Vijenac 372

Film

Animirani filmovi Marka Meštrovića i Davora Međurečana

Utopijska futuristička vizija

Potlačenost, izdaja, prijevara, tjeskoba, ratni sukobi, mučenja, sraz društvenih struktura u kojem je mali čovjek (gotovo) uvijek u bezizlaznu položaju...

Animirani filmovi Marka Meštrovića i Davora Međurečana

Utopijska futuristička vizija



Potlačenost, izdaja, prijevara, tjeskoba, ratni sukobi, mučenja, sraz društvenih struktura u kojem je mali čovjek (gotovo) uvijek u bezizlaznu položaju...


Potlačenost, izdaja, prijevara, tjeskoba, ratni sukobi, mučenja, sraz društvenih struktura u kojem je mali čovjek (gotovo) uvijek u bezizlaznu položaju... – sve su to vječni udarci bubnja po kojem ljudski rod tisućljećima pleše svoj danse macabre. Rijetko ga je tko tako uvjerljivo i dojmljivo opjevao kao Miroslav Krleža u Baladama Petrice Kerempuha.

»Vojne, grmade, strahote, vešala, tragedije, beda, vse to traja skozi veke«.

Djelo iz 1936, što zbog tematike, što zbog izazovnosti specifična jezika zasnovana na staroj kajkavštini, stalno iznova nadahnjuje hrvatske umjetnike, koji mu udahnjuju nov život u skladu s vremenom u kojem žive. A očito je, povijest nije učiteljica života, neke se stvari nikada ne mijenjaju, podjela uloga ostaje ista. Mijenja se tek scenografija, neugledne hiže i potleušice zamijenili su shopping toweri, mallovi, nova svetišta puka koji drhti pred korporacijama, političarima i moćnicima, illustrisima svoga doba, jednako kao što podređuje sve interese diktaturi Big Brothera i hirovima raznoraznih zvijezda i zvjezdica.

Reska kajkavština

U skladu s tim, iako se većina iščitavanja Krleže zbiva u teatru, iznimno su zanimljivi primjeri animiranih filmova, nadahnutih njegovim stihovima. Tu mislimo na danas već kultni film Zlatka Boureka iz 1964. I videl sam daljine, meglene i kalne. Četiri desetljeća poslije Krleža doživljava novu interpretaciju u filmu Ciganjska (9’) autora Marka Meštrovića (1972) i Davora Međurečana (1971), nastalu u produkciji Kreativnoga sindikata. Reska kajkavština pjesme Ciganjska u izvedbi punk-etnoskupine Cinkuši, u kojoj Meštrović svira bubnjeve, inspirativna je okosnica crno-bijeloga filma koji u 3D-tehnici odvodi Krležinu pjesmu u uvjerljivu futurističku viziju gradske izgubljenosti, otuđenosti i gubitka životne perspektive. Dok je Bourekov iskaz bliži duhu galgen-humora, futuristička vizija Ciganjske zapravo je suvremeni odgovor na njemački ekspresionizam, što posebno odaju vizure urbanog okoliša određene nesagledivo visokim neboderima koji odaju drugi moment nadahnuća – Metropolis Fritza Langa, mlađeg od Krleže tri godine, koji je također rođen u k. und k. monarhiji.

Također na temeljima Balada Petrice Kerempuha, u podosta drukčijem stilskom rječniku, i u složenijoj tehničkoj izvedbi, koja uz 3D i 2D-animaciju uključuje i stop-animacija te ikeselaciju, nastao je film Silencijum (10’). Glazbu ponovno potpisuju Cinkuši te Boris Wagner, a naraciju nosi recitacija glumca Vida Baloga. U filmu se pojavljuje i glumac Damir Klemenić, koji utjelovljuje nekoliko likova. Ponovno na tragu Krležine kritike društva, autori razvijaju niz snažnih metafora poput marionetske ovisnosti i pasivnosti te slike sazdanosti ljudskoga lika od binarnih kodova koji označuju njegovu neosobnost i otuđenost. Supermarketi se prikazuju kao suvremene crkve, mjesta hodočašća na kojima nepotrebni proizvodi postaju nadjev ispraznih potrošačkih života. Karakteristični momenti iz Krležinih stihova, s jasnim prostornim koordinatama (primjerice, Markov trg u Zagrebu) te opisivano doba kmetstva uvjerljivo se isprepleću sa sadašnjim vremenom i prostorom te prelaze u naznake budućnosti. Zapažaju se i referencije na suvremeno filmsko stvaralaštvo, poput već kultnog ostvarenja braće Wachowski, filmske trilogije Matrix.

Dobre reakcije

Oba su filma izazvala jako dobre reakcije u publike te struke što, potvrđuju i mnogobrojne nagrade. Ciganjska je osvojila čak devet nacionalnih i međunarodnih priznanja. Primjerice, na Danima hrvatskoga filma 2004. dobila je Oktavijana za najbolji animirani film te nagrade za montažu i glazbu. Iduće je godine film na Animafestu dobio posebno priznanje međunarodnog ocjenjivačkoga žirija, a na festivalu Ebensee u Linzu osvojio je Brončanoga medvjeda.

Silencijum je 2006. pobrao prvu nagradu na Danima animacije – Asifa u Zagrebu te nagradu za najbolju tehniku iste godine na Lucania Film Festivalu u Pisticcii u Italiji.

Marko Meštrović ove je godine izašao sa samostalnim projektom, kratkometražnim filmom, ponovno u 3D-animaciji, Note (12’), koji je također producirao Kreativni sindikat. Animirani film u nekoliko sekvenci razvija iznimno zanimljiv prostor sjećanja na djetinjstvo. Pritom postavlja niz pitanja o odnosu s roditeljima, rušenju očeva autoriteta, straha od gubitka najmilijih, straha od nepoznatog, samoće, buđenja seksualnosti. Mnoštvom poetičnih slika s jakim simboličkim nabojem koje se ne vezuju u strogu fabularnu liniju autor izaziva jače empatijsko uživljavanje i sudjelovanje gledatelja. Nepresušna tema djetinjstva dobila je iznimnu potporu u zrelom vizualnom Meštrovićevu govoru, koji realističnom prikazu podaje intrigantnu snovitu dimenziju, te u glazbenoj podlozi Roberta Wagnera.

Već silno nahvaljen film Note može se pogledati na festivalima. Već se pojavio na ovogodišnjim Danima hrvatskoga filma, te na kratkometražnom izdanju Animafesta (za koji su Meštrović i Međurečan napravili uvodnu špicu), gdje je projiciran u sklopu Hrvatske panorame. Specijalizirana i redovita televizijska emisija na nacionalnoj dalekovidnici, koja bi predstavila recentnu produkciju, te podsjetila na slavne dosege Zagrebačke škole animiranog filma, do daljega, čini se, ostaje utopijska futuristička vizija.


Barbara Vujanović

Vijenac 372

372 - 5. lipnja 2008. | Arhiva

Klikni za povratak