Vijenac 268

Matica hrvatska, Naslovnica

Glavna skupština Matice hrvatske, 5. lipnja 2004.

U Splitu gradu

Glavni govor održao je predsjednik Igor Zidić, istaknuvši kao se ova skupština održava u gradu velike i slavne tradicije, na prostorima na kojima je u davnini stvorena hrvatska država. Na tim prostorima djelovali su mnogi poznati pojedinci, njih toliko da bi samo slijepac mogao reći da i u Splitu nismo u kulturnoj metropoli, a isto to može se reći i u Osijeku i Varaždinu, i u Rijeci, Zadru i Šibeniku, i tolikim mjestima naše policentrične domovine. Kao najjače snage našega naroda istaknuo je ne one elitne skupine nego lokalne snage u kojima leže korijeni

Glavna skupština Matice hrvatske, 5. lipnja 2004.

u Splitu gradu

Glavni govor održao je predsjednik Igor Zidić, istaknuvši kao se ova skupština održava u gradu velike i slavne tradicije, na prostorima na kojima je u davnini stvorena hrvatska država. Na tim prostorima djelovali su mnogi poznati pojedinci, njih toliko da bi samo slijepac mogao reći da i u Splitu nismo u kulturnoj metropoli, a isto to može se reći i u Osijeku i Varaždinu, i u Rijeci, Zadru i Šibeniku, i tolikim mjestima naše policentrične domovine. Kao najjače snage našega naroda istaknuo je ne one elitne skupine nego lokalne snage u kojima leže korijeni

Glavna skupština Matice hrvatske ove godine prvi put održana je izvan Zagreba, u Splitu, gradu iznimne kulturne prošlosti, u kojem su se okupili predstavnici ogranaka iz svih hrvatskih županija te Bosne i Hercegovine.

Predstavnici sjevernih hrvatskih županija u grad domaćin krenuli su već u petak, 4. lipnja. Iako cijelim putem praćeni lošim vremenom, po dolasku u Split, grad koji je još i prije Dioklecijana bio značajan, a uvijek je zračio eminentno europskom kulturom, kako je kazao akademik Josip Bratulić, grad i matičare obasjalo je sunce što se stopilo s okolnim u brnistru obraslim brdima tvoreći zlatnožuti plašt. Split je uvijek imao golemu intelektualnu snagu, te je iz malog i uskog prostora, neprestano ugrožena, uz koji je bio vezan korijenima i moralom, slobodno gledao i šire. Bratulić je istaknuo velik broj književnika, poteklih s toga područja, koji su izgrađivali Maticu u devetnaestom, a posebice u 20. stoljeću. Matica hrvatska oduvijek je dijelila sudbinu naroda, pomagala mu je kao ni jedna druga hrvatska ustanova u Hrvatskoj i tako oblikovala hrvatski narod kao kulturni narod, utjecala na kulturu koja nije samo visoka kultura, nego i ona koja ide u najšire slojeve. Kako je to akademik Bratulić metaforično rekao, Matica je kao kvasac oblikovala tijesto hrvatskoga naroda.

Priznanje hrvatskoj pameti

Došavši u Split, Matičare je u lijepom ambijentu Arheološkog muzeja, najstarijoj muzejskoj ustanovi takve vrste ne samo u nas nego i na širem području, među kamenim svjedocima prošlosti prastaroga grada pozdravio ravnatelj Emilio Marin, izrazivši nadu da će Matica hrvatska u širokoj djelatnosti koju pokriva naći zanimanja i za arheologiju, povijest i umjetnost. Okupljene je pozdravio i splitski gradonačelnik Miroslav Buličić, organizator prijema, izrazivši zadovoljstvo da Matica nakon sto šezdeset i dvije godine postojanja ima svoju prvu skupštinu izvan Zagreba u Splitu, što je priznanje gradu, ali i regiji. Izrazio je želju da Matica i dalje razvija tradiciju, povijest i kulturu i sve ono što čini duh naroda. Okupljene je potom pozdravio i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, ističući da se ne ukazuje čast Splitu, nego odaje priznanje hrvatskoj pameti, koja počinje shvaćati da ne može sve biti u jednom gradu, jer u stotinama naših gradova žive obrazovani i inteligentni ljudi, u stotinama naših gradova traje i buja život i toga moramo biti svjesni i moramo potaknuti te sredine da rade po svojoj najboljoj mjeri. Zagreb jest naš glavni grad, njemu ćemo se uvijek okretati, ali nećemo zaboraviti da je Hrvatska i nešto više od Zagreba, istaknuo je na kraju Zidić.

Središnji događaj, Glavna skupština Matice hrvatske, održala se 5. lipnja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, još jednom splitskom svjedoku protekla vremena, na kojem su sakupljeni ostaci najstarijih spomenika hrvatske kulture što svjedoče o visokoj kulturnoj i civilizacijskoj razini naših predaka. Nakon počasti preminulilm članovima Matice prihvaćen je dnevni red Skupštine, kao i poslovnik o radu, te je izabran Provjerbeni odbor, kao i ovjerovitelji zapisnika. Glavni govor održao je predsjednik Igor Zidić, istaknuvši kao se ova skupština održava u gradu velike i slavne tradicije, na prostorima na kojima je u davnini stvorena hrvatska država, na kojima su se vodile vjekovne bitke za očuvanje hrvatstva, naši su se stari tu borili za ono što mi danas zovemo identitetom, a da nisu možda ni znali što to znači. Na ovim prostorima djelovali su mnogi poznati, njih toliko da bi samo slijepac mogao reći da i u Splitu nismo u kulturnoj metropoli, a isto to može se reći i u Osijeku i Varaždinu, i u Rijeci, Zadru i Šibeniku, i tolikim mjestima naše policentrične domovine. Kao najjače snage našega naroda istaknuo je ne one elitne skupine nego lokalne snage u kojima leže korijeni. Istaknuo je vjeru da će Matica slijedeći takvu politiku ojačati i svoju instituciju te da neće nasjesti priči da mora biti elitističko društvo jer su sva ona društva za sebe, a nama treba matica hrvatska, matica narodna, koja će odgovarati potrebama naroda. Elite će imajući svoje struke, specijalizacije i svoje stručne interese u takvu ozračju lako raditi ono što one jedino i mogu, ali neće se izgubiti veze s korijenima.

Realni ciljevi

Nalazimo se u trenutku koji nam se poslije nemira i katastrofa kojima smo svjedočili u tijeku Domovinskoga rata čini mirno, dobro i spokojno, ali, objasnio je Zidić, to nije tako jer se nalazimo u vremenu u kojem nam se spremaju velike promjene, koje su već započele, i bitno je da shvatimo što se događa kako ne bismo postali samo kolica koja netko gura kamo hoće. Iako smo malen narod, narod smo koji ima dosta sposobnih i pametnih ljudi sa smislom za rad i organizaciju i možemo ne postavljajući prevelike, nego realne ciljeve, opstati kao narod, kao entitet, kao Hrvati. Matica hrvatska tu je da u našem narodu radi na njegovo dobro, ni na čiju štetu, i neće biti slijepa za ono što donosi novo vrijeme i nove tehnologije, jer Matica je oblik okrupljivanja naših želja, svjesna namjera da se radi na zajedničkim ciljevima. Često se i njemu i Matici, kazao je Igor Zidić, spočitavalo da zastupa ksenofobične i protueuropske interese, ali niti je ikad bilo niti će biti straha od svijeta, jer smo uvijek živjeli i sa svijetom i sa Europom. Matica jest za Europu, ali trebamo znati što ta Europa traži, trebamo znati koja nam pitanja postavlja i koje odgovore mi njoj dajemo, i to nisu pitanja za ovu ili onu vladu, to su pitanja od najširega nacionalnog interesa. Svjedoci smo da su mnogi europski narodi ulazeći u tu zajednicu dobili neka svoja specifična prava, a Zidić se pita imamo li i mi takvih zahtjeva ili svakako želimo ući bilo kamo i pod bilo kojim uvjetima. Matica hrvatska želi pridonijeti modernoj Hrvatskoj, europskoj Hrvatskoj, ali isto tako želi znati kamo ulazimo, kroz koja i kakva vrata prolazimo, nikada neće pristati da na sebi nosi pečat organizacije koja je protueuropska, koja je protukršćanska, koja je profašistička ili jednako tako prokomunistička, ona se zalaže za demokratsku zemlju i demokratski poredak. Matici se isto tako predbacivalo i da se petlja u politiku, ali Matica politiku shvaća na način koji je razvila prva demokracja, ona grčka, i smatra da je politika dio života svakoga građanina ove zemlje, bio Hrvat ili ne bio, podjednako svakoga tko ima građanska prava i da o tome čovjek može prosuđivati, kao što politika prosuđuje o nama. Stoga, mišljenja je Zidić, u svojoj državi i demokraciji imamo pravo reći što želimo i što nas tišti, a to je ono čega se ni jedan svjestan demokratski čovjek nikada neće odreći jer bi tako pristao da bude objekt, a to niti želimo, niti će bilo koja pametna politika to od nas tražiti.

