Vijenac 292

Naslovnica

KULTURNA KRONIKA

Španjolsko odličje Josipu Tabaku

Španjolsko odličje Josipu Tabaku


Zagreb, 26. travnja Prevoditelj Josip Tabak primio je ugledno odličje španjolskoga kralja Juana Carlosa I za izvanredne zasluge u približavanju blaga španjolske književnosti hrvatskom čitateljstvu. Nagradu Časnik reda Izabele Katoličke prevoditeljskom velikanu uručio je veleposlanik Kraljevine Španjolske Alvaro Sebastian de Erice y Gomez Acebo, tri dana nakon svečana obilježavanja obljetnice smrti Miguela de Cervantesa, autora slavnog romana Bistrog viteza Don Quijotea od La Manche na kojem je Tabak desetljećima neumorno radio redigirajući i tumačenjima dopunjavajući prijevod Ise Velikanovića. Kao prevoditelj Tabak je iznova napisao Don Quijotea hrvatskim jezikom, a u »svome bogatom životu i sam je bio poput Quijotea koji se bori za univerzalne vrijednosti«, rekao je Erice y Gomez Acebo.


Duknovićeva Bogorodica stiže u Hrvatsku


Zagreb, 28. travnja Priča o otkriću nepoznata reljefa hrvatskoga renesansnog kipara Ivana Duknovića Bogorodica s djetetom — započeta sredinom travnja kada je na stranicama »Vijenca« objavljen tekst u kojem povjesničarka umjetnosti Flora Turner Vučetić upozorava na to djelo i njegovu vrijednost za hrvatsku kulturu te apelira za njegov povratak u autorovu domovinu — brzom je akcijom

Ministarstva kulture sretno privedena kraju. Nakon što su i domaći stručnjaci Igor Fisković i Josip Belamarić potvrdili atribuciju svjetskih eksperata, Vlada je donijela odluku o otkupu Bogorodice s djetetom. Otkup reljefa stajat će državu dvjesto pedeset tisuća funti (oko 2.725.000 kuna) od čega će šesto tisuća kuna odvojiti Muzej grada Trogira, a ostatak novca namirit će se iz pričuvnih sredstava Vlade RH.

Bogorodica s djetetom uskoro će biti postavljena u Muzeju grada Trogira uz još šest djela Ivana Duknovića, velikoga hrvatskog majstora koji je dotak-nuo i vrhove svjetske renesanse.


Dodjela nagrada HAZU


Zagreb, 29 travnja U povodu Dana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), 29. travnja u Preporodnoj dvorani Narodnog doma održana je svečana sjednica i dodijeljene nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH za 2004.

Nagradu HAZU za prirodne znanosti i matematiku dobila je skupina suradnika Instituta Ruđera Boškovića dr. Krešo Kadija, dr. Tomislav Antičić, mr. Tatjana Šuša i prof. dr. Ivan Bašić. Za medicinske znanosti Akademijinu nagradu dobila je prof. dr. Mirna Šitum za znanstvena dostignuća u primijenjenoj molekularnoj biologiji, kliničkoj medicini i dermatološkoj onkologiji. Nagradu HAZU za filološke znanosti dobio je povjesničar Zef Mirdita za knjigu Vlasi u historiografiji. Za književnost ove je godine nagrađen pjesnik, prevoditelj i dramaturg Zvonimir Mrkonjić za knjigu Maslina u čistopisu u izdanju Altagame iz Zagreba. Za likovne umjetnosti nagradu su dobili arhitekti Bojana Bojanić Obad-Šćitaroci i Mladen Obad Šćitaroci za knjigu Gradski perivoji u Hrvatskoj u XIX. stoljeću. Maestro Krešimir Šipuš dobitnik je nagrade za glazbenu umjetnost za operu Mlada žena te za cjelokupan umjetnički rad. Nagradu HAZU za tehničke znanosti dobio je prof. dr. Zijad Haznadar za cjelokupan znanstveni rad.


Objavljeni dobitnici nagrade Milka Trnina


Zagreb, 29. travnja Ovogodišnji dobitnici nagrade Milka Trnina, koju za posebno uspješan i zapažen nastup u Republici Hrvatskoj dodjeljuje Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (HDGU) su Renata Pokupić, Zagrebački gitarski trio (Darko Petrinjak, Istvan Roemer i Goran Listeš) i Bojan Šober, a dobitnici su diploma Milka Trnina Mješoviti zbor HRT-a i Orkestar Opere HNK u Zagrebu.

