Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden - izvješća

Predbožićna večer u Wiesbadenu

I ovogodišnji  program tradicionalne predbožićne večeri održane 17. prosinca u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice – Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden, održane u Domu kardinala Kuharića u Wiesbadenu, okupio je četrdesetak okupljenih članova i prijatelja hrvatske kulture. 26 godina ispunjenih radom i zalaganjem članica i članova pokazalo se i u ovoj godini plodim – istaknuo je u svom pozdravu Ivica Košak, predsjednik zajednice.

Susret je započet Odom radosti – službenom himnom Europske unije.[1] Rad i djelovanje Zajednice i ove godine dokumentiran je u časopisu Riječ. Ovogodišnji, jubilarni broj 50 , svjedoči o kulturnom djelovanju hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Na 92 stranice piše mlado i staro, pučkoškolci, sveučilišni nastavnici, znanstvenici. Tako da  nije bilo ni spontano, a niti slučajno da se na završnoj priredbi u ovoj godini dodijele priznanje suradnicima za postignute uspjehe u izobrazbi. Priznanje je primila  PD Dr. Marijana Erstić, dugogodišnja suradnica redakcije Riječ, koja je ove jeseni habilitirala na Sveučilištu u Siegenu na temu: Ein Jahrhundert der Verunsicherung. Medienkomparatische Analysen/ Stoljeće nesigurnosti. Medijsko-komparatističke analize. [2] Gospođa Erstić  doprinosi u znanosti na području boljeg razumijevanja uvjeta i razvoja kulturno-društvenih ovisnosti razvoju hrvatske umjetničke i literarnog stvaralaštva u sučelju sa stranim kulturama - izrekao je predsjednik Zajednice svoju pohvalu. Dr. Erstić, docentica na Sveučilištu u Siegenu, posebno je pozdravila relativno velik broj (pet) bivših studenta/alumni Sveučilišta u Siegenu na predbožićnoj večeri hrvatske zajednice u Wiesbadenu. Hrvatska kulturna zajednica– Ogranak Matice hrvatske, aktivni je član u mreži Alumni portala u Njemačkoj.[3] To je bio ujedno i dobar povod da se predstavi i časopis Diagonal koji izdaje Sveučilište u Siegenu. U broju 37 tog časopisa za  2016. godinu, objavljena je i recenzija romana Olivas Garten autorice Alide Bremer.[4] Bilješka o predstavljanju te knjige u povodu Europskoga tjedna u Wiesbadenu, objavljena je u Riječi broj 48/49 za 2015. godinu.[5]

Izuzetan uspjeh pokazala je i Carmen Šljivić, apsolventica Visoke škole u Idsteinu,  a  koja je ove jeseni završila studij fizioterapije. Carmen je Zajednici poznata i kao višestruka prvakinja  - Judoka  u pokrajini Hessen. Rođena 1992. godine u Wiesbadenu. Ona ne pripada direktno drugoj generaciji hrvatskih migranata u Njemačkoj, već je dijete izbjeglica, koji su iz ratom zahvaćene BiH svoju novu domovini pronašli na obroncima Taunusa u Njemačkoj. Sportska karijera  mlade Carmen, u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji Njemačke, naprasno je završena  jednom povredom. Unatoč tome, njen optimističan doprinos zajedništvu obilježen je izjavom: Dobro raspoloženje je uvjet svake akcije![6]

