Ogranak Matice hrvatske u Čabru - izvješća

Okrugli stol ČABARSKI GOVORI DANAS

U Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Čabar PŠ Tršće Ogranak matice Hrvatske u Čabru organizirao je Okrugli stol Čabarski govori danas

Okrugli stol otvorio je pjesmom Rejč damača domaći kantautor Matija Turk. Ivan Janeš, predsjednik Ogranka MH u Čabru, otvorio je Okrugli stol i pozdravio sve sudionike, a posebno goste iz Društva Goranin Zagreb predsjednicu Dubravku Ortynski i glavnu tajnicu Maricu Poštenik. Zatim je pozvao predsjednika Prosudbenog povjerenstva Zlatka Pochobradskog da objavi rezultate Natječaja „Damača rejč“ za mlade pjesnike u 2018. godini. Najbolja mlada pjesnikinja od  I.-IV. OŠ je Leticija Tušek, 4. razred, Stare cajte, OŠ „Petar Zrinski“ Čabar, PŠ Plešce, mentorica: Katarina Leš. Najbolja od V. –VIII.  Je Nika Peršić, 6. razred, Ke sen bṷa majhna, OŠ „Petar Zrinski“ Čabar, PŠ Tršće mentorica: Ingrid Žorž. A najbolja srednjoškolka je Meri Zbašnik, 2 razred, Kaj je navga v našmo kraje?, SŠ „Vladimir Nazor“ Čabar, mentorica: Danijela Peršić. Mladi pjesnici su nagrađeni i pročitali su svoje nagrađene uratke. Rad Meri Zbašnik Kaj je navga v našmo kraje?, scenski su upriličile učenice SŠ Sabina Fučak, Katrina Fučak, Laura Turk, Melanie Lakota i autorica.  

Uvodno predavanje održala je dr. sc. Marija Malnar Jurišić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za kroatistiku. Naglasila je da su čabarski govori, poslije Rješenja Ministarstva kulture da su nematerijalno kulturno dobro RH, sve više aktualni u Hrvatskoj i dobivaju pozornost svih medija. Zasluga je to čabarskog Ogranka MH koji je nositelj zaštite i očuvanja ovog hrvatskog kajkavskog dijalekta. Neki slovenski dijalektolozi nastoje čabarske govore prikazati kao slovenski dijalekt, jer se isto govori i s druge strane granice, upozorava na svaki oprez i očuvanja našeg identiteta. Pohvalila je rad u vrtićima, osnovnoj i srednjoj školi što uče najmlađe da pišu i promišljaju na domaćem govoru.

U nastavku je Laura Turk Resman, ravnateljica Vrtića i koordinatorica projekta, predstavila Slikovni rječnik „Damačȩ bȩsejdȩ“ (OMH, Čabar 2017.) rad djece i odgajateljica DV „Bubamara“ Čabar.

Sanja Klarić, koordinatorica projekta, predstavila je „Početnicu i čitanku čebranskih pamenjkov“ (OMH, Čabar 2018.) uradak učenika i učitelja OŠ „Petar Zrinski“ Čabar.

Zatim su sudionici Okruglog stola iznosili svoja viđenja i davali konkretne prijedloge za daljnji rad na očuvanju i zaštiti čabarskih govora. Posebni doprinos dao je naš najpoznatiji pjesnik i prvi koji je pisao na domaćem govoru Zlatko Pochobradsky. On je uz Slavka Malnara (autor triju rječnika čabarskih govora) najzaslužniji za današnje stanje našeg dijalekta.

Okrugli stol završio je prijedlogom zaključka koje je iznio voditelj Ivan Janeš. Zaključio je da je dijalekt naš identitet i kontinuitet, čuvanjem domaćih govora čuvamo i svoje običaje, navike i vještine te ponašanje s kojima ljudi i naš kraj odrastaju i žive. Čabarske govore, ovo naše blago, njegovali su naši stari usmenom predajom s koljena na koljeno, danas ga njegujemo kroz literaturu (20 knjiga u izdanju Ogranka MH) glazbu (4 CD-a Matije Turka) i kroz rad u vrtićima i školama. Najvažniji nam je zadatak prosvjećivanje roditelja o važnosti očuvanja materinjeg jezika, te daljnje poticanje da djeca pišu i promišljaju na dijalektu kroz rad u vrtiću i školi. Prihvaćena je i organizacija znanstvenog skupa o čabarskim govorima. Nastaviti s javljanjem u medijima (televiziji, radiju i novinama) o učinjenom na očuvanju i zaštiti naših govora.

Okrugli stol je završeno ugodnim druženjem.

(Ivan Janeš)



Ogranci

Arhiva