Vijenac 380

Književnost

18. svehrvatska pjesnička manifestacija Croatia rediviva

Raskoš hrvatskog jezika u Selcima na Braču

18. svehrvatska pjesnička manifestacija Croatia rediviva

Raskoš hrvatskog jezika u Selcima na Braču



I ove se godine u Selcima na otoku Braču, osamnaesti put, održala svehrvatska pjesnička manifestacija Croatia rediviva. No, zbog obilježavanja 65. obljetnice paljenja Selaca od talijanske okupacijske vojske 9. kolovoza 1943, Croatia rediviva iznimno se održala uoči te tragične i važne obljetnice u petak 8. kolovoza. Osim Selaca, koja su najviše stradala u talijanskom rušilačkom činu i bila posve uništena, spaljeno je i šest ostalih bračkih mjesta: Novo Selo, Gornji Humac, Pražnica, Pučišća, Dračevica i Bol. Selca su gorjela tri dana i noći i tako postala obilježena zauvijek.

Nakon predstavljanja Joška Božanića, prošlogodišnjeg ovjenčanika i oliveatusa, otkrivena je i mramorna ploča s njegovim stihovima na Zidu poezije; započeo je natjecateljski dio manifestacije. Od predviđenih tridesetak pjesnika za svečani nastup: Acije Alfirević, Tomice Bajsića, Marije Barbarić Fanuko, Seada Begovića, Borisa Domagoja Biletića, Joška Božanića, Jozefine Dautbegović, Lane Derkač, Roke Dobra, Jakše Fiamenga, Vesne Frangeš, Dorte Jagić, Božice Jelušić, Paje Kanižaja, Neve Kežić, Miroslava Kirina, Vesne Kovačić, Zorana Kršula, Fabijana Lovrića, Mladena Machieda, Tonka Maroevića, Tomislava Milohanića, Nevenke Nekić, Tatjane Radovanović, Ivana Rogića Nehajeva, Milorada Stojevića, Davora Šalata, Drage Štambuka, Marčela Štambuka, Vlaste Vrandečić Lebarić, Dragice Vranjić Golub, Siniše Vukovića i Maje Tomas – neki su izostali. Nakon vokalnog nastupa Katarine Livljanić utemeljitelj manifestacije Drago Štambuk, uz nazočnost općinskog načelnika Ivice Škrpace, ovjenčao je maslinovim vijencem ovogodišnjeg pobjednika manifestacije Croatia rediviva Mladena Machieda, koji je potom govorio svoje stihove.

Sljedećega jutra pjesnici su se okupili pri otkrivanju spomen-ploče posvećene paljenju Selaca i tadašnjem općinskom načelniku Ivanu Štambuku, koji je tih godina pokušao spasiti žitelje i mjesto, u čemu je djelomično i uspio. Na komemoraciji pjesnici su čitali svoje pjesme kojima su teme nesreća, katastrofa ili ljudski gubitak, a Mladen Machiedo priredio je prigodni izbor stihova talijanskih pjesnika Eugenija Montalea, Bartola Cattafija i Margherite Guidacci. Prigodni govor održao je Drago Štambuk, koji je utemeljio manifestaciju Croatia rediviva 1991. gradeći je na trojstvenosti i koinizaciji hrvatskog jezika, odnosno na dijalekatskoj i idiomatskoj osnovici: ča, kaj, što.

Štambuk se, na selačkoj pjaci, ispred crkve Krista Kralja, osvrnuo na značenje pjesničke priredbe zasnovane na premisama Hrvatske i trojstvenosti hrvatskog jezika te je on uvijek imao na umu ravnotežu između prošlosti i budućnosti, središta i periferije, forme i sadržaja, napisanoga i izgovorenoga, nebeskog i zemaljskog, a nadasve ideju plemenitosti zasnovanu na općem dobru. Naglasio je kako nije slučajno što se Croatia rediviva događa upravo 8. kolovoza, prvi petak poslije Dana nebeske naše zaštitnice Gospe Karmelske i dan uoči paljenja Selaca 9. kolovoza – dakle, ove godine prvi se put obilježava najtragičniji kataklizmički događaj u devetstoljetnoj povijesti toga malog velikog mjesta. Tim obljetničkim i strahotnim sjećanjem pjesnička je manifestacija postala Oživjela Hrvatska.

Nažalost, nastavio je tom prigodom Štambuk, gdje će život ako ne uz ruševine, gdje će obnova ako ne uz zgarišta, kamo će riječ ako ne uz ranu, kamo sjećanje ako ne uz bol. Stoga neka procvjeta pjesma iz pepela i tuge i neka dade smisao zlu i uništenju. Stoga ova manifestacija udahnjuje smisao plemenitosti i pravednosti te razložnosti voljenja Domovine i grljenja svijeta kao što ohrabruje u dobru prema neprijatelju, koji napokon mora postati prijateljem. Onima koji ništa od toga ne prepoznaju treba oprostiti, zaključio je Štambuk, jer gledaju i ne vide, slušaju, a ne čuju, rade, a ne stvaraju. Čitanja su se odvijala uz krijesnice i pod zvijezdama južnog neba u nepojmljivoj kamenoj bjelini zaogrnutoj baršunom noći.

Tako je domaćin i utemeljitelj manifestacije, u dojmljivom govoru, koji dobro ilustrira ovo poetsko susretanje i slavi ljepotu i glazbu hrvatske književne riječi, opisao njezinu pjesničku bit.

Treba još napomenuti da se održala misa zadušnica za bivšeg općinskog načelnika Ivana Štambuka, a predstavljena je i Antologija čakavskog pjesništva 20. stoljeća Milorada Stojevića. Spomenimo na kraju oliveate od 1991: Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić, Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tatjana Radovanović, Mate Ganza i Joško Božanić.


Sead Begović

Vijenac 380

380 - 25. rujna 2008. | Arhiva

Klikni za povratak