Autori

Aristotel (Ἀριστοτέλης)

Aristotel (Ἀριστοτέλης)

Aristotel (grčki Ἀριστοτέλης, Aristotélēs), grčki filozof i polihistor, jedan od najvažnijih predstavnika antičke i europske misli i znanosti uopće (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida na Eubeji, 322. pr. Kr.).

Rođen u visokoobrazovanoj liječničkoj obitelji, stupio je u Platonovu Akademiju kao osamnaestogodišnji mladić i u njoj ostao dvadeset godina. Makedonski kralj Filip pozvao ga je da bude odgojiteljem njegovu sinu Aleksandru, a kada je ovaj stupio na prijestolje i započeo svoj pohod na Aziju, Aristotel se 335. pr. Kr. vratio u Atenu i na vježbalištu (γυμνάσιον) u gaju, posvećenome Apolonu Likejskomu, osnovao vlastitu filozofsku školu Likej (Λύϰειον), koju su nazvali i peripatetičkom (jer se nastava obavljala u šetnji – περίπατος unaokolo po vježbalištu), a njezine učenike i sljedbenike peripateticima. Tu je školu vodio sve do 323. pr. Kr. kada je nakon Aleksandrove smrti, u ozračju antimakedonskog raspoloženja, optužen za bezboštvo i prognan iz Atene te se povukao u Halkidu na otoku Eubeji, gdje je godinu dana poslije i umro.

U njegovim spisima –  egzoteričnim (namijenjenim široj publici) i ezoteričnim (namijenjenim najvjerojatnije za predavanja u Likeju) – oblikovane su i sustavno razrađene sve tradicionalne filozofske discipline: ontoteologija ili metafizika, fizika ili filozofija prirode, učenje o duši, politika, poetika, retorika, logika. Određivanjem filozofije kao znanosti o biću kao biću, uspostavio ju je kao prvu i utemeljujuću znanost. Njegovi se logički spisi uzimaju kao temelj formalnoga logičkog mišljenja. Aristotelova filozofija predstavljala je službenu filozofiju sve do 17. stoljeća. Jedinstvo etike i politike koje je postavio Aristotel trajni je ideal zapadnjačke kulture. Aristotelova djela ponovno su se pojavila u Europi, nakon antike, u 12. stoljeću posredovanjem Arapa i Tome Akvinskog. Prvo moderno izdanje grčkog teksta priredio je Immanuel Bekker 1831., prema kojem se Aristotelova djela i danas citiraju.Najvažnija su Aristotelova djela Fizika, Metafizika, Nikomahova etika, Politika, Poetika i Retorika.

Suvremenom pristupu proučavanja Aristotelova djela u duhu misaonih nastojanja našega doba priključila se Matica hrvatska početkom ovoga stoljeća organiziranjem znanstvenoga skupa i izdavanjem zbornika radova o Aristotelu i aristotelizmu 2003.

Knjige

Druga Analitika

Druga Analitika

319 str.

2020.