Vijenac 556

Književnost

Objavljen pretisak knjige Mirka Danijela Bogdanića Dogodjaji svieta iz 1792.

Povijest hrvatskoga tragača za zvijezdama

Marko Bregović

Dogodjaji svieta ambiciozan su prikaz svjetske povijesti, od biblijskoga prvog čovjeka Adama do perzijskoga kralja Kira, tiskan na hrvatskom jeziku u Beču u 18. stoljeću

 

Odnedavno je hrvatskoj javnosti dostupna knjiga znamenitoga virovitičkog učenjaka Mirka Danijela Bogdanića Dogodjaji svieta, koje je pretisak objavljen nakon 222 godine u nakladi virovitičkog ogranka Matice hrvatske i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u povodu 255. obljetnice Bogdanićeva rođenja i 25. djelovanja Ogranka. Riječ je o vrlo važnu izdanju nastalu na temelju jedinoga sačuvana primjerka te knjige, s potpisom hrvatskoga jezikoslovca Vjekoslava Babukića, koji se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

 



Zahvaljujući virovitičkom ogranku Matice hrvatske i NSK hrvatskoj javnosti dostupna je Bogdanićeva knjiga

 

Dogodjaji svieta. Dio 1. ambiciozan je prikaz svjetske povijesti, od biblijskog prvog čovjeka Adama do perzijskog kralja Kira, tiskan na hrvatskom jeziku u Beču 1792. Riječ je o knjizi od 132 stranice u kojoj autor u petnaest poglavlja jednostavnim jezikom opisuje glavne događaje iz povijesti te pritom naglasak stavlja „na samo jedan plemeniti dio svijeta“, odnosno piše samo o povijesti čovječanstva. Knjiga je trebala sadržavati dvadeset poglavlja, kako je navedeno u sadržaju, ali posljednjih pet nije napisano, zbog čega je knjiga označena kao prvi dio, a nastavak nikad nije objavljen.

Bogdanić je po struci bio astronom i matematičar, što se očituje u njegovoj jednostavnosti pristupa svjetskoj povijesti, ali to nimalo ne umanjuje vrijednost Dogodjaja kao zanimljiva štiva za znanstvenike raznih struka, posebno zbog Bogdanićevih osobnih tumačenja nekih poznatih događaja te zbog korištenja drukčijeg nazivlja za mora i druge geografske pojmove. U knjizi nisu navedeni izvori ni popis konzultirane literature, ali, kako piše u popratnoj studiji Tatjane Kren, može se naslutiti kako se koristio tada dostupnim knjigama s područja povijesne znanosti.

Budući da je knjiga pisana tadašnjom slavonskom štokavštinom koju Bogdanić naziva „domaćim jezikom“, ona je i pravo literarno blago za hrvatske jezikoslovce. Zanimljiva je i uporaba hrvatskoga astronomskog nazivlja kojim se Bogdanić koristi u knjizi, djelomično podudarnim s nazivljem Ivana Belostenca, dok je neke nazive, kako tvrdi Krenova, možda i sam skovao. U predgovoru se Bogdanić ispričava zbog svojega jezika koji mu ne ide kako bi htio zato što je u vrijeme nastajanja knjige proveo više od dvadeset godina izvan domovine, baveći se ponajprije matematikom, koja nije pogodovala njegovanju materinskog jezika.

Pretisak Dogodjaja, osim Bogdanićeva teksta, donosi i članak poznatoga hrvatskoga prirodoslovca, profesora i predsjednika Matice hrvatske Otona Kučere, objavljena u zborniku Spomen cvieće iz hrvatskih i slovenskih dubrava (Matica hrvatska, 1900), gdje spominje astronomske zasluge vrijednog učenjaka i njegovu knjigu. Iscrpan uvid u život i djelo autora dala je Tatjana Kren u drugom dodatku pretiska, gdje je detaljno opisan njegov životni put uz prikaz povijesnog okvira vremena u kojem je živio.

Poticaj za izdavanje pretiska Dogodjaja svieta bila je izložba u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, postavljena u studenom 2010. pod znakovitim naslovom Tragač za zvijezdama. Izložbu su organizirali Hrvatski i Mađarski državni arhiv te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u povodu 250. obljetnice Bogdanićeva rođenja.

Astronom, matematičar, kartograf i povjesničar Mirko Danijel Bodganić unatoč svojim zaslugama i plodnom radu, prekinutom preranom smrću, u Hrvatskoj nije osobito poznat, dok dostojnu slavu uživa u Mađarskoj i Austriji, gdje je slavan zbog velikoga astronomskog prinosa izradi opće karte Mađarske, danas poznate kao Lipszkyjeva karta. Koliko su Mađari dužni tom učenjaku, dokazuje i spomenik postavljen 1972. u Budimpešti njemu u čast, zbog Bogdanićeva prinosa ugarskoj kartografiji i radu na zvjezdarnici u Budimu. Bogdanić je u Hrvatskoj najviše cijenjen među znanstvenicima i amaterima astronomima te u rodnoj Virovitici, gdje jedna ulica nosi njegovo ime, a uvršten je i među dvadesetak slavnih Virovitičana.

Dogodjaji svieta jedinstveno je djelo koje je na hrvatskom jeziku, u vrijeme kada još nije bio standardiziran, predstavilo dio svjetske povijesti ispisane jednostavnim jezikom, razumljivim tadašnjem, ali i današnjem čitatelju. Bogdanić je svojom knjigom, koju sada možemo čitati u pretisku, dao izniman prinos hrvatskoj kulturi i time zadužio hrvatsku kulturnu javnost da dostojno obilježi njegovo djelovanje, koje ne smije ostati prešućeno.

Vijenac 556

556 - 24. lipnja 2015.

Klikni za povratak