Dodjela nagrada i diploma Milka Trnina, koje je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika ustanovilo godine 1958, održat će se 14. svibnja u Hrvatskom

narodnom kazalištu. Odluke o nagradama donio je stručni ocjenjivački sud u sastavu Vladimir Krpan (predsjednik žirija), Višnja Mažuran, Ivanka Boljkovac, Darko Petrinjak, Jože Haluza, Branko Mihanović, Ivo Lipanović i Mladen Janjanin (predsjednik HDGU).


Nagrade Marulićevih dana


Split, 29. travnja Dodjelom nagrada Marul u jedanaest kategorija zatvoreni su 15. Marulićevi dani, festival hrvatske drame i autorskog kazališta. Ocjenjivački sud (Branka Cvitković /predsjednica/, Vladimir Gerić, Gordana Ostović, Matko Trebotić, Davor Špišić) nagradu Marul za

najbolju predstavu u cjelini jednoglasno je dodijelilo drami Svećenikova djeca Mate Matišića u izvedbi Teatra Puškin iz Moskve.

Publika Marulićevih dana najvišu je ocjenu dala drami Antigona, kraljica u Tebi, a nagradu za

najbolju glumačku kreaciju žiri medijskog pokrovitelja, »Slobodne Dalmacije«, dodijelio je Draganu Despotu. Marulom su nagrađeni: za najbolju režiju — Želimir Mesarić (Svoga tela gospodar), za najbolji izvedeni dramski tekst — Lada Kaštelan (Prije sna), oblikovanje svjetla — Zoran Mihanović (Antigona, kraljica u Tebi), za scensku glazbu — Tamara Obrovac (Antigona, kraljica u Tebi), za kostimografiju - Marija Žarak (Drugi libar Marka Uvodića Splićanina), scenografija — Miljenko Sekulić (Svoga tela gospodar), za dramaturšku obradu i interpretaciju - Dragan Despot (Na rubu pameti) te šest glumačkih Marula kojima su nagrađeni Ronald Žlabur, Vanja Čirić, Sreten Mokrović te Bruna Bebić Tudor i Elvis Bošnjak te glumci predstave Prije sna kojima je pripala posebna nagrada za najbolju ansambl–igru. Više o predstavama pročitajte na 23. stranici »Vijenca«.


Obilježena deseta godišnjica granatiranja Zagreba


Zagreb, 3. svibnja Otkrivanjem spomen- ploče na pročelju Akademije dramske umjetnosti (ADU) svečano je obilježena deseta godišnjica granatiranja grada Zagreba i stradavanja studenata i djelatnika Akademije te baletnih umjetnika Hrvatskoga narodnog kazališta.

Spomen–ploču otkrili su predstavnici Akademije te predsjednici Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU) i Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU), Svebor Sečak i Goran Grgić. Svečanom činu prisustvovao je i ministar kulture Božo Biškupić.

Dekan ADU Branko Ivanda naglasio je kako je raspisan natječaj za studente, za najbolje likovno rješenje spomen–sjećanja na šest poginulih studenata Akademije tijekom Domovinskog rata. Nakon otkrivanja spomen–ploče u Hrvatskom

narodnom kazalištu otvorena je prigodna izložba fotografija autora Vladimira Pondelaka.


Osnutak muzeja u Osijeku i Vidu


Zagreb, 5. svibnja Hrvatska je vlada donijela Uredbu o osnutku Arheološkog muzeja Osijek i Muzeja Narona kao javnih ustanova od interesa za Republiku Hrvatsku. Sjedište osječkoga Arheološkog muzeja je u Osijeku, a Muzeja Narona u Svetom Vidu pokraj Metkovića. U ime Republike Hrvatske, osnivačka prava obavljat će Ministarstvo kulture, a novac za rad tih muzeja osigurat će se iz državnog proračuna. Muzejom upravlja ravnatelj, koji se imenuje na temelju natječaja objavljena u »Narodnim novinama« i javnim glasilima. Ravnatelj je dužan donijeti statut muzeja u roku od trideset dana od imenovanja te najmanje jedanput na godinu osnivaču podnositi izvješće o njegovu radu. Ravnatelj se imenuje na četiri godine i može biti ponovno imenovan na istu dužnost, ističe se u Uredbi.