Priznanje za uspješno položeni ispit za trenera licence C s težištem: Gimnastika za odrasle, primila je Vesna Ljiljanić. Gospođa Ljiljanić je voditeljica radne grupe za samopomoć u Hrvatskoj kulturnoj zajednici. Ova radna grupa pod nazivom Kultur als Lebenshilfe/Kultura kao životni oslonac jeste jedinstveni primjer angažiranosti hrvatski migranata u Njemačkoj, a koje je priznato i registrirano u Povjerenstvu za zdravstvo /Gesundheitsamt u gradu Wiesbadenu. [7] Angažman gospođe Ljiljanić može se ocijeniti kao posebno požrtvovan. Ona, kao majka dvoje djece i sa zaposlenjem ispod njene kvalifikacije jedne diplomirane ekonomistice, pronalazi vrijeme i za dobrotvorni rad u Zajednici. A kolegicu Vesnu pamtimo i kao glavnu urednicu Riječi broj 44 za 2013. godinu[8], dodao je predsjednik Zajednice. Redakcija Riječi  otvorena  je  za  dijalog  i  probleme  svakodnevnog  života  u  iseljeništvu, njegovim uzrocima i posljedicama za pojedinca. Iako migracija ima prvenstvo uzroke jedne društvene i/ili gospodarske krize, ona otvara nove mogućnosti i donosi šanse osobnog napretka.

Iako prvi takve vrste, ovaj projekt Hrvatske kulturne zajednice predstavlja nastavak dvadesetpetogodišnjeg  djelovanja Zajednice kako je to prepoznao generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurtu, gospodin Vladimir Duvnjak. - Visoko pokroviteljstvo Generalnog konzulata RH iz Frankfurta treba nas ohrabriti da nastavimo djelovanjem u tom pravcu. – dodao je predsjednik zajednice.

Pored priznanja,  ispred Hrvatske kulturne zajednice, dobitnicama su uručeni likovni radovi gospođe Jele Šare – hrvatske umjetnice iz Wiesbadena.[9] Gospođa Šare, nastavnica hrvatskog jezika i književnosti, ali u Njemačkoj zaposlena kao medicinska sestra, otkrila je prisutnima kako unutarnju potrebu za umjetničkim stvaranjem, smatra pozitivnom praksom za savladavanje sudbinskih iskušenja, predstavila se s recitalom pjesme Božić, koju je napisao pjesnik Tin Ujević 1919. godine.  Prisjetimo se, rekla je Jela Šare, svih onih koji neće moći dočekati Božić, Blagdan mira, s porodicom u svojim toplim domovima. 

Recital pjesma hrvatskih književnika Ive Kozarčanina i Vladimira Nazora, nadopunili su gospođa Ivana Livaić, nastavnica hrvatskog jezika i koordinatorica  Hrvatske nastave u Hessenu te Marta Rimac, nastavnica i vjerna suradnica  Zajednice.

Suradnja s Hrvatskom nastavom u Hessenu, a posebice s učiteljicom hrvatskog jezika Anom Kramarić, glavnom urednicom Riječi, okosnica je uredničke koncepcije tog glasnika u izdanju Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu. Takva suradnja nije samo dobrodošla, nego i nužna, naglasila je koordinatorica nastave, gospođa Ivana Livaić. Hrvatska nastava, prema njezinom izlaganju, nije samo prenošenje poznavanja jezika nego i povijesti te zemljopisa Domovine.
Hrvatska kulturna zajednica je nastavnicama Ani Kramarić i  Ivani Livaić poklonila primjerak rada Istarske čakavske dijalektološke teme, autora Rudolfa Ujčića u izdanju Ogranka Matice hrvatske Pula. Bogatstvo na polju čakavske dijalektologije upućuje na riznicu hrvatske jezične baštine s kojom Hrvatska nastava želi i treba povezati generacije potomaka hrvatskih iseljenika.

Susret je obogaćen i izvedbom skladbe suradnice redakcije Riječ, Marijane Dokoza, dobitnice  nagrade za pjesmu: Za tebe, dragi. Senad Ajanović, poznati kantautor i gitarist iz Frankfurta, napisao je skladbu na tekst ove nagrađene pjesme.[10]  

Sljedeći susret biti će 27. Sabor Zajednice u veljači 2017. Predsjednik Košak  pozvao je  nazočne, kao i sve članove te prijatelje hrvatske kulture, da svojim doprinosom i prijedlozima za budući rada doprinesu nastavljanju pozitivnog djelovanja Zajednice. Osvrnuvši se na  Susret na kraju 2014. godine, a koji je bio svojevrsna  performansa mira, Košak je upozorio na vulgarnost i agresivnost u govorima, a što  stvara klimu koja iz ljudi izvlači ono najgore. Govor mržnje  je udar na naš mirni suživot. Pogledajte što pišu javni mediji, a pogotovo što se poručuje  na socijalnim mrežama. Pisanje lažni vijesti i priče o skandalima je kao seksualno zadovoljavanjem izmetom, citirao je voditelj susreta papu Franju[11] jer mržnja se širi poput virusa i moramo to gledati kao buduću zadaću Zajednice.

Susret je okončan ugodnim raspoloženjem kojemu je (s harmonikom) pridonio Rajko Radišić, glazbenik, apsolvent Collegia Musica Sacra iz Zagreba. Gospodin Radišić osjećao se ponukan, da kao počasni član  Hrvatske kulturne zajednice u Wiesbadenu,[12] da  na kraju susreta  pozdravi okupljene: Kao počašćena osoba, izražavam najiskreniju zahvalnost instituciji, Hrvatskoj kulturnoj zajednici Wiesbaden, koja nad sobom nije poznavala nikakvog zemaljskog gospodara, nego je kroz 25 godina branila kulturnu slobodu i slobodu kulture, te uvala, štitila naše ljudsko i hrvatsko dostojanstvo.

A prigodni izbor pjesama, kao izvanredno izdanje časopisa Riječ olakšao je prisutnima da punim grlom prate glazbu koja je ne samo zadovoljila svačiji ukus nego i pokazala  kako zajedništvo Hrvatica i Hrvata te hrvatskih državljana može biti ugodno, lijepo i korisno.
Gosti ovog skupa pokazali su i nadregionalni karakter hrvatskog zajedništva jer tu su bili prisutni članovi kulturnih zajednica i društava iz Frankfurta,  Montabaura, Rüsselsheima i Siegena.  A uz njemačke goste u društvu su se našli i prijatelji slavenske kulture iz Republike Poljske.

(Ivica Košak)

[1] Zanimljivo je, kako je hrvatski iseljenik iz Austrije, Dr.  Lujo Tončić-Sorinj bio taj, koji je kao glavni tajnik Vijeća Europe 1973. godine predložio da se Schillerova „Oda radosti“ iz IX. Simfonije Ludwiga van Beethovena proglasi službenom himnom Europe.

[2] https://www.uni-siegen.de/phil/germanistik/mitarbeiter/erstic_marijana/  Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[3] http://www.alumniportal-deutschland.org

[4] Marijana Erstić: Vielfalt in einem deutschsprachigen 'Dalmatien'-Narrativ. Der Roman 'Olivas Garten' (2013) von Alida Bremer. In: Diagonal. Zeitschrift der Universität Siegen. (2016), H. 37, S. 45-52.

[5] Ivica Košak: Bildung  für nachhaltige Entwicklung von EuropaRiječ Nr. 48/49, Wiesbaden 2015.  S 19-20.

[6] Ivica Košak: Pokret u zajedništvu25. susret Hrvatske kulturne zajednice, Riječ Nr. 48/49, Wiesbaden 2015.  S 24-25.

[7] http://www.lebenshilfe.hkz-wi.de/  Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[8] http://www.rijec.hkz-wi.de/Rijec_44_web.pdf Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[9] http://www.jelasare.com/  Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[10] http://www.matica.hr/ogranci/None/izvjesce/472/ Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[11] Pope Francis: Fake news is like getting sexually aroused by faeces, The Independent Online, London, Wednesday 7 December 2016. http://www.independent.co.uk/news/people/pope-fake-news-francis-sexual-arousal-coprophilia-coprophagia-a7461331.html Pretraženo 22.12. 2016. godine.

[12] Ivica Košak: Susret na kraju 2014. godine – performans miraRiječ Nr. 47, Wiesbaden 2015.  S 9-13.



Ogranci

Arhiva