Vijenac 271

Naslovnica

Kulturna kronika

Šesti svezak Hrvatske opće enciklopedije

Šesti svezak Hrvatske opće enciklopedije


Zagreb, 7. srpnja Leksikografski zavod Miroslav Krleža predstavio je u Zagrebu najnoviji, šesti svezak Hrvatske opće enciklopedije, čime je nastavio pratiti jednogodišnji ritam u objavljivanju pojedinačnih svezaka velikog enciklopedijskog projekta. Šesti svezak obuhvaća enciklopedijske natuknice od Kn do Mak, a njime je Hrvatska enciklopedija prešla polovicu puta, jer je ukupno planirano objavljivanje jedanaest knjiga. I ovaj svezak rezultat je kolektivnoga rada, u kojemu je sudjelovalo više od tristo suradnika. Projekt određuju dva važna elementa - dezideologizacija svih segmenata građe i objektivno vrednovanje, odnosno pouzdanost informacije i njezine obrade. Šesti svezak na 860 stranica donosi 6273 članka, 40 stranica priloga u boji - fotografija i karata te 20 stranica uvodnih obavijesti i pojašnjenja.

Brešanu nagrada Phillip Morris


Karlovy Vary, 8. srpnja Film Vinka Brešana Svjedoci nastavlja svoj pozlaćeni put. Nakon pet Zlatnih arena u Puli 2003. godine, kao i nagrade kritike Oktavijan za najbolji film, te Nagrade za mir i Specijalnog priznanja Ekumenskog žirija na Berlinskom festivalu, Svjedoci su na 39. međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima osvojili nagradu Phillip Morris, za najbolji film u programu East of the West. Nagrada uključuje i novčani dio od devet tisuća dolara. Program East of the West sastavljen je od izabranih istočnoeuropskih filmova koji su već prethodno prikazivani na festivalima kao što su Cannes, Venecija, Berlin, Montreal, Locarno i dr. Ove godine u konkurenciji za nagradu Phillip Morris bilo je šesnaest filmova iz Hrvatske, Rusije, Mađarske, Estonije, Kazahstana, Makedonije, Srbije i Crne Gore, Rumunjske i Češke. Više o iznimnu uspjehu koji je na istom festivalu polučio film Tu pročitajte u razgovoru s njegovim redateljem Zrinkom Ogrestom u ovom broju »Vijenca«.

Relja Bašić UNESCO-ov umjetnik za mir

Zagreb, 9. srpnja Hrvatski filmski i kazališni glumac i redatelj Relja Bašić imenovan je UNESCO-ovim umjetnikom za mir. Svečani čin imenovanja obavit će se 6. listopada u sjedištu UNESCO-a u Parizu, a u povodu otvaranja izložbe Hrvatski lokaliteti svjetske baštine, posvećene 25. obljetnici upisa Dubrovnika, Splita i Plitvica u Popis svjetske baštine UNESCO-a. Za imenovanje Relje Bašića UNESCO-ovim umjetnikom za mir zauzeo se i ministar kulture Božo Biškupić tijekom razgovora s ravnateljem UNESCO-a Koichirom Matsuurom u travnju ove godine.

Obnovljena Festivalska palača

Dubrovnik, 9. srpnja Dubrovačke ljetne igre uoči otvaranja svoga 55. izdanja vratile su se u staro sjedište, Festivalsku palaču na Stradunu, čija je obnova, ponajviše zahvaljujući novcu Ministarstva kulture te produkcijskim sredstvima festivala, gotovo završena. Baroknu Festivalsku palaču, koju je 1962. Festivalu darovala njezina vlasnica Adela Negrini Vlacić, podigao je 1667. arhitekt Giulio Cerruti. Palača je bila potpuno uništena tijekom Domovinskoga rata, a s njom i većina dokumentacije Dubrovačkih ljetnih igara. Festivalska je palača tipična mala barokna palača izgrađena kao dvojna kuća, koja zahvaljujući eleganciji ostavlja dojam monumentalnosti na vrlo skučenu prostoru, a poslužila je i kao uzor izgradnje ostalih objekata na Stradunu, koja je uslijedilo odlukom Senata Dubrovačke Republike 1668. godine.

Grand-prix Teatru &TD

Umag, 11. srpnja Odlukom žirija petog jubilarnog Međunarodnog festivala komornoga teatra Zlatni lav, koji je održan od 2. do 11. srpnja u Umagu, Grand prix za najbolji kazališni događaj dodijeljen je ansamblu predstave Bez glume molim Teatra &TD iz Zagreba.

Predsjednica žirija Željka Udovičić i njegovi članovi Mladen Vasary i Jelena Miholjević dodijelili su i tri jednakopravno nagrade. Nagrađena je predstava Slovenskoga mladinskog gledališča iz Ljubljane Učna ura Eugena Ionesca u režiji Vita Taufera, Matjaž Tribuson za ulogu Nicka u predstavi Nekaj eksplicitnih fotk Marka Ravenhilla u režiji Eduarda Milera, u produkciji Prešernova gledališča iz Kranja. Nagrada je pripala i Csilli Barath-Bastaić za ulogu u predstavi Groznica zagrebačkoga Gradskog dramskog kazališta Gavella u režiji Joška Ševe. Nagradu publike dobila je predstava ljubljanskog Mestnog gledališča Dom Bernarde Alba.

Preminuo Janko Kichl

Zagreb, 12. srpnja U Zagrebu je iznenada preminuo Janko Kichl (Zagreb, 1942), akademski glazbenik i bivši ravnatelj Opere HNK u Zagrebu. Bio je najbolji student na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje mu je profesor violončela bio Milan Nagy. Djelovao je kao istaknuti solist-čelist u HNK u Zagrebu i surađivao s istaknutim glazbenim ansamblima Hrvatske i Italije. Od 1988. do 1992. bio je ravnatelj Opere HNK okupivši najbolje umjetničke snage toga vremena. Za vrijeme njegova mandata postavljene su opere Aida, Cosi fan tutte, Figarov pir, Rajnino zlato, Prazor, La Boheme, Božićna priča i mnoge druge. Godine 1992. imenovan je voditeljem Propagande HNK, a od 2003. obnašao je funkciju savjetnika ravnatelja Opere HNK.

Čileansko priznanje Jerku Ljubetiću

Zagreb, 12. srpnja Na stotu godišnjicu rođenja nobelovca Pabla Nerude (1904-1973) podijeljeno je u svijetu stotinu počasnih predsjedničkih medalja predsjednika Republike Čile Ricarda Lagosa Escobara. U Hrvatskoj je takvo priznanje pripalo Splićaninu prof. Jerku Ljubetiću.

Obrazlažući dodjeljivanje predsjedničke medalje Jerku Ljubetiću, čileanski veleposlanik u Hrvatskoj Jorge Dupouy Grez spomenuo je da je prof. Ljubetić rođen u Dalmaciji, »dijelu Hrvatske koji je Čileu najdraži«. Ljubetić je sredinom šezdesetih godina živio u Čileu i djeci u Punta Arenasu predavao hrvatski jezik, a po povratku u Split angažirao se na prevođenju suvremene čileanske književnosti na hrvatski jezik. Ljubetić je pisao reportaže o Čileu i njegovim građanima, a autor je i pedesetak priča, tri drame, dva romana, tridesetak lirskih djela te više književnih eseja.

Ministar Biškupić imenovao savjetnike za film

Zagreb, 13. srpnja Na temelju Pravilnika o kriterijima za utvrđivanje programa javnih potreba u području filma i njihovu financiranju, ministar kulture Božo Biškupić na prijedlog Vijeća za film i kinematografiju imenovao je umjetničke savjetnike čija je uloga vrednovanje scenarija za pojedine vrste filmova. Akademik Pavao Pavličić i Dejan Šorak imenovani su savjetnicima za dugometražni i dokumentarni film. Zrinko Ogresta imenovan je savjetnikom za kratkometražni i dokumentarni film, savjetnik za animirani film je Darko Kreč, dok je savjetnikom za alternativni film imenovan Željko Sarić. Umjetnički savjetnici imenuju se na godinu dana, a njihova je zadaća da izdvajaju scenarije i knjige snimanja preporučljive za realizaciju.

Na tragovima vremena

Zagreb, 14. srpnja U zagrebačkom Arheološkom muzeju otvorena je izložba Na tragovima vremena, koja predstavlja izbor od 577 predmeta razvrstanih u 293 kataloške jedinice, koji na najbolji način reprezentiraju cjelokupnu zbirku, ali i skupljačke afinitete njezina tvorca Mateja Pavletića.

Zagrebačkom Arheološkome muzeju uspjelo je u 2001. otkupiti vrijednu arheološku zbirku, koju je tijekom mnogih godina kolekcionarske aktivnosti upornošću i entuzijazmom strpljivo prikupljao Matej Pavletić. Zbirka je Muzeju na otkup ponudila Pavletićeva kći Iva Bačić želeći da i u budućnosti ostane onakvom kakvu je i naslijedila. Zbirka nije usko sadržajno profilirana. Čak 1269 predmeta, koliko ih ukupno sadrži, vrlo je šarolika sastava i podrijetla, a od 1016 artefakata kojima je utvrđeno antičko podrijetlo manji je broj grčkih, dok su u znatnoj većini zastupljeni raznovrsni spomenici rimske provenijencije. Zastupljeni su i pretpovijesni, egipatski i srednjovjekovni predmeti.

Da je riječ o doista bogatoj i raznovrsnoj donaciji, svjedoči i podatak da je na njoj punih godinu dana radilo čak sedam arheologa, a kako je najavljeno, velik dio eksponata naći će svoje mjesto i u stalnom postavu Muzeja.

