Vijenac 355

Kulturni info

KULTURNI INFO

Obnovljen pavlinski samostan i crkva u Kamenskom

KULTURNI INFO

Obnovljen pavlinski samostan i crkva u Kamenskom

Zagreb, 6. listopada U Kamenskom je obilježen završetak obnove velikog pavlinskog samostana i crkve Blažene Djevice Marije Snježne, jednog od najvažnijih sakralnih spomenika na području karlovačke županije.

Kako je u pozdravnom govoru rekao ministar kulture Božo Biškupić, crkva i samostan stradali su u napadima početkom listopada 1991, a odmah nakon Oluje u kolovozu 1995. počela je hitna sanacija štete pod vodstvom Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu, odnosno Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Karlovcu. Od 1996. na crkvi i samostanu trajala je konzervacija i obnova. Ministarstvo kulture uložilo je u obnovu samostana i crkve više od osamnaest milijuna kuna, istaknuo je ministar Biškupić.

Uz hrvatske, na obnovi su sudjelovali i poljski restauratori. Uz Ministarstvo kulture u obnovu se uključio i grad Karlovac, Karlovačka županija, Hrvatska pavlinska provincija te Generalna uprava pavlinskog reda Czestochowa u Poljskoj, koji su zajedničkim sredstvima priveli kraju zahtjevnu obnovu samostana i crkve, podsjetio je Biškupić.

U spomen na obnovu ministar Biškupić na ulazu u samostan otkrio je spomen-ploču. Svečanosti u pavlinskom samostanu u Kamenskom bio je nazočan i generalni administrator pavlina iz Jasne Gore u Poljskoj otac Leonchatupka. O važnosti i tijeku obnove samostana i crkve govorio je ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder. Nazočnima se obratio i ministar rada i poduzetništva Branimir Vukelić. Na kraju današnje svečanosti upravitelj pavlinskog samostana u Kamenskom Juraj Domašić zahvalio je svima koji su dali prinos obnovi crkve i samostana.

Pavlinski samostan i crkvu Majke Božje Snježne podigla je Katarina Frankopanska 1404. te je dovela pavline iz Poljske. Tijekom turskih osvajanja pavlini su morali napustiti crkvu i samostan, u koje su se ponovno vratili u 18. stoljeću. Obnova teško stradale crkve trajala je od 1742. do 1767. Pavlinski samostan i crkva, kako je rečeno na današnjoj proslavi, u to su doba postali važno kulturno i umjetničko središte ovoga područja. Potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća samostan i crkva također su se obnavljali i sanirali da bi sve to bilo uništeno u Domovinskom ratu početkom listopada 1991.


Apoksiomen u Malom Lošinju

Zagreb, 5. listopada Nalaz svjetskoga značenja, antička skulptura Apoksiomena, bit će smještena u palači Kvarner u Malom Lošinju, jednoglasno je odlučilo Hrvatsko vijeće za kulturna dobra i Hrvatsko muzejsko vijeće na zajedničkoj sjednici u Ministarstvu kulture.

Osim Maloga Lošinja, svoje ponude za Apoksiomena dali su još Rijeka i Zadar, ali su se članovi vijeća odlučili za Mali Lošinj, koji je po njihovoj procjeni ponudio najbolje uvjete za smještaj.

Ministar kulture Božo Biškupić naglasio je kako je praksa u svijetu da se nalazi čuvaju na mjestu gdje su pronađeni, što je slučaj i s Arheološkim muzejem Narona u Vidu pokraj Metkovića. Biškupić je izvijestio da će o provedbi smještaja Apoksiomena skrbiti povjerenstvo, sastavljeno od članova obaju vijeća, koje će se izabrati na sljedećoj zajedničkoj sjednici. Dodao je da će Ministarstvo pratiti tu provedbu i financijski je poduprijeti, jer riječ je o vrhunskom svjetskom nalazu.

Predsjednik Vijeća za kulturna dobra Ferdinand Meder ponovio je da Mali Lošinj nudi najbolje uvjete za smještaj Apoksiomena prema pravilima muzeoloških standarda, jer riječ je o neprocjenjivu nalazu kojemu treba osigurati najbolju moguću zaštitu. Predsjednik Hrvatskog muzejskog vijeća Vinko Ivić istaknuo je da će kip biti smješten u palači Kvarner, koja se nalazi na samoj rivi i koja ima oko sedamsto četvornih metara izložbenoga prostora. Rekao je da su ponude svih triju gradova bile vrlo studiozne, ali se povjerenstvo ipak odlučilo za Mali Lošinj.

Antički brončani kip pronašao je belgijski turist ronilac Rene Woures godine 1996. u podmorju otočića Vele Orjule pokraj Lošinja. Kip je ležao na leđima i desnom boku na pjeskovitom morskom dnu, na dubini od 46 metara. Kip je izvađen iz mora potkraj travnja 1999. i u tom velikom pothvatu sudjelovalo je petnaestak ronilaca Ministarstva kulture, zadarskog Arheološkog muzeja, Specijalne policije i profesionalnih ronilaca.

Hrvatski restauratorski zavod u Zagrebu od početka je uključen u cjelokupni projekt od vađenja, konzervatorsko-restauratorskih radova do konačne prezentacije. Kip je navjerojatnije helenistička kopija iz 2, odnosno 1. stoljeća prije Krista, a na osnovi dosadašnjih istraživanja pretpostavlja se da je bio teret na rimskom brodu. Osim u Zagrebu, Apoksiomen je prošle godine bio izložen u Firenci, gdje ga je vidjelo osamdesetak tisuća posjetitelja. Restaurirani kip sada je smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu u posebnoj vitrini koja, po riječima stručnjaka, zadovoljava sve uvjete zaštite. Meder je izvijestio da je pred dovršetkom izradba kopije Apoksiomena u ljevaonici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.


Preminuo Šime Đodan

Zagreb, 2. listopada Istaknuti član Matice hrvatske, bivši ministar obrane i zastupnik Hrvatskog sabora Šime Đodan umro je u osamdesetoj godini nakon duge i teške bolesti u bolnici u Dubrovniku. Šime Đodan rođen je 27. prosinca 1927. u selu Rodaljice kraj Benkovca. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1965. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Od 1961. predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Đodan je od 1967. do 1971. bio član predsjedništva i gospodarski tajnik Matice hrvatske. Kao sudionik Hrvatskoga proljeća osuđen je na šest godina zatvora. Od 1981. bio je viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu za javne financije, a od 1991. bio je znanstveni savjetnik i redovni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu. Šime Đodan bio je saborski zastupnik u dva saziva, od 1990. do 1992. te od 1992. do 1995. godine, a dužnost ministra obrane obnašao je 1991. godine. Đodan je objavio više knjiga i studija o robnoj proizvodnji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te ekonomskom položaju Hrvatske.

Vijenac 355

355 - 11. listopada 2007. | Arhiva

Klikni za povratak