Mate Ujević Borisu Senkeru


Zagreb, 5. svibnja U Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda svečano je dodijeljena Nagrada Mate Ujević za najvrednije izvorno i cjelovito enciklopedičko ili leksikografsko djelo objavljeno u protekle dvije kalendarske godine. U ime Odbora za dodjelu Nagrade, njegov je predsjednik, akademik Josip Bratulić, rekao kako je najvažnijim takvim djelom ocijenjena Bibliografija kazališta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1826-1945, posebno naglasivši njezinu cjelovitost i važnost koju će, kao pouzdani izvor podataka o kazališnoj i dramskoj umjetnosti, imati za buduća istraživanja. Glavnome uredniku Borisu Senkeru nagradu je uručio glavni ravnatelj Zavoda, Tomislav Ladan. Boris Senker je napomenuo kako su za ostvarenje Bibliografije kazališta zaslužni svi suradnici toga izdanja, kao i

generacije leksikografa koje su u Zavodu popisivale bibliografsku građu. Trpimir Macan, glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona, primio je Povelju za četrdeset godina ustrajnoga leksikografskoga rada u Zavodu.


Uvođenje spolnog odgoja u škole


Zagreb 6. svibnja Ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske donio je odluku prema kojoj će se seksualni odgoj u školama ubuduće predavati u okviru zasebnoga programa koji će se zvati zdravstveni odgoj i obrazovanje, a obuhvaćat će i druge teme kojima se hrvatsko školstvo dosad nije bavilo, kao što su ovisnost, spolno prenosive bolesti te ključna pitanja mentalnog zdravlja. Zdravstveni odgoj predavat će se u okviru postojećeg sata razredne zajednice, sa satnicom od 35 sati godišnje, i to od petog razreda osnovne škole. Kako bi se u pripremu tog programa trebala uključiti i druga ministarstva i institucije, najprije će se formirati ekspertni tim stručnjaka koji će se pobrinuti za operacionalizaciju projekta. Nakon toga slijedi evaluacija programa, a zdravstveni odgoj u školama će započeti od školske godine 2006/2007. Postojeći programi seksualnog odgoja — Teen Star i Memo Aids zadržat će se u školama kao izvannastavni programi do uvođenja zdravstvenog odgoja, a zatim će se tretirati kao izvanškolski programi.


Best of Show Borisu Ljubičiću


Na ovogodišnjem međunarodnom natječaju američkog časopisa »HOW Design« hrvatski dizajner Boris Ljubičić nagrađen je za seriju trodimenzionalnih plakata rađenih za Hrvatsku turističku zajednicu. Časopis »HOW Design« svake godine raspisuje natječaj za grafički dizajn i vizualne komunikacije, a na ovogodišnji je natječaj pristiglo petsto prijava, od kojih je izdvojeno 253 koje su dobile priznanje, dok su Ljubičićevi radovi dobili čuveni naslov Best of Show. Ljubičić je rješenje svojih trodimenzionalnih plakata, koji se moraju gledati iz više kutova, temeljio na činjenici da se turist kreće u potrazi za zanimljivim sadržajem pa se tako mora kretati i oko plakata da bi ga doživio u potpunosti.

Predstavljanju Ljubičićeva rješenja »HOW Design« posvetio je tri stranice, a autor je kao pobjednik pozvan na svjetsku konferenciju o dizajnu u lipnju u Chicagu. Njegov ciklus plakata već je nagrađen u Essenu nagradom Red Dot.


40 godina HZSU


Zagreb, 7. svibnja Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (HZSU) proslavila je u KD Vatroslav Lisinski četrdesetu obljetnicu postojanja. Na prigodnoj svečanosti udruge koja okuplja 1420 samostalnih umjetnika tajnik Marko Stanić istaknuo je kako se samostalni umjetnici okupljeni u udruzi danas, unatoč svim problemima, nalaze »u najboljem položaju od osnivanja udruge«.

Predsjednik Zlatko Krilić istaknuo je da samostalni umjetnici na najbolji način predstavljaju i promoviraju Hrvatsku u svijetu, a na proslavi su, uz ironičnu želju članovima da »zarade toliko novca da izgube status samostalnog umjetnika«, dodijeljena priznanja dvanaestorici dosadašnjih predsjednika HZSU.

Vijenac 292

292 - 12. svibnja 2005. | Arhiva

Klikni za povratak