Vijenac 418

Književnost

OD FIGURE DO KULTURE – AKRONIM I HAPAKS

Riječ u koju stane rečenica

Krešimir BAGIĆ

Između brojnih pojava, postupaka i figura koji karakteriziraju naše služenje jezikom ili pak upozoravaju na nesvakidašnje govorno umijeće nekih među nama ovom ću prigodom podsjetiti na dvije pojave o kojima s jednakim žarom i (donekle različitim) argumentacijama govore i stilističari i lingvisti. Riječ je o akronimu i hapaksu.


Akronimi


Najčešći postupak suvremene komunikacije


Akronim je kratica sastavljena od početnih slova (ili slogova) riječi višečlanog izraza ili naziva. Gramatički se ponaša i izgovara kao samostalna riječ: ZET (Zagrebački električni tramvaj), INA (Industrija nafte), Fina (Financijska agencija). Budući da ne čuva korijen riječi, značenjski se osamostaljuje, što ga čini lako prenosivim iz jezika u jezik: PIN (Personal Identification Number), NATO (North Atlantic Treaty Organization), laser (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation). Smisao mu priskrbljuju kontekst, kultura i znanje sudionika komunikacije.


Najduži akronim ima 54 slova i iza njega se skriva ruska građevinska tvrtka


Počeci prakse skraćivanja nalaze se u dalekoj prošlosti. Među najpoznatije akronime ubraja se drevni natpis koji je Pilat dao urezati na Isusov križ:

INRI Iesus Nazarenus, Rex Iudaeorum

(Iv 19,19) (Isus Nazarećanin, kralj židovski).

Ipak, akronimija se kao jezični proces javlja potkraj 19. stoljeća, a od početka dvadesetoga bitno obilježava jezik i njegovo funkcioniranje. Najčešći je postupak moderne komunikacije. Prati neprestano ubrzavanje životnoga tempa i pojavu novih komunikacijskih tehnologija, omogućuje brzu razmjenu informacija, u pismu štednju vremena i prostora, internacionalizaciju jezika. Akronimi se pojavljuju u jezičnome standardu i žargonu, medijima i poslovanju, znanosti i medicini, marketingu, leksikografiji, administraciji, sms-porukama, na internetu. Hrvatski Rječnik kratica (2007) Stjepana Babića i Milene Žic Fuchs donosi 20.000, a internetski portal all-acronyms.com čak oko 860.000 natuknica. No brojiti akronime uzaludan je posao, jer svakodnevno nastaje velik broj novih. U Guinnessovu knjigu rekorda kao najduži ušao je ruski akronim koji čine 54 ćirilična slova, a iza njega se ’skriva’ građevinska tvrtka s veoma širokim rasponom usluga:

Íččîěňďëŕáîďŕđěáĺňçĺëáĺňđŕáńáîěîíčěîíęîíîňäňĺőńňđîěîíň.


HAL je prije IBM-a


Akronimija je, nedvojbeno, postupak kojim više ravna izražajna lakoća i ekonomičnost nego figurativnost. Međutim, njezina je prisutnost nerijetko takva da podcrtava ili određuje retorički karakter diskurza, pretvarajući banalni postupak skraćivanja u figuru. Marc Bonhomme ističe da, već načelno, algebarski i apstraktni karakter većine akronima iskazu pribavlja intelektualistički prizvuk. U praksi ta se intelektualističnost može prometnuti u šifrirani jezik pojedine društvene ili profesionalne skupine. Primjerice, u raspravi o sortama djeteline koju potpisuju tri agronoma (Tucak, Čupić i Popović) sadržaj brojnih akronima do te se mjere podrazumijeva da čovjek neupućen u agronomski žargon uopće ne može pratiti tekst:


Slikovni prikaz nastanka akronima


Sortama Jindera i Malzeville dobiven je značajno najmanji PZM (611,5 i 528,6 g/biljka) i PST (134,1 i 114,7 g/biljka). Najveći BS imala je sorta Malzevile (55,9 stabljika/biljka), a najmanji sorta Resis (41,0 stabljika/biljka). Sortom NS Mediana postignuta je najviša VB (78,8 cm), ali se nije opravdano razlikovala od VB sorti Monarca i Aurora...

Za razliku od figurativnosti „akronimskoga“ diskurza, figurativnost pojedinačnoga akronima proistječe iz njegove osviještene estetičnosti. Najstilogeniji akronimi tvore se tako da se u konačnici njihov oblik posve poklapa s kojom od postojećih riječi. Kada pritom „prizvana“ riječ značenjski podupire šifrirani sadržaj, stilogenosti se pridružuje i funkcionalnost. Npr.:

B.a.B.e. Budi aktivna, budi emancipirana!