Cijela Matica u Splitu

Zidić je pozdravio cijelu Maticu sakupljenu u Splitu putem zastupnika iz šezdesetak ogranaka iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, ponovno ističući kako bi želio da se prihvati s punom svješću da je Hrvatska policentrična, bogata i da njezine regije treba razvijati jer njihove specifičnosti čine naše bogatstvo. Policentrični ustroj neće naškoditi hrvatskoj demokraciji budemo li pametni i budemo li imali snage i sposobnosti da bogatstva da udružimo u zajednički napor, a da nam zajednički cilj postane zajednički interes. Na kraju je istaknuo da je Matica hrvatska bila i ostat će hrvatska kulturna ustanova, te se pita gdje kultura prestaje, a politika počinje, gdje prestaje politika, a počinje kultura. Istaknuo je da vjeruje da oni koji budu radili u hrvatskoj politici budu li radili po savjesti i srcu radit će i za hrvatsku kulturu, a oni koji rade u hrvatskoj kulturi, budu li radili na gornjoj razini svojih sposobnosti, po svojoj savjesti, ne bježeći od odgovornosti, po svome srcu, radit će i za hrvatsku politiku.

Okupljene Matičare iz svih krajeva Hrvatske pozdravio je i splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja, pokrovitelj skupštine, izrazivši posebno zadovoljstvo što se glavna skupština Matice hrvatske održava u Splitu jer, kako je rekao, da Matice hrvatske nema, trebalo bi je izmisliti. Matičarima je poručio da pomognu razvijati svijest i odgovornost da nas jedino uvođenje reda i poštivanje odluka može očvrsnuti i postaviti kao pravu državu, bez koje ne može ni Europa ni svijet. U ime splitske nadbiskupije pozdrave je uputio izaslanik don Drago Šimundža.

U dnevnom redu skupštine uslijedio je izvještaj Provjerbenog odbora o broju nazočnih zastupnika te je utvrđeno da je od stotinu i osam izabranih zastupnika skupštini prisustvovalo njih stotinu. Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić podnoseći izvještaj o radu Matice hrvatske zahvalio je Gradu Splitu i Županiji, koji su poduprli održavanje Glavne skupštine, kao i Ogranku Matice hrvatske u Splitu i njezinu predsjedniku Josipu Botteriju Diniju te Arheološkom muzeju i Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, kao i tajništvu Matice u Zagrebu, koje je ispunilo tešku zadaću oganizacije. Zadovoljstvo održavanja skupštine u Splitu još je veće kada se zna da se ona održava u suradnji s ogrankom koji se nakon razdoblja u kojem nije bio usklađen rad i djelovanje sa Središnjicom vratio u okvire jedinstvene i cjelovite Matice. Lukić se osvrnuo i na činjenicu da će Hrvatska neizbježno ući u Europsku uniju, pa postavlja pitanje koje bi trebalo biti i jedno od pitanja u idućem razdoblju i djelovanju Matice, kako će se ona snalaziti i kakav će program provoditi, kako ga prilagoditi novim okolnostima. Lukić smatra da moramo početi raspravljati i o načinu na koji će Matica svoje djelovanje proširiti i na područje Europske unije. Kao pitanje postavlja i sposobnost Matice da svojim kapacitetima pokrene projekt prevođenja najvažnijih hrvatskih knjiga na europske jezike, kako bi ih predstavili europskoj zajednici i europskom društvu, a tu je i pitanje ostvarivanja suradnje s kulturnim ustanovama europskih zemalja i naroda na ravnopravnoj osnovi. Ako ne budemo pripravni, postoji stvarna opasnost da budemo marginalna institucija. Hrvatsko društvo treba znati u kakvu zajednicu Hrvatska ulazi.

