Vijenac 603

Matica hrvatska

Turopoljski dijalekt postao kulturno dobro

Ida Hitrec

 

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici na čelu s predsjednikom Stjepanom Rendulićem u rujnu 2014. na poticaj Mije Lončarića, jezikoslovca dijalektologa kajkavologa, i uz stručnu i organizacijsku pomoć Ivane Kurtović Budja iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje uputio je prijedlog Ministarstvu kulture Republike Hrvatske da zaštiti turopoljski dijalekt kao nematerijalno kulturno dobro. Ministarstvo je 24. ožujka 2017. donijelo rješenje kojim je utvrđeno da „turopoljski dijalekt ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra“. Rješenjem se određuje i njegov upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Kao mjera zaštite kulturnog dobra iz rješenja može se izdvojiti populariziranje i promoviranje kulturnog dobra, čime se nastoji „ojačati svijest da je turopoljski dijalekt jedinstveno blago koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osigurava kulturnu raznolikost“ te kako bi se „izbjegla opasnost od nestajanja“. U svrhu daljeg proučavanja i zaštite turopoljskog dijalekta preporučuje se „skupljanje rječničkoga blaga“, „snimanje slobodnoga govora“ te „uključivanje mlađih govornika, učenika osnovne, srednjih škola i visokih škola, fakulteta, u prikupljanje, bilježenje i snimanje govora“. To je drugo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro s područja Turopolja, nakon jurjevskih običaja.

Turopoljski dijalekt objedinjuje turopoljske govore u cjelinu. Istraživanje i čuvanje značajki i posebnosti turopoljskoga dijalekta dug je današnjeg naraštaja njihovim precima, a i dug hrvatske znanosti i kulture njegovim najistaknutijim djelatnicima i promicateljima. Karakterizira ga u prvom redu vrlo važna i specifična pojava u okviru kajkavskoga narječja (kajkavske skupine dijalekata) u razvoju ne samo kajkavske i hrvatske nego i općeslavenske akcentuacije. Ta je prozodijska pojava povlačenje metatonijskoga, novoga praslavenskoga cirkumfleksa (dugosilaznoga akcenta) prema početku riječi. Može se pretpostaviti da je to vrlo stara promjena, iz vremena formiranja osnovne kajkavske akcentuacije, odnosno glavnih hrvatskih dijalektnih jedinica, dakle iz vremena otpadanja tzv. poluglasa u slabom položaju, prije 12. stoljeću. Najstariji pisani trag turopoljskoga dijalekta nalazi se u tzv. Čunčićevu listu nastalu u Kučama 1521.

Rješenje je poticaj i potreba da se turopoljska baština, uključujući i turopoljski dijalekt, proučava, njeguje i održava da bi se mogla sačuvati za buduće naraštaje.

Vijenac 603

603 - 13. travnja 2017.

Klikni za povratak