Antun Radić Dragutin Boranić Franjo Iveković Ivan Broz Milan Rešetar Nikola Andrić Tomo Maretić Vatroslav Rožić
Priredio MARKO SAMARDŽIJA
 Knjiga o stanju u hrvatskome jezikoslovlju od sedamdesetih godina 19. stoljeća do godine 1918. 
 Zašto su nakon borbe triju hrvatskih filoloških škola - Zagrebačke, Riječke i Zadarske - kao pobjednici izašli hrvatski vukovci?! Zašto su prevladale baš njihove standardnojezične i pravopisne koncepcije? Zašto im je temeljem bilo Karadžićevo djelo? Da li je hrvatski jezik uopće samostalan jezik? Što je to jezični purizam? 
 Ova i druga važna, a također i aktualna jezikoslovna pitanja, predmet su izabranih i cjelovitih radova drugog i trećeg naraštaja hrvatskih vukovaca i njihova velikoga kritičara Antuna Radića, inače naraštajnoga kolege. Poruka je priređivača: hrvatski vukovci iskoristili su postojeće ideološke trendove, društveno-političke i kulturne prilike, te svojom radinošću i stručnošću, prateći promjene u europskome jezikoslovlju i nadahnjujući se njemačkim mladogramatičarima, nametnuli svoja viđenja i koncepcije hrvatskog jezika i pravopisa, o kojima se i danas vode žestoke (jezikoslovne i političke) polemike. 
 U knjizi su predstavljeni cjelovitiji izvorni radovi: novinski i stručni članci, kraće rasprave i predgovori. Knjiga obiluje pratećim kritičkim aparatom: uvodnu studiju o hrvatskome jezikoslovlju od sedamdesetih godina 19. stoljeća do 1918., predgovore uz svakoga pojedinog autora, njihove životopise i napomene napisao Marko Samardžija, koji je uz redakcijsku pomoć izradio i bibliografije izdanja samih autora kao i izbor iz bibliografija o autorima. Naposljetku, knjiga sadrži i redakcijske priloge: tumač imena i izraza, rječnik i imensko kazalo.
SADRŽAJ KNJIGE
Hrvatsko jezikoslovlje od sedamdesetih godina XIX. stoljeća
do godine 1918. (uvodna studija Marka Samardžije) 
FRANJO IVEKOVIĆ
    Predgovor (Marko Samardžija) 
    Ljetopis Franje Ivekovića (M. S.) 
    Bibliografija
    Izdanja djela Franje Ivekovića (M. S. i A. V.) 
    Važnija literatura o Franji Ivekoviću (M. S.) 
    RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA (1901.)
        Predgovor 
        Na kritičnu objavu Rječnika hrvatskoga jezika u "Archiv für slavische Philologie" 
IVAN BROZ
    Predgovor (Marko Samardžija) 
    Ljetopis Ivana Broza (M. S.) 
    Bibliografija
    Izdanja djela Ivana Broza (M. S. i N. D.) 
    Važnija literatura o Ivanu Brozu (M. S.) 
    CRTICE IZ HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (1888.)
        [Predgovor drugoj knjizi] 
        Filologičke sitnice (Izbor)
    HRVATSKI PRAVOPIS (1893.)
        [Predgovor drugomu izdanju] 
TOMO MARETIĆ
    Predgovor (Marko Samardžija) 
   Ljetopis Tome Maretića (M. S.) 
   Bibliografija
   Izdanja djela Tome Maretića (M. S. i A. Vu.) 
   Važnija literatura o Tomi Maretiću (M. S.) 
   Fonetički ili etimologički? 
      Predgovor 
   Narodna imena mjesecima 
   GRAMATIKA I STILISTIKA HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA (1899.)
      Predgovor 
      Pristup 
      Anketa o južnom ili istočnom narečju u srpsko-hrvatskoj književnosti XI. [prilog] 
      Kako sam postao sveučilišni profesor 
 VATROSLAV ROŽIĆ
   Predgovor (Marko Samardžija) 
   Ljetopis Vatroslava Rožića (M. S.) 
   Bibliografija
   Izdanja djela Vatroslava Rožića (M. S. i N. D.) 
   Važnija literatura o Vatroslavu Rožiću (M. S.) 
   Na odbranu hrvatskoga jezika! 
   Ranije, ranije, ranije
   Četiri jezične pogrješke, koje bodu u oči 
 MILAN REŠETAR
Predgovor (Marko Samardžija) 
Ljetopis Milana Rešetara (M. S.) 
Bibliografija
Izdanja djela Milana Rešetara (M. S. i A. V.) 
Važnija literatura o Milanu Rešetaru (M. S.) 
Mea culpa 
Anketa o južnom ili istočnom narečju u srpsko-hrvatskoj
književnosti
XXVIII. [prilog] 
Unifikacija našega pravopisa 
Je li stiglo vrijeme da se ukloni jekavski književni izgovor? 
ČLANCI NA NJEMAČKOM JEZIKU (izbor, preveo Marko Samardžija)
   Was bedeutet hasasi bei M. Držić? 
   Što znači hasasi kod M. Držića? 
   Micaglia und sein Wörterbuch 
   Micaglia i njegov rječnik 
   Zur Bezeichnung der serbokroatischen Betonung 
   O označivanju srpskohrvatskih naglasaka 
ANTUN RADIĆ
   Predgovor (Marko Samardžija) 
   Ljetopis Antuna Radića (M. S.) 
