Vijenac 318

Kazalište

Svjetska praizvedba The Agony of Judith ansambla Dialogos na tekst Marka Marulića, 26. travnja 2006. u koncertnoj dvorani Purcell Room u Londonu

MARUL NA OBALI TEMZE

Stilska ljepota, vizualni i akustički elementi teksta te alegorijski odjeci starozavjetne junakinje Judite, koja u spjevu postaje simbolom spasiteljice domovine od agresora, uspjeli su ganuti suvremenu publiku

Svjetska praizvedba The Agony of Judith ansambla Dialogos na tekst Marka Marulića, 26. travnja 2006. u koncertnoj dvorani Purcell Room u Londonu

MARUL NA OBALI TEMZE



Stilska ljepota, vizualni i akustički elementi teksta te alegorijski odjeci starozavjetne junakinje Judite, koja u spjevu postaje simbolom spasiteljice domovine od agresora, uspjeli su ganuti suvremenu publiku


Kada je kralj Henrik VIII pomno čitajući Marulićev Evangelistar crtežom kažiprsta označio dijelove teksta koji su mu posebno zapeli za oko i ostavio vlastoručni zapis na marginama, možda je bio na jednom od svojih raskošnih brodova ploveći Temzom. Bilo bi lijepo zamisliti da je u raspravi sa svojim plemićima citirao poneki Marulov zapis i da se eto sada, nakon gotovo pet stoljeća, na obali Temze ponovo začula riječ slavnoga našijenca, no sada na hrvatskom:

Mirisi vonjahu, zvonjahu psaltiri,

Popovi pojahu, odpivahu miri...

Katarina Livljanić toplim nas je altom uz pratnju lirice ponijela u svijet biblijskih priča i srednjovjekovne glazbe. Pjevanjem i naracijom uz minimalnu, ali vrlo sugestivnu, mimiku izvanredno je interpretirala ne samo Marulove stihove nego i unutrašnji nemir, dileme, agoniju u duši Judite i Holoferna. Albrecht Maurer virtuozno je pratio na lirici i vielli. Glazbena monodrama The Agony of Judith (Juditina agonija) izvedena je samo nekoliko dana nakon 505. obljetnice Marulićeve Judite, čiju je posvetu Marulić datirao 22. travnja 1501. Katarina Livljanić je, koristeći se ulomcima glagoljaške, beneventanske, gregorijanske glazbe i tradicionalnim crkvenim napjevima iz Dalmacije, stvorila glazbenu rekonstrukciju koja prati izbor stihova iz Marulićeva epskog sastavka i teksta iz zbirke Vartal koji se pripisuje Maruliću. Projekt je vrlo zahtjevan za izvođače, koji su jedan sat bez stanke na sceni. Publika je pratila sadržaj diskretnom projekcijom teksta prijevoda na engleski jezik, a za tu su prigodu Katarina Livljanić i Benjamin Bagby prilagodili prijevod Henryja R. Coopera. Dvojezičan tekst objavljen je u cijelosti u programu koncerta. Glazbena je monodrama uvrštena u ciklus istraživanja glazbene baštine Explorations in Time, a nastup je najavljen kao »hrvatsko remek–djelo ispričano poezijom i glazbom«. Izvedba ansambla Dialogos privukla je brojnu publiku, koja je izvođače nagradila oduševljenim pljeskom. Stilska ljepota, vizualni i akustički elementi teksta te alegorijski odjeci starozavjetne junakinje Judite, koja u spjevu postaje simbolom spasiteljice domovine od agresora, uspjeli su ganuti suvremenu publiku. »Tema je i danas aktualna, ali na drukčiji način. Na Juditu možemo gledati kao na nacionalnu junakinju, ali ja je vidim kao fanatika, to je ludi čin, ona nema povjerenja u vojsku koja bi trebala osloboditi njezin narod, nego sama želi ubiti neprijatelja, jer joj Bog to zapovijeda.« To je opasna ideja, kaže Katarina Livljanić u intervjuu koji je objavio dnevnik »Independent«, ističući kako tema te glazbene drame nije samo rana glazba, nego i politika. Koncert je posebno istaknut u programskoj knjižici kulturnoga centra South Bank, a opširnu su informaciju objavili dnevni listovi i magazin »Time Out«. Katarina Livljanić sudjelovala je u vrlo popularnoj radijskoj emisiji BBC–a Womens Hour. Oduševljena prijemom publike i ocjenama stručnjaka projekta na kojemu je radila nekoliko godina kao muzikologinja, skladateljica, redateljica i izvođačica Katarina Livljanić kaže kako je zahvalna hrvatskim stručnjacima Bratislavu Lučinu i Jošku Čaleti, koji su joj pomogli tijekom istraživanja glazbene baštine. U sljedećoj izvedbi u rujnu, koju će izvesti pod naslovom Judita, Dialogosu će se pridružiti Norbert Roderkichner na flauti, a razradit će i scensku postavu za koju je zaslužna Sanda Hržić. Praizvedba Judite nije važna samo kao prvi nastup ansambla Dialogos u Velikoj Britaniji, nego posebice za promidžbu hrvatske renesansne književnosti i glazbene baštine u svijetu. Katarina Livljanić, rodom Zadranka, diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a nakon toga specijalizirala je muzikologiju i pjevanje u Parizu, gdje je i doktorirala. Već šest godina predaje srednjovjekovnu glazbu na Sorbonni. Njezin ansambl Dialogos nastao je kao ženski vokalni ansambl, ali broj izvođača mijenja se s obzirom na program. Njihove izvedbe i CD–ovi s programom hrvatske i talijanske srednjovjekovne glazbe dobili su brojne nagrade i priznanja najvećih stručnjaka diljem svijeta. Katarina Livljanić predaje i na američkim i kanadskim sveučilištima, stručna je savjetnica programa festivala stare glazbe, a 1998. osnovala je u Irskoj, na sveučilištu u Limericku, katedru za interpretaciju gregorijanskoga korala. Uz sjajnu pjevačku karijeru, Katarina Livljanić jedan je od najvećih stručnjaka za glazbu srednjovjekovlja u svijetu.


Iz Londona Flora Turner Vučetić

Vijenac 318

318 - 11. svibnja 2006. | Arhiva

Klikni za povratak