Vijenac 206

Naslovnica

Kulturni događaji u 2001.

Cesta duga godinu dana ili (uvijek) pogled unatrag

Previše je ovdje prosvjetiteljstva, obračuna, isključivosti, autizma i vlasništva nad istinom, previše ljudi koji radije metu pred tuđim vratima, a vlastita im stručna i ljudska biografija nalikuje ementaleru

Komentar

Zagrebačka sramota

U povodu skandalozne odluke Gradskog ureda za kulturu o uskraćivanju potpore Zagrebfestu i Chansonfestu

Ranko Matasović, lingvist

Kroatistika ne prati dovoljno lingvističku teoriju

Nema hrvatske lingvistike kao neke prepoznatljive škole, niti se za sada može reći da smo poznati u svijetu kao jaka istraživačka zajednica u lingvistici.

Gabi Novak

Vraćam se jazzu

Aquarius records je, nakon što su me čuli s Matijinim triom, napravio ponudu na koju sam pristala, da mi omoguće da napravim jedan CD s Matijinim triom uz goste.

36. Zagrebački salon; HDLU, Galerija Karas i dvorana Leksikografskog zavoda, 23. prosinca 2001 – 20. siječnja 2002.

U konfekcijskom salonu

Još jedna velika zabluda i predmet spoticanja jest forsiranje podjele u umjetnosti na tradicionalnu i konceptualnu, u kojoj se promijenilo značenjsko polje ta dva pojma: tradicionalisti kao otpisana, iznemogla umjetnička kljusad i patetični pasatisti, a konceptualci kao napredne sile na jedinom ispravnom ...

Otkrića

Avangardni teatar Sergija Glumca

O Sergiju Glumcu (Užhorod 1903 — Zagreb 1965) znamo malo: Vladimir Maleković svrstao ga je 1981. među kubiste u hrvatskom slikarstvu, Susovski mu je priredio 1991. izložbu u vrijeme kada su muze imale šutjeti, Gamulin je grafikama posvetio 4 stranice, ali je ...

Folkwang Hochschule

Ples iz bajkovitog Werdena

Identitet Folkwang Hochschule temelji se na korijenu svih umjetnosti — kreativnom potencijalu čovjeka, te ideji međusobne suradnje različitih umjetničkih smjerova, povezivanju struka i širenju umjetničkih grana

Arhitektura Rudolpha Michaela Schindlera, izložba u Beču, studeni 2001 - veljača 2002

Svilene košulje i žbukana koža

U svojoj karijeri Schindler se pretežno bavio rezidencijalnom arhitekturom, uz neznatan broj ostvarenja drugih tipologija poput višestambenih i manjih komercijalnih zgrada te jedne crkve. Razlog što nije uspio izgraditi ni jednu veću građevinu niti se plasirao izvan lokalnih okvira leži djelomično u ...

Vijenac 206

206 - 24. siječnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak