Vijenac 492

Glazba

Dojmljivo predstavljanje hrvatske kulture u Francuskoj

Bilo je lijepo biti Hrvat u Parizu

Gordana Krpan

Croatie, la voici festival je hrvatske kulture u Francuskoj koji se održava na više od četrdeset lokacija i obuhvaća šezdesetak najraznovrsnijih kulturnih događanja


Najveći dio festivalskoga programa hrvatske kulture u Francuskoj Croatie, la voici festival izveden je od rujna do prosinca 2012, no nekoliko izložbi bit će otvoreno i tijekom prvih mjeseci nove godine. Glavni nositelj projekta – Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i glavna izbornica Seadeta Midžić, uz mnogobrojne hrvatske i francuske partnere, predstavili su Hrvatsku kao zemlju bogate tradicije, snažnih umjetničkih osobnosti, zemlju zanimljive suvremene kulture koja nadrasta nacionalnu dimenziju i važan je dio svjetske kulturne baštine. Oblikovan poput putopisa, Festival isprepleće povijest i suvremene sadržaje, vodi na putovanje koje sublimira raznovrsne umjetničke doživljaje, od likovne, glazbene i scenske umjetnosti do kinematografije, dizajna, mode, gastronomije. O tematskoj širini rječito govori već sam popis sadržaja s naznakom mjesta održavanja koji donosimo u okviru.


Pjevačica Françoise Kubler i harfistica Frédérique Garnier izvode skladbu Ive Maleca / Croatie la voici – © Vinciane Verguethen


Glazba kao važna sastavnica


Važan dio Festivala hrvatske kulture u Francuskoj činila je glazba različitih žanrova. Izvedena je Judita – glazbena monodrama muzikologinje i profesorice na Sorbonni Katarine Livljanić, umjetničke voditeljice svjetski poznata i nagrađivana vokalnog ansambla Dialogos, održan je koncert grupe Afion i Schyzodrome, raznovrsni koncerti u okviru festivala Villes des Musiques du Monde (od klapa i zvončara do Darka Rundeka i Gibonnija), nastupila je klapa Grdelin (Jardin du Luxembourg), violončelistički duo Monika Leskovar i Giovanni Solima (Salle Gaveau), predstavljeno je ojkanje kao najstarija vrsta pjevanja u Hrvatskoj (Maison des Cultures du Monde), Vokalisti Salone predstavili su projekt Pripovid o Dalmaciji – dva milenija Dalmacije (Paris Assas), Zagrebački solisti održali su koncert s djelima Ivančića, Haydna, Maleca i Čajkovskog (Théâtre de la Ville), pijanistica Martina Filjak izvela je skladbe Skrjabina, Prokofjeva i Bjelinskog, a na istom koncertu sopranistica Lana Kos uz suradnju pijanistice Nine Patarčec izvela je romance i operne arije Rahmanjinova, Čajkovskog, Rimski-Korsakova, Hatzea, Lhotke-Kalinskog, Bizeta i Verdija (Salle Gaveau).

Upravo za vrijeme održavanja festivala Croatie, la voici, 5. prosinca 2012. hrvatskoj glazbenoj kulturi, odnosno tradiciji klapskoga pjevanja, odano je posebno priznanje uvrštavanjem na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, na sedmom sastanku Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koji je održan u Parizu. Hrvatska sada ima dvanaest nematerijalnih kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ovu listu.


Predbožićni vikend hrvatske glazbe


Vrhunac glazbenih događanja Festivala bio je vikend hrvatske glazbe u organizaciji Francuskog radija. Pariški kulturni centar Centquatre (104) od 14. do 16. prosinca odjekivao je zvucima hrvatske glazbe izvedene na sedam koncerata od petka do nedjelje. Dok se reprezentativna zgrada Francuskog radija smještena u samu središtu Pariza obnavlja, svoj su komorni ciklus izmjestili podalje od uobičajenih turističkih ruta, u kvart koji se doima pomalo opasnim za šetnju, u velik, arhitektonski zanimljiv objekt koji je 2009. adaptacijom od pogrebnoga poduzeća preoblikovan u kulturni centar. Kako je rekao Bruno Berenguer – producent na Francuskom radiju i glavni organizator koncerata vikendom, „željeli smo glazbom prodrijeti u manje znane dijelove Pariza i pronaći novu publiku“.