Hrvatski pravopis

Lukić se osvrnuo i na pitanje hrvatskoga pravopisa, gdje je Matica također poduzela korake, te je osnovala Povjerenstvo za izradu hrvatskoga pravopisa, svjesna da je to jedno od najvažnijih pitanja za koje je Matica po svom programu i pozvana da ga riješi. Nakon opsežnih rasprava i osnutka Povjerenstva posao je povjeren mladim jezikoslovcima, koji su pružili sva jamstva da će taj posao i obaviti na najbolji mogući način. Knjiga će se pojaviti u knjižarama sredinom sljedeće godine i neće to biti novi hrvatski pravopis, nego novi priručnik hrvatskoga pravopisa koji će sadržavati samo pravopisnu normu, ali će biti oslobođen svih drugih sadržaja, objasnio je Lukić. Osvrnuo se i na odnos između Središnjice i ogranaka te istaknuo kako za suradnju i za poboljšanje odnosa postoji još prostora. Misli da je potrebno više učiniti na razmjenjivanju programa ogranaka i Središnjice, kao i programa između pojedinih ogranaka, jer je to jedini način da Matica u punom smislu kao zajednica postane ustanova koja provodi programe nacionalnoga značenja. U skladu s tim već su učinjeni prvi koraci u usklađivanju nakladnih programa. Na kraju je spomenuo i pitanje finacija te je istaknuo kako je Matica posljednjih godina ostala prikraćena u tom smislu zbog saniranja gubitaka Nakladni zavod Matice hrvatske, a smanjio se i njezin udio u državnom proračunu.

Nakon izvještaja glavnoga tajnika MH slijedio je izvještaj gospodarskoga tajnika Matice hrvatske Vedrana Šošića čija je proširena verzija zajedno sa svim brojčanim podacima dostupna u knjižici Izvješće o radu Matice hrvatske 2002-2004 koju su dobili svi zastupnici na Skupštini. U knjižici je također objavljeno izvješće koje je na Glavnoj skupštini pročitao predsjednik Nadzornog odbora Ivan Paštar. U svom izvještaju predsjednik Časnoga suda Ivo Gabrić naglasio je da se u proteklom dvogodišnjem razdoblju Časni sud nije imao potrebu sastajati što je jedan od dokaza visoke moralnosti Matičinih članova.

