Vijenac 444

Književnost

Književni globus

Iva Krtalić Muiesan

Leipziški sajam s dosad najvećim balkanskim programom

NJEMAČKA – Sa Srbijom kao tematskim težištem Leipziški sajam knjige ove godine od 17. do 20. ožujka ponovno predstavlja kulturni most prema jugoistočnoj Europi.

Nakon što su težišta sajma bile Slovenija (2007) i Hrvatska (2008), Leipzig ove godine očekuje najveći književni program jugoistočne Europe od raspada bivše Jugoslavije, rekao je direktor sajma Oliver Zille. Očekuje se oko 120 autora iz jedanaest zemalja regije, od toga šezdeset iz Srbije, a prvi put će na sajmu biti predstavljeni i mladi autori iz Albanije. Ukupno trideset novih srbijanskih naslova prevedeno je u povodu sajma, a očekuje se dolazak Bore Ćosića, Davida Albaharija, Dragana Velikića i brojnih mladih pisaca. Ukupno će na sajmu sudjelovati 2150 izlagača iz 35 zemalja.


Pronađena pisma Hansa Fallade


IZRAEL – Više desetaka pisama iz ostavštine njemačkoga pisca Hansa Fallade slučajno je pronađeno u izraelskoj Nacionalnoj knjižnici u Jeruzalemu.

Dosad nepoznata pisma dio su korespondencije između Fallade i austrijskog pisca Carla Ehrensteina (1892–1971), a kako je javio izraelski dnevnik Haaretz u mnogima Fallada opisuje vlastitu samoću, bolest i strahove. Jedan je arhivist slučajno pronašao dokumente koji potječu iz razdoblja između 1934. i 1938. u Ehrensteinovoj ostavštini, koja je darovana knjižnici. Fallada, pravim imenom Rudolf Ditzen, umro je 1947. godine u 53. godini. Njegova knjiga Jeder stirbt für sich allein više od šezdeset godina od prvog objavljivanja na engleskom je govornom području postigla golem uspjeh, a postala je bestseler i u hebrejskom prijevodu. U Njemačkoj je knjiga tek nedavno prvi put objavljena u nekraćenoj originalnoj verziji.


Umro Arnošt Lustig


ČEŠKA – Češki pisac Arnošt Lustig, najpoznatiji po djelima s tematikom holokausta, umro je u Pragu u 84. godini.



Kao mladić Lustig je preživio koncentracione logore Theresienstadt, Auschwitz i Buchenwald, a za vrijeme transporta u Dachau uspio je pobjeći. Iskustva iz logora nadahnula su više od tucet romana, priča i scenarija. Među njegovim su knjigama, koje u Češkoj pripadaju u školsku lektiru, primjerice Dita Saxova, koja se bavi osjećajem krivnje preživjelih holokausta, dok jedan od posljednjih Lustigovih romana, Ljupke zelene oči, tematizira prisilnu prostituciju u nacizmu, slijedeći priču petnaestogodišnje zatvorenice Hanke Kaudersove, koja mora služiti njemačke vojnike. Nakon rata Lustig je radio kao novinar u Čehoslovačkoj, a po gašenju Praškog proljeća 1968. emigrirao je u Izrael i zatim u SAD. U rodni Prag vratio se 2003. Više se puta o njemu govorilo kao o kandidatu za Nobelovu nagradu, a prije tri godine u Pragu je dobio Nagradu Franza Kafke.


Umro brazilski Pisac Scliar


BRAZIL – Brazilski pisac Moacyr Scliar umro je u 73. godini u Porto Alegreu.

S više od sedamdeset knjiga, Scliar je bio jedan od najpoznatijih suvremenih brazilskih pisaca, čija su djela objavljena u dvadesetak zemalja. Zvanjem liječnik, Scliar, koji je 2003. primljen u Brazilsku akademiju, bio je romanopisac, esejist i kolumnist. Židovski korijeni protežu se kao nit kroz cijelo njegovo književno djelo, primjerice u noveli Max e os Felinos iz 1981, priči o mladiću koji bježi pred nacistima iz Berlina u Brazil. Brazilska predsjednica Dilma Rousseff odala je počast piscu kao „ikoni brazilske i latinoameričke književnosti“.


Le Carré darovao privatni arhiv Oxfordu


VELIKA BRITANIJA – Britanski pisac John le Carré svoj je privatni arhiv ostavio oxfordskoj sveučilištnoj knjiženici.

„Oxford je bio Smileyjev, kao i moj, duhovni dom“, rekao je Le Carré, autor brojnih romana čiji je glavni lik tajni agent George Smiley, koji je i sam na Oxfordu studirao jezik. U arhiv pripadaju rukopisi više Le Carréovih romana, privatne fotografije, pisma i osobni dokumenti. Pisac pravim imenom David John Moore Cornwell šezdesetih je godina bio agent britanske obavještajne službe. Autor je 22 romana, koji su u pedesetogodišnjoj karijeri pisca prevedeni na 36 jezika i po kojima su snimljeni brojni filmovi.


Vijenac 444

444 - 10. ožujka 2011. | Arhiva

Klikni za povratak