Destination Croatie bio je podnaslov glazbenog vikenda koji se sjajno uklopio u opsežan Festival hrvatske kulture. „Osnovni cilj bio je posvetiti cijeli vikend Hrvatskoj“ – rekao je Bruno Berenguer. „Moram priznati da je bilo vrlo teško i osjetljivo izabrati skladbe. Iako imamo čak sedam koncerata, morali smo mnogo toga odbaciti. Mnogo sam naučio čitajući partiture i slušajući toliko glazbe koju nikada prije nisam čuo. Naposljetku odabrali smo djela kojima francuskoj publici želimo pokazati najširu panoramu hrvatske glazbe – od tradicijske do suvremene, obuhvativši glazbu 16. i 17. stoljeća, romantiku, postromantiku… Posebno sam sretan što su na programu Tri pjesme Dragana Plamenca na Baudelaireove stihove koje pokazuju vezu između Hrvatske i Francuske, kao i koncert s djelima Ive Maleca, koji također odražava te veze.“


Hrvatska tradicijska glazba


Vikend je počeo u petak navečer sjajnim koncertom karizmatičnoga pijanista Ive Pogorelića koji je nadahnutim, duboko promišljenim, tehnički izvrsnim i interpretativno osebujnim izvedbama djela Frederica Chopina i Franza Liszta oduševio parišku publiku. Subota je donijela čak četiri glazbena događanja. Za najmlađe, adaptacija bajke Ribar Palunko i njegova žena Ivane Brlić Mažuranić uz tradicijska glazbala kojima su vješto baratali Stjepan Večković (gajde, diplica, dvojnice, okarina, lijerica, mih, šurle, sopile, udaraljke), Antun Božić (samica), Tomislav Đorđević (gajde, diplica, sopile, udaraljke) i Marko Robić (tambura). Poslije toga izvrstan koncert s djelima Ive Maleca – Cantate pour elle (Françoise Kuble, sopran, i Frédérique Garnier, harfa), Weekend za elektroniku i Attacca (Ying-Yu Chang, udaraljke). Slijedio je ansambl Dialogos Katarine Livljanić i klapa Kantaduri s projektom Dalmatica, koji objedinjuje hrvatsko pučko i crkveno srednjovjekovno pjevanje. Na kraju glazbom bogate subote komorni sastav Filharmonijskog orkestra Francuskog radija održao je koncert s djelima Josepha Haydna i njegovih suvremenika – Luke Sorkočevića i Julija Bajamontija. Tekst u programskom letku podsjetio nas je na utemeljitelja hrvatske muzikologije Franju Kuhača i njegovu teoriju o Haydnovu hrvatskom podrijetlu te na glazbene teme bliske napjevima gradišćanskih Hrvata u Haydnovim simfonijama. Pod vodstvom španjolskog dirigenta Jaimea Martina Sorkočevićeva 5. simfonija zvučala je kao biser pretklasičnog razdoblja, a tri Bajamontijeve arije koje su u Pariz stigle iz Algarottijeve zbirke pohranjene u HGZ-u u Zagrebu oduševile su publiku ljepotom melodijske linije i emotivnim nabojem u sjajnoj interpretaciji francusko-nigerijske sopranistice Omo Bello. „Nisam poznavao te skladatelje i sretan sam što sam ih upoznao. Bajamontijeve su arije prekrasne. Kad ljudi ne bi znali tko ih je skladao, mislili bi da se radi o ranom Haydnu ili Mozartu“ – rekao je maestro Martin, kojem je, baš kao i većini svirača, to bio prvi susret s hrvatskom glazbom.

U nedjelju poslijepodne na dvama koncertima predstavljena je široka paleta hrvatskoga glazbenog stvaralaštva – od tradicijske glazbe do suvremene. Posebnu pozornost privukle su mezzosopranistice – kanadska Andrea Hill (pjesme Dore Pejačević, Blagoja Berse i Dragana Plamenca) i hrvatska Martina Gojčeta Silić (skladbe Milka Kelemena i Berislava Šipuša) – te pijanist Danijel Detoni (skladbe Ferde Livadića, Dubravka Detonija, kvintet Dore Pejačević, suradnja s Andreom Hill), a uz njih nastupili su Kvartet Porin (J. Haydn: Gudački kvartet op. 33, D. Pejačević: Klavirski kvintet), Ansambl Cantus pod ravnanjem Berislava Šipuša (B. Šipuš: Ten Hotti i Marko Ruždjak: Prudent Views of my love passing by the seasons), te Zbor HRT-a kojim je dirigirao Tonči Bilić (Franz von Suppé: Gloria, Julije Skjavetić: Moteti, Ivan Lukačić: Sacrae cantiones). Svima se iznimno svidjela hrvatska tradicijska glazba (posebice ona plesnoga pokreta) koju su na narodnim glazbalima majstorski izvodili Stjepan Večković, Antun Božić, Tomislav Đorđević i Marko Robić. Baš kao što je rekao naš veleposlanik u Francuskoj Mirko Galić: Tog je vikenda bilo lijepo biti Hrvat u Parizu!

