Vijenac 329

Filatelija

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Nemati i imati

Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 48,28 x 28,40 mm, naklada 200 000, datum izdanja 15. rujna 2006.

Filatelija: Motivi prigodnih maraka

Nemati i imati

Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 48,28 x 28,40 mm, naklada 200 000, datum izdanja 15. rujna 2006.

Dvjestotu obljetnicu Židovske općine Zagreb Hrvatska je pošta obilježila izdavanjem prigodne poštanske marke. Autor je teksta u deplijanu iz kojega donosimo izvatke Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj.

Židovsku općinu Zagreb osnovali su 1806. predstavnici dvadesetak zagrebačkih židovskih obitelji koje su se otprilike dva desetljeća prije doselile u Zagreb. Općina je kao ustanova jedino mogla zastupati zajednicu i njezine članove spram vlasti i javno je predstavljati. Općina je od osnutka bila temelj ukupnoga razvoja zajednice i njezina identiteta. Tijekom desetljeća zajednica je rasla, njezini se članovi uključuju u gospodarski život, pomalo u društvo, stječu ugled i postaju Zagrepčani.

Sinagoga, sagrađena u središtu grada i posvećena 1867, bila je simbol postojanja židovske zajednice i njezine socijalne afirmacije. (Motiv je marke, uz pročelje sinagoge u Praškoj ulici, i obredni svijećnjak hanukija.) Do kraja 19. stoljeća zajednica ima više od tri tisuće članova, a mnogi od njih istaknuti su i uspješni trgovci i poduzetnici, industrijalci i bankari, liječnici, odvjetnici, intelektualci i umjetnici. Taj rast i razvoj nastavit će se i u 20. stoljeću, tako da je do 1941. zajednica narasla do gotovo dvanaest tisuća članova. Zagrebačka općina bila je aškenaska, reformistička i liberalna, s malom ortodoksnom manjinom koja je u dva navrata imala vlastitu općinu (1879–1906. i 1926–1941). Prihvaćala je Sefarde iz Bosne koji su također imali vlastitu općinu (1927–1941) te je bila sjedište cionizma. Nakon Holokausta zajednica je svedena na desetinu prijeratnog članstva, a preživjeli su pomalo obnavljali život Općine, njezine socijalne i kulturne institucije, okupljajući sve: vjernike i ateiste, tradicionaliste i avangardiste.

Rasapom Jugoslavije ugasio se i Savez jevrejskih općina sa sjedištem u Beogradu. Već 1992. Zagrebačka općina pokrenula je okupljanje židovskih općina u Hrvatskoj, a 1995. osnovana je Koordinacija općina, koja zastupa zajedničke interese deset općina, unapređuje njihovu samostalnost i identitet. Povratom dijela svoje imovine Židovska općina Zagreb stekla je temelj za svoj razvoj i planove. Među njima je najveći projekt — koji se intenzivno priprema od 2000. godine — izgradnja Židovskog centra sa sinagogom na mjestu hrama razorena 1941/42. u doba NDH i u jeku holokausta. U sklopu Židovske općine Zagreb djeluje Dječji vrtić Mirjam Weiller, Osnovna škola Lauder — Lea Deutsch, Starački dom Lavoslav Schwarz, Istraživački i dokumentacijski centar za žrtve holokausta, Galerija Milan i Ivo Steiner, Plesna grupa Or hašemeš, Kulturno društvo Miroslav Šalom Freiberger, B’nai B’rith Unit Gavro Schwarz te Udruženje preživjelih u holokaustu. Od izdanja najvažniji su mjesečnik »Ha kol«, dvogodišnjak »Voice« na engleskom jeziku te magazin za židovsku kulturu »Novi Omanut«. U sklopu knjižnice nalazi se Biblioteka Lavoslava Šika s vrijednim djelima s područja judaike. Zbirka umjetnina sadrži uglavnom sakralnu baštinu, a posljednjega se desetljeća popunjuje donacijama i otkupima drugih umjetničkih djela i povijesne dokumentacije.

Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).


Priredila Sandra Cekol

Vijenac 329

329 - 26. listopada 2006. | Arhiva

Klikni za povratak