Vijenac 247

Likovnost

1. međunarodni grafički bijenale, Split, srpanj 2003.

Između entuzijazma i poteškoća

Uistinu zastupam mišljenje da bi, pravim dogovorima i ozbiljnim namjerama, takva manifestacija mogla postati relevantnim događanjem takve vrste. Upisivanje Splita na planetarni zemljovid grafičke umjetnosti još ostaje tek namjera. Takve kvalifikative zasada bi trebalo izbjegavati jer zamućuju pogled na aktualno stanje i ...

VIII. trijenale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb, 17. srpnja–30. rujna 2003.

Konstante i pomaci

Iako se većina radova može svrstati pod zajednički nazivnik »već viđenog«, ipak, takva generalna konstatacija ne može u potpunosti, i u današnje vrijeme, biti opravdana. Jer, ono što definira sadašnje stanje jest upravo sinteza stilova i medija te interpretacija tog omraženog pojma ...

LIKOVNI GLOBUS

Dulčićeva retrospektiva

Izložba Anselma Tumpića u Galeriji Rigo, Novigrad, kolovoz 2003.

Intimnost profinjene ideje

Tu je negdje i locirana ova večernja izložba — tvrdi kustosica — a u uređenoj sobi uspijeva stanje iluzije jer mi živimo u stanju mijenjanja protoka. Njegova soba izmiče definiciji jer ne može biti spakirana u kutiju, a ne može biti ni ...

3. hrvatski trijenale grafike, Dom HDLU-a: Kabinet grafike, Zagreb, lipanj–srpanj 2003.

Evolucija, promjena, raznolikost

Treći hrvatski trijenale grafike nedvojbeno otvara neka nova pitanja o našem likovnom okruženju i nužno se mora promatrati s više različitih stajališta da bi ga se moglo pravilno valorizirati. No, sasvim je jasno ostvarena osnovna zamisao predočavanja evolucije jednog medija, što i ...

Sjećanje: Darko Ćurdo

Dva lica neprilagođena umjetnika

Ćurdi nije bilo odbojno zamazati ruke grafičkom bojom, koja se teško skida, jednako kao što mu nije bilo teško skidati glumačku šminku nakon predstave. Znao je da se u svaki umjetnički medij mora uroniti do dna ako se želi biti iskren (prema ...

Irena Kraševac: Ivan Meštrović i Secesija Beč-München-Prag 1900–1910, Zagreb, 2003.

Ispravak netočnih navoda

Irena Kraševac prvi je istraživač ranoga Meštrovićeva opusa, koji rad temelji na vrlo iscrpnu istraživanju originalne građe iz Arhiva Secesije i Arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Beču, te Centralnog instituta za povijest umjetnosti u Münchenu. Izučavanjem arhivske građe navedenih ustanova, autorica ispravlja ...

Vijenac 247

247 - 4. rujna 2003. | Arhiva

Klikni za povratak