Zbivanja - predavanje

Odjel za međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju Matice hrvatske

Predavanje Josipa Skeje: LECA – Last Eukaryotic Common Ancestor

Srijeda, 28. studenoga 2018. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petričevića, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb

Eukarioti su organizmi čije su stanice iznutra membranama podijeljene na manje prostore – organele. Organizmi s jezgrom najraznolikija su domena živoga svijeta, s više od milijun opisanih vrsta. Koliko su zaista eukarioti posebni u odnosu na prokariote (bakterije i arheje)? I ne baš!? Sve građevne i ustrojne jedinice eukariotske stanice potječu od prokariotskih predaka – alfa-proteobakterija i asgardarheja. Evolucijska terminologija samog postanka eukariota i njihove evolucije može se smatrati nedorečenom, još od vremena rane sistematike. Kako je nastao endoplazmatski retikulum i zašto je pružio prednost pred nedostatkom istoga, koje supergrupe (carstva) eukariota definiramo danas i zašto glavnu ulogu u rekonstrukciji prastarih evolucijskih događaja kod eukariota imaju mitohondrij, energija i spol. Predavanje će se dotaknuti tekućih  neodgovorenih pitanja i fenomena vezanih uz postanak eukariota – što je zaista novo, zašto su i jednostaničnost i višestaničnost eukariotski noviteti te zašto je cenocit ključ rasvjetljavanja ranih evolucijskih događaja i odnosa.

Josip Skejo, mag. biol. exp., rođen je 1992. u Šibeniku. Nakon završene Franjevačke klasične gimnazije u Sinju 2011, diplomirao je 2017. na  studiju eksperimentalne biologije (modul zoologija) na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Asistent Skejo trenutačno je student druge godine doktorskog studija biologije na PMF-u, doktorand je profesora Damjana Franjevića i profesora Williama F. Martina. Autor je tri knjige, jednog poglavlja u knjizi te 21 znanstvenog rada, a koji su svi indeksirani u bazi Web of Science. Skejo objavljuje u području evolucije, zoologije, entomologije, zaštite prirode, genetike, nomenklature, taksonomije, bioakustike, anatomije i morfologije. Primarni mu je znanstveni interes evolucija, molekularna filogenetika i kladistika te revizija dosadašnjih hipoteza i modela, a u slobodno vrijeme pokriva raznolikost skakavaca, zrikavaca, žohara, bogomoljki i uholaža Hrvatske i okolice. Dosad je proveo ukupno 11 mjeseci na usavršavanju u inozemstvu, I to u sljedećim institucijama: u Muséum national d'Histoire naturelle u Parizu (usavršavanje iz taksonomije, nomenklature i muzeologije), u Museo Nacional de Ciencias Naturales u Madridu (usavršavanje iz taksonomije, preparacije, morfologije), u Universität Trier u Trieru (usavršavanje iz molekularne filogenetike), i u Universität Düsseldorf, Institut für Molekulare Evolution Molekulare Evolution (usavršavanje iz bioinformatike i molekularne filogenetike).





Pregled