Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu - izvješća

Znanstveni kolokvij DNEVNIK-DIARIUM MAKSIMILIJANA VRHOVCA svz. 2, 1810.-1815.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Karlovac 12. travnja 2019. u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu održan je znanstveni kolokvij Dnevnik – Diarium Maksimilijana Vrhovca, svz. 2, 1810.-1815. povodom izdanja drugog sveska dnevnika biskupa Maksimilijana Vrhovca.

Bila je to prigoda da se karlovačku javnost upozna s ovim, za hrvatsku povijest, izuzetno vrijednim djelom zbog kojeg je izdavač Kršćanska sadašnjost i pokrenuo ovaj projekt prijevoda dnevnika s latinskog i izdavanje na hrvatskom jeziku kao i s njegovim autorom, rođenim Karlovčaninom Maksimilijanom Vrhovcem.

Sudionici znanstvenog kolokvija naveli su niz dosad nepoznatih podataka o djelovanju biskupa Maksimilijana Vrhovca te istaknuli brojne vrijednosti izdanja drugog sveska za širu publiku koju zanima razdoblje hrvatske povijesti početkom 19. st i djelovanje biskupa, ali i kao poticaj za daljnja znanstvena istraživanja.

Skup je otvorio karlovački gradonačelnik Damir Mandić.

U uvodnom izlaganju dr.sc. Drago Roksandić je istaknuo značaj Karlovca u godinama kada su nastajali zapisi koji čine drugi svezak Vrhovčevog dnevnika. To je vrijeme kada Karlovac postaje središte civilne Hrvatske pod francuskom vlašću, no istovremeno ima i vojno-obrazovnu važnost jer su u njemu podučavani krajišni vojnici francuskom jeziku i pripremani za bojišnicu. S druge strane, za samog Vrhovca to je bilo osobno najbolnije razdoblje jer su se neuspješnim pokazali njegovi napori da se svi hrvatski krajevi, nakon pada Mletačke Republike 1797., ujedine u jednu cjelinu. Naprotiv, dolaskom Francuza dio njegove biskupije našao se u potpuno drugoj državi.

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar dr.sc. Željko Holjevac govorio je o prekosavskim krajevima u Vrhovčevom dnevniku. Dolaskom Francuza na područje današnje Hrvatske prostor južno od Save ulazi u sastav nove države što je potaknulo inicijativu da se ti dijelovi zagrebačke biskupije pripoje senjskoj biskupiji. Holjevac naglašava kako je Vrhovac ostao u kontaktu s prekosavskim krajevima nastojeći vratiti te krajeve u državu u kojoj je bila i njegova biskupija.

Treći izlagač bio je dr.sc. Danijel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Govorio je o  odnosu biskupa Vrhovca s redovnicima franjevcima s kojima je Vrhovac imao i najintenzivnije odnose. Posebno se ističe fra Andrija Dorotić koji je morao bježati s francuskih područja no s vremenom je postao čelnikom tajne policije pod patronatom biskupa Vrhovca. Od drugih redova, Patafta ističe njegov odnos sa sestrama uršulinkama u Varaždinu za čiju je materijalnu egzistenciju i obrazovanje posebno skrbio te Milosrdnu braću kojima je pomogao u osnivanju bolnice za građane u blizini tadašnjeg Kaptola.

Znanstveni kolokvij svojim je izlaganjem završio dr.sc. Vlado Mikšić, supsidijar u Nacionalnom svetištu sv. Josipa. Njegova tema je bila pastoralno djelovanje biskupa Vrhovca istaknuvši kako je Vrhovac bio primjer jozefinističkog svećenika za kojeg se moglo više govoriti o političkom djelovanju nego o pastoralnom.

(Hrvojka Božić)



Ogranci

Arhiva