Edipov kompleks

»Tvrđa«, časopis za književnost, umjetnost i znanost, gl. ur. Žarko Paić, br. 1-2, Ivanić-Grad, 2001.

Iako bi ime časopisa nastalo na temelju održanih tribina pod naslovom Kultura dijaloga u organizaciji ivanićgradskog Narodnog sveučilišta moglo sugerirati kako je ovdje riječ o još jednoj lokalnoj periodičnoj publikaciji s ciljem očuvanja kulturne baštine i tradicije, već letimičan pogled na naslove tekstova i njihove autore to će otkloniti, pomičući se ka drugom razumijevanju tog naziva, onome u kojem pojam tvrđa upućuje na zametak grada, gradskog, odnosno mjesto razvoja urbanog, koje se ponajprije odnosi na modernu kulturu.

Glavni tematski blok ovogodišnjega dvobroja posvećen je problematici Edipova kompleksa koju je utemeljio Freud otvorivši prostor mnogobrojnim viđenjima i diskusijama koje traju i u današnje vrijeme. Odabrani su osnovni tekstovi koji pokazuju neke od smjerova u kojima se ta tema razmatra — od Lacanova tumačenja problematike, teksta Marthe Nussbaum koja analizira razlike starogrčkih i frojdovskih stajališta spram sadržaja nesvjesnoga uma, Georgesa Devereuxa, koji pomiče fokus razmatranja kompleksa s djeteta na roditelje, preko prikaza prijelomnoga djela iz 1972, Anti-Edip: kapitalizam i shizofrenija, u kojem idejom o shizoanalizi počinje drukčije čitanje Edipa, ali i Fliegerove kritike te ideje, do ulomaka iz knjiga Oedipe Philosophe Jeana-Josepha Gouxa i The Ticklish Subject Slavoja Žižeka.

Annie Le Brun

Među zanimljivije priloge ubraja se i intervju s francuskom intelektualkom Annie Le Brun (nedavno djelomično objavljen i u »Jutarnjem listu«), kao i rasprava Paula Virilija i Friedricha Kittlera o budućnosti novih tehnologija. O umjetnosti devedesetih, u kojoj se umjetničko djelo više ne može svesti na sam umjetnički predmet, nego obuhvaća sve ono izvan koje nadopunjava značenja njega samoga, piše Jerko Denegri, pitajući se da li je takvu umjetnost moguće podvesti pod zajedničke nazivnike ili se treba pomiriti s neodgonetljivom situacijom nepreglednosti. Vrijedan prilog svakako su i predavanja njemačke teoretičarke Dorothee Franck o utjecaju zasićenosti informacijama na naš mentalni imunski sustav koji zaziva nova preoblikovanja u jeziku, tzv. poetski okret, dok je književno stvaralaštvo među ostalim predstavljeno ulomcima iz Krhotina Giovannija Papinija, pjesništvom iranskih pjesnika Ismaela Khoija i Ahmada Shamlua, dijelovima romana U Americi Susan Sontag i dr.

Rijedak ritam

Iako je relativno novo ime među kulturnim časopisima, stručnošću u izboru tekstova, aktualnošću tema i ozbiljnošću u pristupu, ali i zadržavanjem razine zanimljivosti za širi krug čitatelja, »Tvrđa« pripada među kvalitetnije časopise koji trenutno egzistiraju u produkciji ove vrste. Tematika tekstova kreće se od umjetničkih, kulturoloških do filozofskih pitanja, nerijetko sveobuhvatno zastupljenih unutar istog teksta. Otvorenost svim mišljenjima s kvalitetom kao jedinim uvjetom, sluh za relevantne kulturološke fenomene, kao i brojni prijevodi recentnih tekstova uzetih iz raznih izvora dodatne su prednosti ovog časopisa, za koji se nadamo da se zbog rijetkoga ritma izlaženja neće ugasiti.

Ljubica Anđelković