B.U.R.Z.A. Bjelovarska udruga za razvoj i zapošljavanje

BUKA Bjelovarska udruga za kulturnu aktivnost

DAH Društvo arhitekata Hrvatske

GONG Građani organizirano nadgledaju glasovanje

HURA Hrvatska udruga reklamnih agencija

KUM Korčulanska udruga mladih

LUČ Likovno udruženje Čakovec

SRCE Sveučilišni računski centar

UMNIK Udruga mladih numizmatičara i kolekcionara

ZEUS Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar

Akronim je razmjerno rijetko književni stilem. Ipak, Arthur C. Clark je 1968. u znanstvenofantastičnom romanu 2001: Odiseja u svemiru stvorio računalo ubojicu HAL 9000. Evokacijski se potencijal tog akronima povećava kada se osvijesti činjenica da slova od kojih je sastavljen u abecedi prethode slovima od kojih je sastavljen akronim IBM.

Različiti oblici internetske komunikacije (mail, chat, videoigre i dr.) te sms toliko su zasićeni kraćenjima da – zajedno s emotikonima – oblikuju svojevrsni komprimirani jezik (Netspeak) koji u potpunosti razumiju samo oni koji ga redovito rabe. Brzina razmjene poruka, njihova neformalnost i prostorna ograničenost potaknule su praksu akronimiziranja češćih izraza i rečenica. Skraćeni su se engleski izrazi i rečenice munjevito proširili svijetom. Vlatko Broz u dodatku Rječnika kratica (2007) bilježi, uz ostalo, i ove primjere:

BTW by the way (usput, inače)

IRMC i rest my case (ja sam svoje rekao)

LOL laughing out loud (smijem se naglas)

UOK are you ok? (jesi li dobro?)

Y yawning (zijevanje)

Polako se, međutim, pojavljuju i akronimi hrvatskih rečenica i izraza. Na internetu je moguće naći ovakva kraćenja:

AMR ako me razumiješ

APP ako prođe, prođe

POS pucam od smijeha (hrvatska inačica za LOL)

USOS upiških se od smijeha

Rekurzivni ili povratni akronim podvrsta je akronima nastala uokviravanjem ili postupkom mis-en-abyme; akronim se u novom procesu akronimizacije tretira kao riječ koju se krati, pričem nastaje akronim koji sadrži sam sebe. Pojavljuje se obično u tehničkome žargonu kada se hoće polemički ili marketinški efektno istaknuti da je recimo program koji se nudi korisnicima drukčiji od istovrsnog programa drugog proizvođača. Npr.:

BING Bing Is Not Google

WINAMP Winamp Is Not A Multimedia Player

GSM – Gdje si martell?

Lažni akronim pojava je naknadnoga ludičkog tumačenja pojedine riječi, odnosno pridavanja novoga smisla postojećemu akronimu. Oba su postupka izrazito stilogena. U socijalističkoj Jugoslaviji nastavnici povijesti i zemljopisa znali su učenicima govoriti da zemlja graniči s BRIGAMA (Bugarska, Rumunjska, Italija, Grčka, Austrija, Mađarska, Albanija), čime su prividni akronim pretvarali u mnemotehniku (tehniku lakšeg zapamćivanja). Gdjekad se koja ideološki bitna riječ dodatno mistificirala akronimskom „interpretacijom“, npr.:

PIONIR = Pošten Iskren Odan Nepokolebljiv Istinoljubiv Radišan

Boris Dežulović na blogu satirički spaja imenice broker i lopov:

U pučkoj ekonomskoj predaji za brokera je uobičajen naziv licencirana osoba za posredovanje u obrtu vrijednosnica, ili skraćeno lopov.

Krivo iščitavanje sadržaja postojećeg akronima obično je potaknuto polemičnim razlozima, odnosno željom da se izazovu komični ili parodijski učinci, da se „prozaična stvarnost ironijski upiše u kraticu“ te da se iz kontrasta trivijalnosti prizvanoga i leksikaliziranog oblika akronima rodi figura (Bonhomme). Na internetskoj stranici pticica.net niz je kratica ludičkom interpretacijom pretvoren u poruke o uživanju u alkoholu:

ADO alkohol dolazi odmah

(Army Digitization Office)

DBO degustiraj brački opolo (DataBase Owner)

DNS daj nam sauvignona

(Domain Name Service)

DVD daj vodu drugima

(Dobrovoljno vatrogasno društvo)

GPS gorki pelinkovac svima

(Global Positioning System)

GSM gdje si, martell?

(Global System for Mobile)

PPP pijem pivu popodne

(Point to Point Protocol)

Iako se obično spominje u pravopisima i gramatikama (kao istoznačnica pojmu kratica ili kao vrsta kratice), akronim je stilistički značajna činjenica suvremene komunikacije. Njegova figurativnost je kontekstualna – može biti bliska neologizmu, pučkoj etimologiji, igri riječima. Za višečlani izraz ili naziv akronim je ono što je akrostih za pjesmu.


Riječ koja ne ulazi u rječnik


Drugi na početku spomenuti pojam – hapaks – poseban je slučaj neologizma. Radi se o riječi koja se u jeziku pojavljuje samo jedanput, koja ne ulazi u rječnik i čije je značenje nesigurno, počesto teško dohvativo. Realizira se u govoru ili tekstu, karakterizirajući pritom govornikov idiolekt ili autorski stil. Nastaje iz želje da se nešto trenutačno imenuje, da se prizove riječ koje se govornik ne može sjetiti ili pak kao posljedica drugih okolnosti koje zahtijevaju stvaranje novog oblika. Sâm je pojam 1654. prvi upotrijebio engleski pisac John Trapp u Bilješkama o Starom i Novom zavjetu.

Među inim, u Bibliji se pojavljuje hebrejski hapaks gvina, u Homerovoj Ilijadi grčki panaorios, u Hesioda autoguos, u čarobnom latinskom kvadratu arepo... Shakespeare je skovao riječ honorificabilitudinitatibus koja je ujedno i najduža riječ u njegovu opusu (27 slova), dok je Mallarmé 1868. u Alegorijskom sonetu njim samim upotrijebio riječ ptyx, a brojni su tumači nagađali ima li ona – uz to što se rimuje sa Styx – i kakvo zagonetno značenje.

U starom hrvatskom pjesništvu hapaksi su, među inim, riječi nebavac i posilje. Prvu rabi Džore Držić u značenju jadnik, nesretnik, siromah, a drugu Šiško Menčetić u značenju nasilje. Usp.:

– mneći se nebavac oda psa ubranjen,

– nu tuđer od lovac ljuto bi izranjen.

(Dž. Držić)

– a do sad posilje ne stvori nje liepos (Š. Menčetić)

U novijemu pjesništvu ističe se Slamnigov hapaks prepoizodnosijahu kojim okončava pjesma Mi na podu:

Mi na podu ležali smo

motreć noge stolovima.

Mi u travi ležali smo

motreć brke skakavcima.

Mi na pijesku ležali smo

gledajući kako žuti

prsti vrba rijeku žmahu

lisičice dok nam grožđe

prepoizodnosijahu.

Oblik prepoizodnosijahu izveden je dodavanjem čak četiri predmetka (pre-po-iz-od) polazišnome glagolu, što je tvorbeni unikat jer hrvatski jezik ne poznaje nijednu drugu tako izvedenu riječ. Kako svaki predmetak nosi drukčiju značenjsku sugestiju, gotovo je nemoguće preciznije opisati značenje Slamnigove kovanice. Treba, međutim, naglasiti da se ona posve uklapa u metričku i ritmičku shemu pjesme – izdvojena kao poentirajući stih, kovanica prepoizodnosijahu slijedi osmerački ritam i rimuje se sa žmahu.

U pjesničkom jeziku Anke Žagar jednokratno se pojavljuju oblici poput osamoćen, raskuglano, odnebesila se i osvrhni se. Tekstovi brojnih (osobito jezično osviještenih) pisaca sadrže hapakse kao dubinske stilske biljege koji lako mogu postati hermeneutičkim uporištima.

Paradoks govora o hapaksu sastoji se u tome što ga poništavamo kada ga spominjemo, jer riječ upotrebljavamo drugi put. To je i glavni razlog zbog kojega nove lekseme koji nastaju u medijima nije moguće smatrati hapaksima. Te riječi, naime, u trenutku postaju svojina jezične zajednice i – nerijetko – brzo ulaze u njezin rječnik.

Poneki autori hapaksom nazivaju i riječi koje se u jeziku pojavljuju dvaput ili iznimno rijetko. U tim slučajevima njihovo proučavanje može pomoći u pripisivanju autorstva pojedinim tekstovima. Naime, ako je koja riječ potvrđena svega dvaput, pri čemu prvi put u potpisanome a drugi put u nepotpisanome tekstu, logično je pretpostaviti pa analizom pokušati pokazati da je u oba slučaja autor isti.

Izvan jezika, filozof Vladimir Jankélévitch rabi pojam egzistencijalni hapaks kao naziv za jedinstvenu životnu situaciju, za ničim najavljen i neponovljiv događaj koji bitno mijenja čovjekov život i način mišljenja.

Vijenac 418

418 - 11. ožujka 2010. | Arhiva

Klikni za povratak