Uspjesi i problemi

Nakon izvještaja na red je došla rasprava koja je zbog velikog broja sudionika nastavljena i nakon stanke. Na Glavnoj skupštini govorila je gotovo četvrtina od stotinu prisutnih zastupnika. Uz osvrt na podnesene izvještaje govornici su ukratko iznijeli i najvažnije uspjehe, ali i probleme s kojima se susreću njihovi ogranci. Kao najvažnije teme kojih se u izlaganjima dotaknula većina govornika izdvojile su se potreba za povećanjem i pomlađivanjem članstva Matice. Izneseno je nekoliko prijedloga o načinima kako to učiniti, a kao jedan od najčešćih spominjano je ukidanje članarine ili njezino svođenje na simboličan iznos za neke dobne skupine. Gavni tajnik Matice Zorislav Lukić istaknuo je da mjesečna članarina iznosi samo dvadeset kuna, a Matica i danas ima mehanizme kojima članovi mogu biti oslobođeni plaćanja, ukoliko iz nekih razloga nisu u mogućnosti plaćati članarinu, uz zadržavanje članstva. Potrebno je samo uputiti zamolbu o tome na adresu Središnjice, a ni jedan takav zahtjev do sada nije bio odbijen. Središnjica je, nastavio je Lukić, pomlađena većim brojem ljudi mlađih od trideset godina, a u svojim programima Matica brine o mladima, o čemu najbolje svjedoči i ove koncertne sezone pokrenut ciklus Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, u kojem su priliku da održe svoje prve koncerte dobilo dvanaest mladih glazbenika. Upravo taj uspješni program trebao bi potaknuti odjele, kao i pojedine ogranke koji imaju poteškoća s privlačenjem mlađih dobnih skupina u članstvo, da među mladim ljudima izaberu one najbolje i daju im povjerenje, priliku i prostor za prezentaciju radova jer, zaključio je Lukić, mladi privlače mlade. Kako bi se izašlo ususret mladima, predsjednik Matice Igor Zidić obvezao se osloboditi od članarine sve članove Matice mlađe od dvadeset i dvije godine.

Svi izvještaji (Provjerbenog odbora o broju nazočnih zastupnika, izvještaj glavnoga tajnika, gospodarskoga tajnika, predsjednika Nadzornog odbora te onaj predsjednika Časnog suda) usvojeni su jednoglasno.

Koliko je izdavačka djelatnost važna za djelovanje Matice hrvatske, vidi se i po zlatnim i srebrenim poveljama koje su dodijeljene pojedinim ograncima za izdanja objavljena tijekom protekle godine. Osim ogranaka povelje su primili i autori (ili urednici) izdanja. Matica hrvatska dodijelila je i zlatne povelje Matice hrvatske dvojici zaslužnih članova — Dragutinu Pasariću članu Ogranka MH Kutina i fra Petru Perici Vidiću, predsjedniku Ogranka MH Sarajevo.

Program rada

Nakon dodjele priznanja Matice hrvatske, predsjednik Igor Zidić iznio je prijedlog programa za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Zidić naglašava da je Matici hrvatskoj na prvom mjestu hrvatski nacionalni interes te se Matica, s obzirom na broj i kvalitetu ljudi koje okuplja, smatra pozvanom da govori svoje mišljenje o svemu što se čini važno za sadašnjost i budućnost Hrvatske, a to su teme odnosa Hrvatske te Europe i svijeta, demografskih problemi, problemi zapošljavanja, rad na afirmaciji hrvatskoga sela kao izvanrednog izvorišta narodnih snaga i kvaliteta, a ne treba zaboraviti ni brigu za budućnost novih generacija i problem odljeva mozgova.

Kako bi progovorila o tim temama, Matica je organizirala znanstveni skup Hrvatska politika u 20. stoljeću, kao prvi u nizu sličnih skupova na kojima će se govoriti o svim bitnim područjima kulturnoga života Hrvatske u iznimno burnu i za Hrvate vrlo važnu minulom stoljeću. Upravo je rasprava zasnovana na dokumentima i dokazima, naglašava Zidić, pravi način za raščišćavanje problema prošlosti, što je nužno za bolju budućnost. U sljedećih godinu i pol Matica će organizirati više skupova koji će se baviti jezikom, kao i ostalim područjima javnog i kulturnog djelovanja. Iza tih skupova ostat će niz zbornika kao opipljiv rezultat rada sadašnje generacije Matičinih dužnosnika.

Zidić je podsjetio i na velik i vrijedan Matičin projekt Stoljeća hrvatske književnosti, koji treba popularizirati.

