Vijenac 362

Časopisi

Sedmi pečat

»Riječi«, časopis za književnost, kulturu i znanost, gl. ur. Slavko Jendričko, br. 4, Matica hrvatska Sisak, 2007.

Sedmi pečat

slika


»Riječi«, časopis za književnost, kulturu i znanost, gl. ur. Slavko Jendričko, br. 4, Matica hrvatska Sisak, 2007.


Ako bi se pokušala dati definicija dobra književnog, odnosno časopisa za kulturu, tada bi u nju uza zahtjev za ujednačenošću kvalitete svih priloga svakako ulazili i potreba za ispravnim omjerom recentne domaće i strane književno-esejističke proizvodnje te kriterij zanimljivosti tekstova, koja bi proizlazila iz kombinacije aktualnosti, pristupačnosti i izvornosti. Ako bismo pak sisačke »Riječi« usporedili s ovim opisom, tada bismo mogli zaključiti kako, uz tek male (eventualne) oscilacije, ovaj časopis svakim izdanjem potvrđuje tu definiciju. Takav je slučaj i s novim brojem, u kojem ponovno nalazimo tekstove stalnih, kućnih autora (što, pak, ovdje nije nedostatak, kao u nekim časopisima koji povremeno postaju mjesto privatizacije medija) te onih novih, raspoređene u desetak rubrika koje jamče raznovrsnost.

Žanr novele, koji baš u književnim časopisima najčešće nalazi svoje mjesto za prvo objavljivanje i provjeru čitateljske recepcije, u ovome izdanju dobiva počasno mjesto teme broja. Suzivši opseg pojma na francusku književnost, Ivana Šojat-Kuči prevodi i predstavlja nekoliko suvremenih francuskih pisaca (Sylvie Weil, Eric Holder, Marie Darrieussecq, Claude Pujade-Renaud, Georges Kolebka), prethodno nas uvodeći u temu kraćim pregledom povijesnoga razvoja francuske novelistike.

Među objavljenim esejima svakako treba obratiti pozornost na onaj Žarka Paića, a riječ je o posljednjem poglavlju njegove nove knjige Vrtoglavica u modi (ovdje objavljenu prije izlaska knjige). U žarište razmatranja fenomena suvremenoga društva Paić ovaj put stavlja modu, rabeći za prikaz razvoja i promjena u nekadašnjoj i suvremenoj modi asocijativnu usporedbu s filmovima, Bergmanovim Sedmim pečatom i Smislom života Montyja Pythona. Ustvrđujući kako je smisao nekadašnje mode bio određen društvenim i estetskim mjerilima ukusa, on današnju, postmodernu smrt mode prispodobljuje montipajtonovskom ironijskom preokretu metafizičke sheme povijesti, pritom napominjući kako suvremenu modu obilježava čak i nestajanje frivolnosti, a njezin opstanak – u situaciji kada hiperprodukcija stilova nema više za izravnu posljedicu (ili razlog) nosivost modela i masovnu potrošnju – vezan je uz pojavu totalne spektakularizacije svijeta. Na ideji mode kao djelatnosti koja funkcionira jedino medijski, virtualno, te realno ne postoji bez spektakla kao inscenirana događaja, Paić temelji svoje razmatranje. U nastavku rubrike Esej Jadranka Pintarić piše o Sunčani Škrinjarić, upozoravajući na nepravedno zapostavljen i premalo cijenjen književni opus spisateljice strpane u ladice dječje književnosti, zbog čega je izostala ispravna percepcija njezina romana Ulica predaka, za koji Jadranka Pintarić ističe kako se krivo označavao dječjim romanom i po kojem, gledajući ga u kontekstu njezinih ostalih romana, spisateljicu možemo smatrati začetnicom ženskog pisma u nas. Pintarić upozorava i na ostala nedovoljno zapažena Škrinjaričina djela, poput kratkih priča, radiodrama, romana Kazališna kavana ili zapisa Severilije, koje smatra važnim izvorom za povijest književnosti. Teme ostalih priloga bit će poezija Sibile Petlevski, o kojoj prigodom izdanja nove knjige pjesama autorice piše Miloš Đurđević, stvaralaštvo Gorana Rema (Tihomir Đunđerović), a Jadranka Pintarić još se jednom javlja u ovoj rubrici, ovaj put baveći se pitanjem prijateljstva.

Dok u rubrici Putopis Ludwig Bauer nudi gastronomsko-kulturnu šetnju francuskim gradom Lyonom, među zanimljivijim prilozima nalazi se i prepiska dvaju suvremenih pisaca, Aleksandra Hemona, pisca iz Sarajeva koji danas piše na engleskom jeziku, te Njujorčanina s jeruzalemskom adresom, Nathana Englandera. Pisci koje povezuju teme poput raseljenosti, gubitka i promjene identiteta tijekom prepiske postaju prijatelji, a ovaj prilog prenesen je iz on-line časopisa »Boldtype«.

Uz hrvatske pjesnike, rubrika Poezija predstavlja i mladu njemačku pjesnikinju Angelu Litschev te suvremene talijanske pjesnike, a domaća proza donosi tekstove Sibile Petlevski, Ludwiga Bauera, Miroslava Kirina i Olje Savičević-Ivančević.

Kolorističnost i atraktivnost slika Vlade Kristla daje osobitu notu vizualnom aspektu broja (šteta što nije iskorištena i za naslovnicu), a reprodukcije prati i relevantan prikaz njegova stvaralaštva, tekst Ivice Župana o umjetnikovoj izložbi.


Ljubica Anđelković

Vijenac 362

362 - 17. siječnja 2008.

Klikni za povratak