Vijenac 291

Naslovnica

KULTURNA KRONIKA

Hrvatski nacionalni dan na EXPO–u u Japanu

Hrvatski nacionalni dan na EXPO–u u Japanu


Aichi, 12. travnja

Hrvatski nacionalni dan na svjetskoj izložbi EXPO u Japanu bio je u utorak 12. travnja. Bogatim kulturnim programom, što su ga osmislili organizatori i Ministarstvo kulture, naš će se atraktivni i zapaženi paviljon predstaviti domaćinima i visokim izaslanicima zemalja sudionica. U sklopu predstavljanja nacionalne baštine u Japanu su nastupili etnojazz pjevačica Tamara Obrovac i ansambl Transhistria, klapa Nostalgija, nacionalni ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, baletna skupina Croatia, koja je izvela Licitarsko srce Krešimira Baranovića, te Zagrebački kvartet, dok je Hrvatski prirodoslovni muzej postavio izložbu U carstvu podzemnog zmaja — čovječje ribice, a Arheološki muzej Istre iz Pule izložbu Voda kao izvor života antičke Pule. Hrvatski nacionalni dan otvorila je potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, a na svečanosti su s hrvatske strane bili i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar–Kitarović te ministri financija i kulture Ivan Šuker i Božo Biškupić. Dolazak hrvatske delegacije izazvao je velik interes japanskih medija, a boravak u Japanu iskorišten je i za niz bilateralnih razgovora. Ministar Biškupić susreo se i s povjerenikom za kulturne odnose Ministarstva obrazovanja, kulture, sporta, znanosti i tehnologije Japana Hayaom Kawaijem, s kojim je razgovarao o intenziviranju kulturne suradnje Hrvatske i Japana.


Dvanaest hrvatskih stoljeća


Split, 12. travnja

Kameni ulomak, pronađen na arheološkom nalazištu kod crkvice sv. Marte u Bijaćima kod Trogira, kako je nedavno dešifrirano, najstariji je spomenik na kojem je zapisano hrvatsko ime, a smješten je u kasno 8. ili rano 9. stoljeće, izjavio je ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) Ante Milošević. Ulomak sadrži ostatak natpisa »croatorum« i prva dva slova imena nekoga župana, a dugo je vremena smještan u 12. stoljeće.

Da je riječ o spomeniku iz kasnog 8. ili ranoga 9. stoljeća, utvrđeno je stilskom analizom. Spomenik je pronađen za istraživanja kod spomenute crkvice, pod nadzorom don Frane Bulića, prije sto godina, gdje se, kako je utvrđeno, u ranom srednjem vijeku nalazila prijestolnica hrvatske kraljevske dinastije Trpimirovića.

Analizom je utvrđeno da je taj kameni ulomak ne samo najstariji pronađen spomenik s hrvatskim imenom uopće (do sada je to bio osamdesetak godina mlađi natpis kneza Branimira, pronađen kod Benkovca) nego i najstariji zabilježen institut župana u Hrvatskoj u ranom srednjem vijeku. Akademik Nenad Cambi prije je taj ulomak smještao u 12. ili 13. stoljeće, a arheolozi Tonči Burić i Vedrana Delonga pretpostavljali su da je natpis naknadno uklesan na postojeći spomenik, za koji su smatrali da je iz 7. stoljeća, no naknadnim pregledom nisu pronađeni tragovi klesanja preko postojeće podloge.


Izložba Hrvatski suvremeni crtež obilazi svijet


Kairo, 17. travnja

U prestižnoj galeriji kairske Nacionalne opere od 17. do 26. travnja mogla se razgledati izložba Hrvatski suvremeni crtež. Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom ministara kulture Hrvatske i Egipta Bože Biškupića i Farouka Hosnija, a otvorili su je Anwar Ibrahim, državni podtajnik u egipatskome ministarstvu kulture i hrvatski veleposlanik u Egiptu Ivica Tomi. Hrvatski suvremeni crtež predstavlja 120 crteža šezdesetorice autora. Cilj je izložbe prikazati kreativni kontinuitet najboljih predstavnika suvremene hrvatske likovne umjetnosti, a predstavljeni su umjetnici različitih generacija, što pridonosi boljem razumijevanju i vrednovanju suvremene hrvatske umjetnosti. Nakon Amana i Kaira izložba Hrvatski suvremeni crtež seli u Peking, a europsku turneju započinje u Gradskoj vijećnici u Haagu u listopadu ove godine. Kako je dogovoreno u razgovoru ministra Biškupića i nizozemskoga veleposlanika u Hrvatskoj Lionela Strenghrarta Veera, Nizozemci će se u Hrvatskoj iduće godine u Galeriji Klovićevi dvori predstaviti izložbom impresionista, među kojima će se naći i rani radovi Van Gogha i Mondriana.

Osnovano Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Zagreb, 18. travnja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osnovalo je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika i imenovalo njegovih trinaest članova, na čelu s predsjednikom Vijeća akademikom Radoslavom Katičićem iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Za zamjenika predsjednika Vijeća imenovan je akademik Mislav Ježić, također iz HAZU. Ostali su članovi Ivo Pranjković (Filozofski fakultet u Zagrebu), Dunja Pavličević–Franić (Učiteljska akademija Zagreb), Mirko Peti (Matica hrvatska Zagreb), Ljiljana Kolenić (Filozofski fakultet u Osijeku), Dunja Brozović Rončević (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), Marija Turk (Filozofski fakultet u Rijeci), Branka Tafra (Hrvatski studiji Zagreb), Tomislav Ladan (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), Mile Mamić (Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru), Ivan Zoričić (Filozofski fakultet u Puli) te Joško Božanić (Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu).

Vijeće će, kako stoji u priopćenju Ministarstva, voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskom standardnom jeziku, raspravljati o aktualnim dvojbama i otvorenim pitanjima oko standardnoga jezika, upozoravati na primjere nepoštivanja ustavne odredbe o hrvatskom kao službenom jeziku. U djelokrug Vijeća pripada i promicanje kulture hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, skrb o mjestu i ulozi standardnoga jezika s obzirom na proces integracije Hrvatske u Europsku uniju, donošenje rješenja u vezi s daljom normizacijom standardnoga jezika te praćenje jezične problematike i utvrđivanje načela u pravopisnoj normi.

Postupak osnivanja Vijeća počeo je 10. ožujka, kada je ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac uputio dopis svim vodećim hrvatskim ustanovama (sveučilištima i znanstvenim institutima) koje se bave hrvatskim standardnim jezikom da predlože po jednoga člana u Vijeće.


Završeno snimanje Libertasa


Rim 22. travnja

Snimanjem krajolika u talijanskoj regiji Toscani, redatelj Veljko Bulajić završio je snimanje filma Libertas o životu i djelu velikoga renesansnog hrvatskog i europskog pisca Marina Držića. Libertas je sniman i u Istri, u crkvi u Draguću te u Držićevu rodnom Dubrovniku. Ulogu Marina Držića Bulajić je povjerio Svenu Medvešeku, a Andrea Buscemi glumi vojvodu Cosima. Glavnu žensku ulogu, dubrovačke plemkinje Dese Zamanje, tumači talijanska glumica Sandra Ceccarelli. Film su financirali Ministarstvo kulture RH, HRT, Produkcija Libertas s hrvatske strane te znatnim udjelom Ministarstvo kulture Republike Italije, televizija RAI i produkcijska kuća DDC. Producenti još nisu donijeli odluku kad će se film pojaviti u kinodvoranama, jer slijedi obrada filma, montaža, snimanje glazbe u Zagrebu i filmskim studijima u Rimu, kazao je Veljko Bulajić.


Ekspertiza Bogorodice s djetetom


Zagreb, London, 22. travnja

Kao što je poznato »Vijenčevim« čitateljima u prošlom smo broju prvi u Hrvatskoj objavili informaciju da je u uglednoj londonskoj Galeriji Daniel Katz, specijaliziranoj za europsku skulpturu, izložen i na prodaju ponuđen dosad nepoznat reljef Bogorodice s djetetom, čiji je autor najvjerojatnije hrvatski renesansni majstor Ivan Duknović. Vijest je dobila širok odjek u kulturnoj javnosti te je Ministarstvo kulture u London poslalo akademika Igora Fiskovića i pročelnika Konzervatorskog odjela splitske Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Joška Belamarića kako bi obavili ekspertizu reljefa na kojem su Duknovićevu ruku prepoznali Anthony Radcliff iz Victoria & Albert Museuma i firentinski profesor Giancarlo Gentilini. Ukoliko se utvrdi da je doista riječ o Duknovićevu djelu Ministarstvo kulture nastojat će da ono postane fundusom hrvatske kulturne baštine.

Počeli Marulićevi dani


Split, 22. travnja

Dodjelom nagrada Ministarstva kulture za najbolji dramski tekst u prošloj godini Marin Držić, svečano je otvoren petnaesti Festival hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani. Prva nagrada dodijeljena je Miri Gavranu za dramu Nora danas, drugu nagradu dijele Fantazija Marijane Nola i Parsifal Gordane Ostović, a treću nagradu Kazalište u kući Zdenke Heršak i Točka izvorišta Maje Sviben. Nakon svečanosti otvaranja Festivala izvedena je prva predstava od njih jedanaest koliko ih je izbornica Ana Lederer uvrstila u festivalsku konkurenciju. Više o dramskom programu Marulićevih dana moći ćete pročitati u idućem broju »Vijenca«.

Znanstveni, književni i izdavački dio programa manifestacije Marulićevih dana održan je od 20. do 23. travnja, a uz predstavljanje novih izdanja, književne večeri i jednu izložbu, središnje događanje bio je međunarodni znanstveni skup o Maruliću. Na izložbi Vaska Lipovca Studije za Marulića predstavljeno je nekoliko skica i maketa za Marulićevu skulpturu, a bit će predstavljen i projekt Valmar, dio akcije Interreg-Interadria

koji provodi Književni krug

u suradnji sa Sveučilištem u Padovi. Projekt bi trebao na internetskim stranicama ponuditi putovanje gradovima za koje je Marulić bio vezan. Napokon, ove će godine Marulićevi dani gostovati i u Gornjoj Podstrani, gdje će biti održana književna večer.


Dodijeljene nagrade Dana hrvatske knjige


Split, 22. travnja

U sklopu Marulićevih dana u Splitu proglašene su nagrade Dana hrvatske knjige Judita, Davidias i Slavić. Nagrade za 2004, koje već tradicionalno devetu godinu dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, uručene su Zavodu hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Judita za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u prošloj godini dodijeljena je Mirku Tomasoviću za knjigu Vila Lovorka u izdanju Književnog kruga Split. Davidias za najbolji prijevod djela iz hrvatske baštine na strane jezike ili najbolju knjigu inozemnoga kroatista o hrvatskoj književnoj baštini dobio je Silvio Ferrari za prijevod na talijanski jezik knjige Ivo Frangeš u izdanju Edizioni San Marco dei Giustiniani iz Genove. Slavić za najbolji autorski prvenac pripao je Suzani Abspoel Đođo za knjigu Snajperist u izdanju zagrebačkoga Meandra. U ime povjerenstva nagrade Dana hrvatske knjige dobitnicima je nagrade uručio tajnik DHK–a Srećko Lipovčan.


Tišovljeva slika u srbijanskom Parlamentu


Beograd, 25. travnja

Nakon pola stoljeća koliko je bila zazidana i tako skrivena od pogleda, u srbijanskom Parlamentu ovih je dana oku javnosti ponovno dostupna slika poznatoga hrvatskog slikara Ivana Tišova (1870–1926). Na platnu dugu gotovo šest i široku tri metra Tišov je zabilježio povijesni trenutak ujedinjenja u Kraljevinu SHS 1. prosinca 1918. Na slici nastaloj po dvorskoj narudžbi između 1922. i 1924. naslikano je 35 povijesnih ličnosti. U prvom je planu čelnik Starčevićeve Stranke prava i zagovornik ujedinjenja Slovenaca, Hrvata i Srba dr. Ante Pavelić (stomatolog, imenjak kasnijega čelnika NDH), koji regentu Aleksandru Karađorđeviću čita naputke Narodnoga vijeća Nezavisne Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Ulaskom partizana u Beograd Tišovljeva je slika bila proskribirana, našla se na crnoj listi, pa je zato — između 1946. i 1950. — sakrivena od očiju javnosti. Nakon grubih radova na otkrivanju slike stručnjaci nastavljaju rad na njezinoj restauraciji.

Vijenac 291

291 - 28. travnja 2005. | Arhiva

Klikni za povratak