Vijenac 419

Matica hrvatska, Reportaža

Ogranak MH Murter

Stoljeća Murterina u almanahu

piše Dragutin Pasarić

Svaki ogranak MH nosi svoje posebnosti. Prije svega uvjetovane su zemljopisnim i povijesnim obilježjima. Murter najčešće doživljavamo s plažama i poznatom marinom kao ljetnu razglednicu. No koliko god ona slikovita bila, sadržajnija kulturna slika tog općinskog središta za veći dio istoimenog otoka i obližnji hrvatski arhipelag Kornatsko otočje (Šibensko-kniska županija) nedvojbeno je u minulih sedam godina sadržajnija. Razlog – 2003. u naselju od davnina poznatu po pomorstvu, ribarstvu, poljoprivredi i maslinarstvu na kulturnom obzorju pojavio se Ogranak MH. Iako rođen u ovom 21. stoljeću, prenositelj je i promicatelj bogate kulture, uključujući i prirodnu baštinu ne samo naselja Murter (2000 st.) nego i širega područja. Spominjući reportaže o drugim ograncima predsjednik OMH Miljenko Mitrov tu ocjenu pod svaku cijenu nastoji ublažiti i stišati buru našega oduševljenja. Uspoređujući rad murterskog OMH sa znatno većim gradskim, ali i nekim županijskim središtima, pokušavamo razgovor privesti u mirnu luku. Točno, povijest Ogranka nije bogata, ali bogat je život Murterina, kako se ispravno nazivaju žitelji mjesta i otoka. Seže on od prapovijesti, antike (rimsko naselje Collentum) i hrvatskog imena Srima (1258). Sa 203 stanovnika 1298. naziva se Villa Magna, odnosno Veliko Selo. Otok se prvi put 1318. spominje pod imenom Insula Mortari, od koga je kasnije i dobio ime Murter. Važna je i njegova obrambena uloga za turskih i drugih osvajanja, uključujući i neprijateljska posezanja iz najbliže povijesti. O duhu i osjećaju za vlastitost svjedoče i crkve: sv. Mihovila, Gospe od Gradine, kapela sv. Roka na brdu iznad sela. Tu je 1866. osnovana i prva pučka čitaonica u Dalmaciji, u kojoj su se zasigurno čitale i knjige u izdanju Matice hrvatske, a koncem 19. stoljeća član MH je i vrlo poznati župnik don Niko Plančić. Iako u kratku vremenu djelovanja, sve to danas sustavno istražuje, bilježi i objavljuje OMH.

O utemeljenju i dometima suradnje


Osnivačka skupština Ogranka Matice hrvatske Murter održana je 27. lipnja 2003. Među sudionicima događaja, a uspio je iz trećeg pokušaja, bio je i potpredsjednik MH Stjepan Sučić. Složili su se kako se tim činom ostvario davni san nekolicine tadašnjih murterskih studenata iz 1971, među kojima je bio i danas poznati liječnik Veljko Božikov. Uz Sučića osuđen je za sudjelovanje u nacionalnom buđenju tog doba. Pripreme za osnivanje prekinuli su poznati protuhrvatski događaji s porukama početkom prosinca 1971. upućeni iz Karađorđeva od tadašnje komunističke partijske vlasti. No želja se ipak ostvarila. Zahvaljujući dvadesetorici inicijatora koje je okupio pjesnik i istaknuti domoljubni aktivist pok. Ivan Skračić Bodul, 1991. povratnik iz Australije. Lijep broj okupljenih spomenute 2003. za predsjednika murterskog Ogranka izabrao je Miljenka Mitrova, dopredsjednika Ivana Skračića, a za tajnika Kristijana Jurana. Skupštini su prisustvovali Marko Menđušić, predsjednik OMH Šibenik, i Josip Luketa, predsjednik OMH Primošten. Ranije osnivanje u općinskim granicama nije ni bilo moguće. Status otočke općine Murter je dobio tek 1999, posljednjim Zakonom koji je potpisao tadašnji predsjednik RH dr. Franjo Tuđman. Općina Murter – Kornati prepoznaje rad OMH. Svjesna vrijednosti njezinih članova i programa, Ogranku je u dva navrata dodijelila Godišnju plaketu za uspješan rad. Suradnja s Općinom Murter-Kornati i Županijom šibensko-kninskom vrlo je korektna. Ogranak uspješno surađuje i s gotovo svim kulturnim ustanovama u mjestu, osobito s Narodnom knjižnicom i čitaonicom (predavanja, literarne i slične priredbe). U taj suradnički krug spada i Udruga Latinsko idro. Članovi Ogranka najaktivniji su i najugledniji sudionici popularne regate Latinsko idro. Sudjeluju i na Festivalu mora i pomoraca Brest 008 u Francuskoj. Korisna je suradnja i na projektu utemeljenja muzeja s Udrugom Argonauti. Zajednički programi ostvaruju i sa Župom Murter kako u nakladničkoj djelatnosti, tako i na području glazbenog djelovanja sa Župnim pjevačkim zborom Sveti Mihovil. Vrlo kvalitetni su zajednički oblici djelovanja s Osnovnom školom, što pokazuje i izbor najuspješnijih literarnih i likovnih radova učenika koje objavljuje Murterski godišnjak u izdanju OMH.