   Bibliografija
   Izdanja djela Antuna Radića (M. S. i I. Ž.) 
   Važnija literatura o Antunu Radiću (M. S.) 
   Semantika u službi narodoznanstva 
   Hrvatski književni jezik 
   Hrvatski književni jezik 
   Hrvatski i magjarski jezik 
 NIKOLA ANDRIĆ
   Predgovor (Marko Samardžija) 
   Ljetopis Nikole Andrića (M. S.) 
   Bibliografija
   Izdanja djela Nikole Andrića (M. S. i A. V.) 
   Važnija literatura o Nikoli Andriću (M. S.) 
   Hrvatske narodne pjesme 
   Književni rad Adolfa Vebera 
   Jedan narod treba i jednu književnost da ima 
   Koje nam beogradske riječi ne trebaju 
   Redaktor o autoru 
DRAGUTIN BORANIĆ
   Predgovor (Marko Samardžija) 
   Ljetopis Dragutina Boranića (M. S.) 
   Bibliografija
   Izdanja djela Dragutina Boranića (M. S. i N. D.) 
   Važnija literatura o Dragutinu Boraniću (M. S.) 
   O dramama Ivana Kukuljevića-Sakcinskoga 
   PRAVOPIS HRVATSKOGA ILI SRPSKOGA JEZIKA (1921.)
      [Predgovor] 
PRILOZI
   Napomena (M. S.) 
   Tekstološka napomena (I. Ž.) 
   Tumač imena i izraza (N. D. i I. V.) 
   Rječnik (V. R. i I. V.) 
   Kazalo imena (A. V.)
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, glavni urednik Vlatko Pavletić, izvršni urednici Dubravko Jelčić i Josip Vončina.
»Ovom knjigom što ju je priredio prof. dr. Marko Samardžija dobili smo ne samo reprezentativan izbor tekstova hrvatskih jezikoslovaca od sedamdesetih godina 19. stoljeća do 1918. godine (dakle uglavnom tekstova hrvatskih vukovaca) nego i sažete, odmjerene i ubuduće bez ikakve sumnje nezaobilazne ocjene njihova djelovanja i njihovih opusa. Među odabranim tekstovima u većini su predgovori važnijim djelima hrvatskih vukovaca, npr. Brozovu Hrvatskom pravopisu (1892), Maretićevoj Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) ili Iveković-Brozovu Rječniku hrvatskoga jezika (1901), što je sasvim prirodno jer su to najvažnija i najpoznatija djela hrvatskih vukovaca uopće, koja su obilježila hrvatsko jezikoslovlje cijelog 20. stoljeća.
     Naravno, Samardžija ne zaobilazi ni brojne slabosti u djelovanju hrvatskih vukovaca (npr. u odabiru korpusa, u odnosu prema Vuku Karadžiću, u prenaglašavanju svega narodnoga i si.), ali to čini smireno i bez izazivanja polemičkih strasti. On je pritom očigledno vodio računa i o tome da su neke ocjene djelovanja hrvatskih vukovaca u posljednje vrijeme često bile izrazito neodmjerene, pa čak i neukusne. Sve to Samardžija čini ne samo izravnim vrednovanjem djelovanja i opusa pojedinih vukovaca nego i na taj način da predstavlja i afirmira djelatnost nekih filologa koji su bili suvremenici vukovcima, ali su se njihovu standardnojezičnom konceptu oštro protivili (posebno to vrijedi za Antuna Radića, koji je u ovoj knjizi prvi put ozbiljno predstavljen kao jezikoslovac).
     Vrijednost je ove knjige i u opširnom predgovoru (str. 11-47) u kojem Samardžija predstavlja relevantne tekstove, ljude i događaje iz spomenutoga razdoblja te cijelo to razdoblje znalački i odmjereno sintetizira. Treba napokon reći i to da Samardžija u ovoj knjizi donosi i važne tekstove hrvatskih vukovaca koji su dosad bili, pogotovo izvan stručnoga kruga, malo ili nimalo poznati. Tako su npr. čak tri Rešetarova teksta u ovoj knjizi prvi put objavljena na hrvatskom jeziku (sam ih je Samardžija preveo s njemačkoga)...
(...) Na samom kraju ovoga svoga osvrta htio bih još jedanput naglasiti da je knjiga Jezikoslovne rasprave i članci, posvećena životu i djelovanju hrvatskih vukovaca, a dijelom i njihovih suvremenika i/ili oponenata, izvanredno vrijedna, korisna i temeljita knjiga. Osim svega što je dosad o njoj rečeno treba dodati da je pisana vrlo pregledno i maksimalno jednostavno, a da to ipak ni u jednoj prilici ne ide na štetu znanstvene zahtje- vnosti ili stručne utemeljenosti. Zato priređivaču, urednicima, izdavaču i svim suradnicima na ovoj knjizi, koja u području jezikoslovne kroatistike po mom sudu konkurira za knjigu godine (2001), upućujem iskrene čestitke« (Ivo Pranjković, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 28/2002).
Antun Radić (1868-1919), političar, etnograf, urednik, poliglot, prevoditelj i publicist.
Milan Rešetar (1860-1942), filolog, književni povjesničar i numizmatičar.
Klikni za povratak