** ** ** **

Program festivala Croatie, la voici


Izložbe – Ivan Meštrović – hrvatske ekspresije (Musée Rodin), Ivan Picelj (Galerie Denise Renee), Boris Bućan (Lieu du Design), Boris Cvjetanović, Hrvatska fotografija okom Petera Knappa (Cité Internationale des Arts), Apoksiomen (Musée du Louvre), izložba o hrvatskoj glagoljici (Palais de Tau, Reims), Muzej prekinutih veza (Le Centquatre), Izložba oslikanih meta streljačkih društava (Musée de la chasse et de la nature), izložba Croatian everyday and Croatian holiday (Cité de la mode et du design), Mladen Stilinović (Galerie GB Agency), East side stories (Palais de Tokyo), Igor Eškinja, Sanja Iveković, Izložba remek-djela srednjovjekovne umjetnosti iz hrvatskih riznica (Musée de Cluny)



predstave – Cirkus teatar Triko, Slavuj (Salle des Fetes de Gargenville), Forecasting (La ménagerie de Verre), izložba instalacija Martine i Davora Mezaka (Petit Bain), Damir Očko The kingdom of Glottis (Palais de Tokyo), Nikola Bašić (predavanje i izložba), Matija Ferlin Sad sam almost 6, Saša Božić i Petra Hrašćanec, Love will tear us apart, Car neuspjeha Jana Fabre/ZKM, S druge strane (Jelčić–Rajković, ZKM)

predavanja Dioklecijanova palača u Splitu, od privatne rezidencije do srednjovjekovnoga grada (Dijon), konferencija o odnosima Hrvatska–Francuska (Senat, Palais du Luxembourg), okrugli stol uz sudjelovanje hrvatskih i francuskih književnika i filozofa (Centre Georges Pompidou), Hrvatsko-francuska intelektualna suradnja kroz povijest (Université Paris – Sorbonne)

književnost – festival Est–Ouest u regiji Rhone–Alpes na kojem su gostovali Ivana Simić Bodrožić, Predrag Lucić, Slobodan Šnajder, Ivana Sajko, Srećko Horvat, Drago Roksandić, Dražen Katunarić, Igor Štiks i Daša Drndić, prozni i poetski tekstovi Sibile Petlevski (Académie Mallarmé), Comédie française – čitanje hrvatskih dramatičara (Marin Držić, Miroslav Krleža, Ivana Sajko)

projekcije i filmovi – program eksperimentalnih filmova – Carte blanche, festival 25FPS (filmovi Ane Hušman i Vladislava Kneževića), Nuit Blanche (projekcija dva filma), program autorskog i eksperimentalnog filma (Centre Georges Pompidou), festival animacije – program od 9 filmova La Croatie s`anime, suvremeno videostvaralaštvo, program suvremenih autora (Magic Cinéma de Bobigny), Arras film festival Hrvatska u fokusu, Dani suvremenoga hrvatskog filma u suradnji s Cahiers du Cinéma, panorama hrvatskoga filma 32éme festival d`Amiens, projekcije animiranih filmova, program studentskih filmova, program filmova za djecu, Forum des images – program Un etat du monde

Drugi sadržaji – ciklus performansa, rezidencijalni programi boravka, stotinjak radova pedeset hrvatskih karikaturista na Festivalu karikature u Saint Just le Mortelu, prezentacija hrvatskoga stripa (La Rotonde), seminar za izdavače, školska razmjena pedagoških programa, vaterpolo – prijateljski susret i zajednički trening, gospodarski forum

Vijenac 492

492 - 10. siječnja 2013. | Arhiva

Klikni za povratak