Uz Godišnjak i druge aktivnosti


Murter se koristi znanstvenim potencijalima većih gradskih, županijskih i regionalnih središta (Šibenik, Zadar, Split) ne da bi im se dodvorio, nego da bi sačuvao svoju otočnu izvornost i dao joj elemente, osobito prema turističkom razvoju – suvremenog. Posebno se to osjeća u šest objavljenih Murterskih godišnjaka ne samo po broju stranica nego i po stručnjacima koji autorski potpisuju važne teme povijesti i duhovnog ozračja Murtera. Nije čudo što su prvi broj zapaženim prostorom i ocjenom dočekali ne samo lokalni mediji nego i regionalni Zadarski list i najveće dnevne dalmatinske novine Slobodna Dalmacija. Kritičari ocjenjuju kako je riječ o svojevrsnom almanahu s prilozima o gospodarskim, sociološkim, zemljopisnim, povijesnim, etnološkim značajkama Murtera i njegovih prekomorskih posjeda na Kornatima i Modravama. Tvrdoukoričena redovita godišnja serijska publikacija s upravo izašlim šestim brojem (o kojemu posebno pišemo uz ovu reportažu) dosegnula je 2300 stranica. Uz znanstvene teme, a češće ih potpisuju autori sa Sveučilišta u Zadru, tu su književni ogledi i studije te u komunikaciji s mjesnom osnovnom školom i radovi učenika. Ta širina Godišnjaku daje epitet vrijedna, korisna, a dodali bismo i bliska štiva. Svaki broj glavninom sadržaja posvećen je određenoj temi: župi, jubileju knjižnice iz 1866, murterskim autobiografskim zapisima, dvjema talijanskim okupacijama, tradicijskom životu i običajima Murtera u prvoj polovici 20. stoljeća. Uz prikaz prvog broja mogao se pročitati naslov Sve o Murteru, Kornatima i susjedstvu. No vrijedno uredništvo pokazuje da prvenac nije rekao sve, dapače tek je odškrinuo vrata istraživanjima. Novi brojevi pokazuju kako se stoljetno blago Murtera tek kvalitetno predstavlja ne samo znanstvenoj nego i široj javnosti. Uostalom uredništvo poseže i za obrađenim temama dok još OMH nije bilo. Tako stranicama najbogatiji broj 2 (463 str.), objavljen 2005, donosi radove sa znanstvenog skupa Murter i njegova župa u prošlosti (18–20. rujna 1998). Broj oblikuju teme: Don Ante Skračić: Župa Murter; Emil Hilje: Kontinuitet murterskih ranokršćanskih crkava; Radoslav Tomić: Oltar Pia i Vicka Dall’ Acqua u Murteru; Izak Špralja: Glagoljaško pjevanje u Murteru; Jadran Kale: Prinos poznavanju pučke pobožnosti na otoku Murteru; Josip Lisac: Mjesto murterskog govora u čakavskom narječju; Nikola Bašić: Utjecaj prekomorskih posjeda na urbanizaciju Hramine; Marko Mudronja: Kulturne institucije i udruge u prošlosti. Brojni su rukopisi objavljeni, a novi čekaju svoje korice, među njima i monografija fra Izaka Špralje Murtersko glagoljaško pjevanje, a u planu je i tiskanje Rječnika govora otoka Murtera Ede Jurage. Za taj broj Ogranak je nagrađen Srebrnom plaketom Nagrade Ivan Kukuljević Sakcinski MH. Uz te rukopise Murterini ne zaboravljaju ni poznate gromače za koje u prvom Godišnjaku autor Ante Stipanela Šuko kaže da su „rukopis u pejzažu koji je čovjek ostavio poput testamenta na kamenu pored mora“. Više je nego dobro da i OMH na otoku Murteru tu uz more tiska i promovira rukopise povijesno kulturne baštine, i to ne samo u mjestu, već najavljuje i njihova predstavljanja u poznatim i priznatim gradskim knjižnicama Šibenika i Zadra. I to nije sve. Iz Ogranka najavljuju i utemeljenje fonoteke kao povijesne, etnološke i kulturološke memorije Murtera. Bit će u Murteru i više obljetničkih obilježavanja važnih događaja iz hrvatske kulturne povijesti, a ozračje dat će i redovita poetska priredba Ivan Skračić Bodul. I, ne treba zaboraviti, ton kulturnoj panorami stanovništvom nevelika Murtera daju 34 upisana odnosno 25 aktivnih članova radnika MH, sa sve većim brojem mlađih članova. Predsjedništvo OMH Murter čine: Miljenko Mitrov (predsjednik), Slobodan Skračić (dopredsjednik) Tanja Skračić (blagajnica) te članovi Mirko Juraga, Hrvoje Šikić i Ante Stipanela.


Vijenac 419

419 - 25. ožujka 2010. | Arhiva

Klikni za povratak