Matica ne bježi od problema i spremna se suočiti s njma. O tome svjedoči i primjer Nakladnoga zavoda Matice hrvatske, koji je u proteklom razdoblju loše poslovao te se vodstvo Matice odlučilo za rez i zahvalilo na suradnji dosadašnjem direktoru Niki Vidoviću i sada radi na stvaranju nove rukovodeće ekipe koja će NZMH voditi kao Nakladni zavod Matice hrvatske a ne samostalnu instituciju.

Odgovarajući na pitanje jednog od zastupnika u kojoj je fazi pokretanje dnevnih novina Igor Zidić naglasio je da je pokretanje dnevnih novina projekt za koji je potreban početni kapital od pet milijuna dolara i da ne želi ulaziti u taj projekt dok ne osigura sredstva pri čemu osobitu pozornost posvećuje tome da to bude kapital Hrvata jer je u Hrvatskoj već dosta novina u stranom vlasništvu.

Program koji je predložio predsjednik Matice hrvatske prihvaćen je jednoglasno.

Split, Kaštel Stari i Krka

Po završetku Glavne skupštine većina se prisutnih uputila u organizirano razgledavanje Splita. Čak i boljim poznavateljima splitske prošlosti upoznavanje grada pod vodstvom profesora Marka Trogrlića bio je uistinu doživljaj. Njegovo stručno i nadahnuto vođenje, kojemu se svojim poznavanjem Splita pridružio i profesor Josip Bratulić, nešto je što će matičari dugo pamtiti. Po završetku razgledavanja matičari su se uputili prema Kaštelu Starom gdje je u Crkvi Gospe od ružarija održan koncert solista Opere splitskog HNK tenora Ante Ivića. Okupljene domaćine i goste u prepunoj crkvi pozdravili su predsjednik Ogranka MH u Kaštelima Milan Hodžić i Igor Zidić. Program koncerta obuhvaćao je sakralne i domoljubne skladbe i ulomke iz opera Zajca, Gotovca, Paulika i Lisinskog te Mozarta, Beethovena, Schuberta, Buzottija i Engelharta. Ante Ivić predstavio se kao pouzdani interpret koji duboko osjeća glazbu koju izvodi i uspijeva doći ne samo do uha nego i do srca slušatelja. Gost koncerta bio je vrlo dobar crkveni mješoviti pjevački zbor Župe sv. Ivana Krstitelja iz Kaštela Starog pod dirigentskim vodstvom Irene Pera, a pjevače je na orguljama i glasoviru pratila Rozarija Samodol. Kao posebno iznenađenje večeri Ivić je predstavio sedamnaestogodišnjega Tončija Tramfića, koji je na glasoviru nadahnuto izveo kompozicije Dore Pejačević i Claudea Debussyja.

Po završetku koncerta izvođači su se zajedno s matičarima uputili do hotela na večeru na kojoj je Tonči Tramfić pokazao da osim klavira odlično svira i gitaru. U opuštenoj atmosferi uz pjesmu matičari i njihovi gosti zabavljali su se do duboko u noć.

Nedjeljno jutro značilo je povratak kući, no blizinu Nacionalnom parku Krka matičari su iskoristili i za obilazak njegovih znamenitih sadrenih slapova koji su, nabujali od čestih kiša u posljednjih nekoliko tjedana, djeluju uistinu veličanstveno. Nacionalni park Krka obiluje raznolikom florom i faunom koju u, zbog početka kiše skraćenu obilasku, nismo uspjeli detaljnije upoznati usprkos odličnom vodstvu Drage Marguša stručnog voditelja Nacionalnog parka Krka, no to može biti još jedan od razloga da u njega ponovo dođemo. Nakon objeda autobus se uputio prema Zagrebu. Glavna skupština Matice hrvatske u Splitu događaj je koji će njegovi sudionici pamtiti ne samo po službenom programu nego i po prirodnim ljepotama, kulturnim znamenitostima viđenim tijekom puta te po druženju s ljudima s kojima ih je prije povezivalo članstvo u Matici hrvatskoj, a sada i zajedničke uspomene.

Antonija Vranić i Goran Ivanišević

Vijenac 268

268 - 10. lipnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak