.
14×20 cm
ISBN: 978-953-150-310-5
područje: hrvatski jezik; jezikoslovlje; kroatistika; kulturna povijest; politika i politologija
cijena: 170,00 kn,
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, knj. br 107, urednik knjige Stjepan Damjanović, redaktorica Nataša Debogović. - Knjiga je opremljena sa 14 c/b ilustracija, priređivačevom studijom o autorima, kronologijama autorovih života i izabranim bibliografijama (sastavio priređivač), Tekstološkom napomenom, Tumačem imena i izraza i Rječnikom (sastavila redaktorica)
Izbor iz djela dvojice hrvatskih istaknutih jezikoslovaca, Blaža Jurišića (1891-1974) i Mate Hraste (1897-1970), prilagođen je novoj koncepciji priređivanja jezikoslovaca u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti. U novoj koncepciji priređivanja jezikoslovaca važno je koliko su lingvisti pridonijeli proučavanju hrvatske ili koje druge književnosti i jezika hrvatske književnosti, pa i proučavanju kulturne i političke povijesti.
Iz Jurišićeva lingvističkog opusa u ovaj je izbor uvršteni su njegovi polemički članci o hrvatskom i o srpskom standardnom jeziku, kritički tekstovi o hrvatskoj prozi, poeziji, književnoj povijesti i kazališnim predstavama, članci o hrvatskim političarima (Starčević, Strossmayer, Gjalski, Prodan), o hrvatskoj kulturnoj povijesti te iznimno značajan i vrijedan osvrt na Ravlićevu knjigu o povijesti Matice hrvatske, povijesti u kojoj je Jurišić kao urednik Matičine “Hrvatske revije” i kao Matičin dužnosnik odigrao važnu ulogu.
Djelo dijalektologa, onomastičara, gramatičara i povjesničara hrvatskog jezika Mate Hraste predstavljeno je tekstovima o povijesti hrvatskoga jezika (članci o Marulićevu, Križanićevu i Mažuranićevu jeziku, o preporodnome hrvatskom jeziku u Dalmaciji, o stranim elementima u hrvatskom i u srpskom jeziku) i o stilističkim i pravopisnim pitanjima (recenzija knjige Bogdana Popovića, nekrolog Mihovilu Kombolu).
