Ogranak Matice hrvatske u Zadru - izvješća

Novi broj ZADARSKE SMOTRE

Časopis za kulturu, znanost i umjetnost Zadarska smotra u svome posljednjem broju u 2016. donosi niz zanimljivih tema vezanih uz povijesnu i kulturnu baštinu Zadra i Dalmacije.

Ovaj broj časopisa otvara Lahorka Plejić Poje sa sjećanjem na životni put i djelovanje akademika Franje Šveleca (1916–2001) Taj veliki poznavatelj starije hrvatske književnosti ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj znanosti, istražujući osobito dalmatinske i dubrovačke pisce i približavajući to razdoblje suvremenom čovjeku.  Ivana Pepić osvrće se na akademikovu ljubav prema dramskim tekstovima i na njegovu opčinjenost djelima Marina Držića. Prisjećajući se znanstvenog rada Neki problemi u proučavanju starije hrvatske književnosti (1958) autorica Teodora Vigato završava obilježavanje stogodišnjice rođenja akademika Franje Šveleca.

Rubrika Prijevodi donosi članak Mirne Sindičić Sabljo o proznim djelima Philippa Delerma, majstora kraćih književnih formi, s kojima ocrtava sadašnjost i opisuje svako­dnevicu koju život nudi.

Miroslav Granić piše o postanku i razvitku zadarskih plemićkih obitelji te njihovoj društvenoj, političkoj i kulturnoj ulozi u razvoju grada Zadra i Dalmacije. O životu i djelu velikana hrvatske književnosti Bartula Kašića govori tekst Daria Tičića naslovljen O. Bartul Kačić Sl, od Pijace do Vatikana. Zahvaljujući tom učenom isusovcu danas imamo hrvatski standardni jezik, uređenu gramatiku i ponos na svoj jezik i kulturu. Esejom Katarine Ivon predstavljen je pjesnik Tin Ujević, a Ivan Pederin donosi osvrt na život i smrt književnika Petra Šegedina.

Iz Zaglavske povijesti, kulture i ­civilizacije naslov je teksta Roberta Špralje, koji u ­rubrici Studije, rasprave, eseji govori o naselju Zaglav, smještena u jugoistočnim dijelu Dugog otoka,  dok Siniša Vuković piše o povijesti opere Adel i Mara Josipa Hatzea. Od tekstova koji se nalaze u ovoj rubrici su i Kratka povijest armenske književnosti Artura Bagdasarova, Teorija brojeva i šifriranja Andreja Dujella, u kojem autor predstavlja tajne matematike, i razmišljanja  Rafaela Božića o globalnom fenomenu filmske sage Ratovi zvijezda.

Člancima Tomislava Žigmanova Naslonjeni na beskraj i Petra Vukovića Hrvatski jezik u Bačkoj predstavljeno je kulturno i književno stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini, a oSuvremenoj gradišćankohrvatskoj književnosti piše Robert Hajszan Panonski. Djelovanje akademika Nikole Benčića, osnivača Gradišćanskohrvatske biblioteke i promicatelja knjiga gradišćanskih Hrvata predmet je zanimanja eseja autora Tihomila Maštrovića

U poetskom dijelu časopisa objavljene su pjesme Luka Paljetka, Gorana Gatalice i Roberta Vodanovića Čopora, dok prozu predstavlja odlomak iz romana Čovjek zlatnih ruku Stijepe Mijovića Kočana.

Rubrika In memoriam sadržava prisjećanje autora na slikara Duška Beninija, prevoditelja Ljubomira Stefanovića te profesore Željku Lilić, Nikolu Vončinu, Bulcsúa Lászla, Antu Sekulića i Janka Beloševića. Drago Marić prisjeća se zadarskog košarkaša i trenera Brune Marcelića, dok se Ante Tičić oprašta od zadarskog pjevača Duška Nonkovića Bućija. Ivo Perkušić portretira Lepu Smoje, koja je ljubav prema mladima utkala u rad u kulturno-umjetničkom društvu Mozaik iz Splita. Na kraju se Mate Kovačević oprašta od jednog od najvećih hrvatskih karikaturista Ota Reisingera.

Časopis završava rubrikom Osvrti i prikazi, koja obuhvaća četrdeset i jedan osvrt na recentna izdanja knjiga.

(Mehmed Hatipović)

Izvor: Vijenac, br. 598



Uredništvo

Danijel Hrgić

Urednik mrežnih stranica ogranaka Matice hrvatske

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva