Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici - izvješća

Živa kajkavska baština

Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici obilježio Tjedan hrvatskoga jezika.

Ivančica Tomorad

 

Pred pedesetak posjetitelja u Domu kulture u Mariji Bistrici 14. ožujka obilježen je Tjedan hrvatskoga jezika u Ogranku Matice hrvatske u Mariji Bistrici. Tema ovogodišnjega Tjedna bila je kajkavsko narječje. Nakon pozdravne riječi predsjednice Ogranka Snježane Husinec, koja je podsjetila na važnost materinskoga jezika, njegova čuvanja i njegovanja, prisutni su se mogli uvjeriti kako se taj jezik, materinski kajkavski, njeguje i čuva u Osnovnoj školi u Mariji Bistrici. Dramska grupa OŠ Marija Bistrica (Lorena Meštrović, Patricija Klapač, Barbara i Dora Milički, Petra Dominkuš, Valerija Pozaić), pod vodstvom profesorice Anite Klemar, izvela je igrokaz Peručeha. Predložak za igrokaz bio je četrdesetak godina star učenički rad Ane Palanović Bilić u kojem je sačuvano i etnografsko i dijalektalno blago bistričkoga područja; i mjesni govor i već zaboravljen običaj čiehanja perija. Sve su to ponovno oživile mlade glumice dramske grupe, a vrijednost njihove izvedbe prepoznalo je i prosudbeno povjerenstvo na ovogodišnjem županijskom Lidranu, koje ih je predložilo za državnu smotru.

 

 


Ivančica Tomorad i dijalektologinja Anita Celinić / Snimio Elvis Lacković

 

Dijalektologinja Anita Celinić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održala je potom predavanje naslovljeno Istraživanje mjesnih govora bistričkoga kraja. Nakon uvodnih napomena o osnovama dijalektologije i metodologije u dijalektologiji i dijalektološkim istraživanjima na terenu predavačica je upoznala publiku s rezultatima istraživanja mjesnoga govora Marije Bistrice i mjesnoga govora Laza Bistričkoga koje je sama provela na terenu tijekom 2012. i 2013. Organski idiomi bistričkoga kraja do njezina su izlaska na teren bili uglavnom neistraženi i neopisani. Zaključila je da je naglasni sustav Laza Bistričkoga arhaičniji od onoga u Mariji Bistrici (jer čuva prednaglasne dužine), ukazala na bogatstvo vokala i dvoglase među njima, na različit izgovor čak i upitno-odnosne zamjenicešto u naseljima međusobno udaljenima jedva koji kilometar; koj u Mariji Bistrici i kuoj u Lazu Bistričkom, a naišla je i na neke stare oblike (oblik stare zamjenice se u izrazu se neči,sega leta). Pokazala je i leksičko blago obaju mjesnih govora i usporedila njihove raznolikosti (u Mariji Bistrici jedemo gra, a u Lazu bažul, a pijemo iz žmula kao u nekim čakavskim i štokavskim krajevima u kojima, doduše, ista riječ ima drukčije značenje). Svojim je predavanjem pobudila živo zanimanje publike koja se i uključila komentarima i pitanjima. Potvrdilo se da treba više ovakvih predavanja kojima se publici na znanstveno utemeljen, ali i popularan način približava građa koja je nerijetko, nakon opsežnih istraživanja na terenu, dostupna samo uskom krugu jezikoslovaca dijalektologa i vrlo rijetko ili nikad za njom ne posežu laici, a pokazuje nam neizmjerno bogatstvo naših mjesnih govora. Osvjetljava nam i osvještava činjenicu o bogatstvu i vrijednosti naše često zanemarene jezične baštine koje se ponekad i hotimice odričemo, a možda i sramimo.

U trećem dijelu programa Mirko Ivanjek i potpisnica ovih redaka predstavili su prvu pjesničku zbirku članice Ogranka Đurđe Lovrenčić. Đurđa Lovrenčić (rođena 1972), pjesnikinja iz svetokriškoga kraja iz Donje Pačetine, dvadesetak godina pjesničkoga stvaranja ukoričila je u zbirku dojmljivih kajkavskih stihova naslovljenu Guste žuti maslaček.Zbirka je tiskana u autoričinoj nakladi u jesen 2014. s ilustracijama mlade majstorice grafike Maje Burek. Đurđa Lovrenčić višestruko je nagrađivana pjesnikinja na svim natječajima kajkavske lirike, nagrađivani putopisac (piše i na književnom standardu) i sigurno pripada vrhuncima današnje kajkavske pjesničke produkcije. Skromna i samozatajna, kakva je i njezina čudesna poezija, uspjela je u najboljim svojim stihovima ostvariti san svakoga umjetnika – uhvatiti trenutak ljepote i sklada koji mogu dotaknuti samo najbolji. Njezin je kajkavski raskošan, bogat, nijansiran, gust, sačuvane sintakse i potvrđuje da je kajkavsko narječje 21. stoljeća raskošan vrt za one koji znaju njegovati poetsku riječ. Poeziju Đurđe Lovrenčić na svetokriškoj kajkavštini interpretirala je Gordana Kamenečki.

Tjedan hrvatskoga jezika u OMH u Mariji Bistrici pokazao je sve bogatstvo kajkavskoga narječja i njegovih organskih idioma; i bistričkoga i lazanskoga i pačetinskoga te potvrdio da njihov život traje i dalje i u poeziji i u dramskom izrazu, a i u razgovornom jeziku.

Izvor: Vijenac, god. XXIII, broj 549, 19. ožujka 2015.

http://www.matica.hr/vijenac/549/%C5%BDiva%20kajkavska%20ba%C5%A1tina/



Uredništvo

Danijel Hrgić

Urednik mrežnih stranica ogranaka Matice hrvatske

Ida Hitrec

Tajnica za ogranke Matice hrvatske

Ogranci

Arhiva