Najbolji na svijetu

Bremen, 18. srpnja Splitski zbor Brodosplita osvojio je srebrnu medalju na Trećoj olimpijadi zborova u Bremenu u kategoriji muških zborova. Budući da ni jedan od sedam zborova u konkurenciji nije osvojio dovoljno bodova za zlatnu medalju i da je Brodosplit prikupio ukupno najviše bodova, njihova srebrna medalja zlatna je sjaja, odnosno Brodosplit je i dalje najbolji muški zbor i aktualni olimpijski pobjednik. Olimpijada zborova u Bremenu smotra je najboljih svjetskih zborova (mješovitih, dječjih, ženskih, muških i komornih) i okupila je dvadeset tisuća pjevača amatera u 364 zbora iz 83 zemlje.

Donesena Mostarska deklaracija

Mostar, 19. srpnja Ministri kulture osam zemalja jugoistočne Europe - BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, Makedonije, Rumunjske, Bugarske i Albanije - potpisali su Mostarsku deklaraciju, kojom se zagovara veća regionalna suradnja u očuvanju kulturne baštine.

Potpisivanjem deklaracije završila je Međunarodna konferencija ministara kulture zemalja jugoistočne Europe, koja je pod naslovom Kulturna baština - most prema zajedničkoj budućnosti održana u organizaciji Talijanske vlade i Vijeća ministara BiH, a u suradnji sa Svjetskom bankom i UNESCO-om.

Talijanski ministar kulture Giuliano Urbani izjavio je, uz ostalo, da se u Deklaraciji naglašava potreba unapređenja kulturnoga turizma zemalja potpisnica te je utemeljen posebni fond s iznosom od 800.000 eura radi poticanja razvijanja kulturnoga turizma u zemljama jugoistočne Europe.

Hrvatski ministar kulture Božo Biškupić rekao je da Hrvatska u cijelosti podupire ciljeve Mostarske deklaracije, jer će ona potaknuti jačanje suradnje između naroda i država jugoistočne Europe. Službeno je rečeno kako će se ubuduće na Venecijanskom bijenalu dodjeljivati posebna nagrada mladom umjetniku s područja jugoistočne Europe.

Kamen temeljac za muzej u Vidu

Vid, 19. srpnja U nazočnosti ministra kulture Republike Hrvatske Bože Biškupića u Vidu je položen kamen temeljac za izgradnju Arheološkoga muzeja na lokalitetima antičke Narone.

Zdanje muzeja izdizat će se nad Augusteumom, pa će tako rimski hram s kipovima cara Augusta, carice Livije i drugih pripadnika carske obitelji biti glavni izložbeni postav muzeja

Muzej i arheološki park bit će po završetku izgradnje jedna od atraktivnijih kulturnih i turističkih postaja u Hrvatskoj. Ukupna površina Muzeja bit će oko tisuću četvornih metara, a kompletna investicija procijenjena je na oko petnaest milijuna kuna. Ako se prigodom arheoloških istraživanja u budućnosti ukaže potreba za proširenjem prostora, postojeće će se muzejsko zdanje nadograditi.

Fadilu Hadžiću nagrada Marijan Rotar

Pula, 19. srpnja Odajući počast prošle godine preminulu Marijanu Rotaru, osnivaču i idejnom ocu Pulskoga filmskog festivala, njegovu djelu i vizijama, Grad Pula uveo je nagradu koja nosi njegovo ime i dodjeljuje je pojedincima ili institucijama koji su idejama, djelima, radom i pomoći, nastojanjima i potporom spojili dvije osnovne tendencije - Pulu i film. Prvi je dobitnik nagrade Fadil Hadžić, filmski redatelj i scenarist, dramski pisac i komediograf, putopisac, novinar i feljtonist, doajen hrvatske kinematografije i posebno Pulskoga festivala, čiji je jedan od osnivača.

Dinosauri na Hvaru

Hvar Međunarodna skupina istraživača predvođena jednim od najboljih svjetskih stručnjaka za proučavanje fosilnih gmazova, Michaelom Caldwellom s kanadskoga Sveučilišta Alberte iz Edmontona, došla je tijekom prošlog mjeseca na otoku Hvaru do senzacionalna otkrića - na sjevernoj strani otoka Hvara nađeni su tragovi dinosaura koji su živjeli prije otprilike devedeset milijuna godina. Na tom području kretala su se najmanje tri dinosaura, visoka od šest do sedam metara i teška oko petnaest tona. Prema dosadašnjim analizama, riječ je o dugovratim dinosaurima, zvanim sauropodima, točnije o predstavnicima divovskih sauropoda, veličanstvenim titanosaurima, koji su bili biljožderi i četvoronošci. Istraživački projekt pokrenuo je Michael Caldwell, koji je za hvarsko paleontološko blago saznao zahvaljujući zapisima putopisca Alberta Fortisa iz 18. stoljeća te prethodnim znanstvenim istraživanjima, koja su prije stotinjak godina proveli Dragutin Gorjanović Kramberger i Austrijanac Kornhuber. Projekt je financirao Odbor za istraživanja National Geographic Society iz Washingtona, koji će na stranicama svojega magazina uskoro objaviti reportažu o hvarskim otkrićima, a najavljeno je i snimanje dokumentarnoga filma.

Vijenac 271

271 - 22. srpnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak