Vijenac 485

Matica hrvatska

FESTIVAL OGRANAKA MATICE HRVATSKE TUZLA 2012: OSIJEK, PEČUH, SUBOTICA I TUZLA

Uspješan susret ogranaka

Marica Petrović

U Tuzli je 20–22. rujna održan 6. festival ogranaka MH Tuzla 2012. Susret je to četiriju ogranaka koji je ove godine pozvao u goste ogranke iz Vinkovaca i Orašja.

Iz Zagreba su, u ime Središnjice, bili nazočni Stjepan Sučić, potpredsjednik i dr. August Turina, poslovni tajnik.

Prvoga dana Festivala u amfiteatru KŠC Sv. Franje Milan Mihaljević sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu održao je predavanje Hrvatsko glagoljaštvo. Studenti s Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Tuzli i učenici završnih razreda Gimnazije imali su iznimnu priliku slušati o značenju i vrijednosti glagoljice i posebnosti hrvatskoga jezika u odnosu na europsku pisanu baštinu.

Istoga dana sudionike Festivala primio je načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović. Svjestan uloge MH u trajanju i opstanku Hrvata u Tuzli i BiH, načelnik je podupro Festival i druge sadržaje koje MH organizira cijele godine na tuzlanskoj kulturnoj i znanstvenoj sceni.

Nakon toga u Hrvatskom je domu održan sastanak predstavnika ogranaka i razgovor s temom Smisao i mjesto Festivala ogranaka MH.


Sudionici iz četiriju ogranaka u Srebrenici


Razmijenjena su iskustva i izneseni prijedlozi za ujednačenije profiliranje sadržaja Festivala čija je uloga bitna u predstavljanju i približavanju ogranaka koji su na različite načine povezani tijekom povijesti hrvatskoga naroda na prostoru Dunav–Tisa–Drava–Sava.

Navečer je u Narodnom pozorištu Tuzla održana glazbena večer Sevdalinka u glazbi i književnosti Hrvata u BiH. Nastupili su eminentni tuzlanski glazbenici i glumci. Uz pratnju Big Brother’s Banda, Zorana Brkića, nastupili su eminentni tuzlanski glazbenici Nedžad Salković, Muhamed Mujkanović, Senad Ajanović, Arif Ahmetašević i glumci Nikolina Baškarad i Irfan Kasumović. Nastupio je i Pjevački zbor Društva Hrvatski dom pod ravnanjem Evice Cerić. Voditeljica programa bila je Andrea Tešanović.

Pjevane su izvorne narodne i autorske ljubavne pjesme/sevdalinke Hrvata Bosne i Hercegovine (Ječam žele Tuzlanke djevojke, Koja gora Ivo, Bosa Mara Bosnu pregazila, Djevojka je zelen bor sadila, Malenim sokakom i druge) i govoreni ljubavni stihovi iz zbirke Biserno uresje Stipe Botice.

Ta uspješna večer privukla je brojnu tuzlansku publiku, a bila je u službi emancipacije hrvatske narodne lirske ljubavne pjesme nastale u vremenu turske vladavine. Suočeni sa svojatanjem te posebne glazbene i književne vrijednost i onoga njezina dijela koji pripada Hrvatima, Ogranak MH u Tuzli pridružio se naporima da se ta praksa zaustavi i dokine. O tome je govorila dr. Marica Petrović:

„Zapjevalo se i progovorilo o ljubavi na način kako su naši stari u prošlosti pjevali zajedno sa svojim susjedima. Jedni s drugima i jedni pored drugih. Dug je period iz naše povijesti u kojemu smo pripadali istočnjačkom civilizacijskom krugu pa su naše ljubavne pjesme bile sa snažnim istočnjačkim glazbenim motivima. Pjesme tugaljivoga i čeznutljivog ugođaja kojima se odašiljala ljubavna poruka. I to, ljubavna poruka svake vrste. U prvome redu prema dragoj i dragom, a onda i prema domovini, voljenoj rijeci, voljenome gradu ili svemu tome skupa u istoj poruci. Leksemi sawda, sevda ili sevdah nemaju isto značenje u arapskom, turskom i hrvatskom izričaju. Ova je prilagođenica iz orijentalnih jezika riječ za ljubav, milovanje, ljubavnu čežnju, duboko nagnuće, žarku sklonost i patnju za nekim. Zar bi itko dobronamjeran mogao pomisliti da je samo jedan narod u Bosni i Hercegovini u tome dugom periodu pjevao, patio ljubavnim patnjama, ljubovao i slao ljubavne poruke.“

Ova je večer pokazala da je sevdalinka jedinstven narodni glazbeni izričaj u Bosni i Hercegovini koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom i koja pripada (i) hrvatskome narodu.

U toj službi djelovali su veliki hrvatski umjetnici u BiH, od Joze Penave, izvanserijske glazbene veličine, do našega suvremenika Ivice Šarića. Jozom Penavom ponosile su se najveće pjevačke legende Bosne, predstavljajući ga kao svoga učitelja pjevanja komu zahvaljuju što su postali ono što jesu. Ivica Šarić i niz Hrvata, većinom akademskih glazbenika i teoretičara umjetnosti, danas rade na tome poslu, svjesni potrebe da svi mi trebamo njegovati taj sveobuhvatni folklorni izričaj Bosne i Hercegovine.

Drugi je dan Festivala bio u znaku posjeta Srebrenici, najvećem stratištu u novijoj povijesti Europe. Moto dana bio je antologijski slogan fra Petra Anđelovića, pokojnoga provincijala Bosne Srebrene, Bosna je naše prezime.

Posjet Memorijalnome centru Potočari, u tišini odgledan dokumentarni film i stihovi poeme Srebrenica Abdulaha Sidrana. Nije bilo nikakvih govora. Pored groba Rudolfa Hrena (jedna od 5657 identificiranih, od ukupno više od osam tisuća žrtava Srebrenice) stihove je govorila Nikolina Baškarad, glumica Narodnoga pozorišta Tuzla.

Slijedilo je primanje kod zamjenika gradonačelnika Srebrenice Ćamila Durakovića, gdje su se predstavili Središnjica i ogranci. Istaknuta je potpora Festivalu, franjevcima, Hrvatima i katolicima koji imaju posebnu povijesnu vezu sa Srebrenicom. Govorili su fra Martin Antunović, srebrenički župnik, fra Petar Matanović, predsjednik Društva Hrvatski dom iz Tuzle i bivši župnik župe Srebrenica, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, dr. Marica Petrović, predsjednica Ogranka iz Tuzle, dr. Dražen Švagelj predsjednik Ogranka iz Vinkovaca, Stipan Stantić predsjednik Ogranka iz Subotice, Josip Cvenić tajnik Ogranka iz Osijeka i drugi.

Za posjeta Klisi, ostacima franjevačkoga samostana iz 1291. slavljena je sveta misa. Koncelebrirali su fra Martin Antunović, fra Petar Matanović, fra Ivan Nujić i vlč. Marinko Mrkonjić. U dvorištu kapele, na ostacima samostana i Crkve Svete Marije, stoljećima stoje grobne ploče - stećci s nepročitanim tekstovima. O tome je za elektronske i tiskane medije govorio fra Petar Matanović. Treba napomenuti da je Festival bio izuzetno medijski popraćen!

Navečer 21. rujna 2012. u Kući pomirenja u Srebrenici je lebdio duh franjevaca s tuzlanskoga samostana Gradovrh koji su u 16. stoljeću otišli u pravcu Osijeka, Subotice i Pečuha.

Okrugli stol na temu Franjevci u našoj kulturi vodila je dr. Amira Turbić-Hadžagić s Tuzlanskoga univerziteta. Uvodničar fra Ivan Nujić, prof Franjevačke gimnazije u Visokom, govorio je o Jurju Dragišiću - znamenitom renesansnom franjevcu rođenom u Srebrenici. Domagoj Tomas iz Osijeka izlagao je o različitim tumačenjima Ahdname, Stevan Mačković govorio je o franjevcima u Subotici u kulturnome kontekstu, a Milovan Miković o ulozi franjevaca u osnutku Subotičkoga kazališta. Tema dr. Adib Đozića bila je Franjevci i bosanstvo.

Prof. dr. Adib Đozić s Tuzlanskoga sveučilišta predložio je da se u Srebrenici održi simpozij posvećen fra Jurju Dragišiću, a jedna ulica u gradu nazove njegovim imenom. Svi su se složili s tom inicijativom i prihvatili da se odgovarajući prijedlozi upute Općini Srebrenica.

Šesti Festival ogranaka Matice hrvatske Tuzla 2012. bio je sadržajan i uspješan. Ovakvi susreti i predstavljanja pokazuju da matičari imaju neiscrpnih razloga za zbližavanje i predstavljanje, kako ogranaka među sobom, tako i javnosti na širokim prostorima sjevera, juga, zapada i istoka, u svim zemljama gdje žive Hrvati i prijatelji Hrvata.

Vijenac 485

485 - 4. listopada 2012. | Arhiva

Klikni za povratak