Autori

Igor Zidić

Igor Zidić

Rođen u Splitu 10. veljače 1939. Ratne godine 1941–1945. proživio je u Zagrebu. U svibnju 1945. vraća se u Split gdje pohađa i završava pučku školu i klasičnu gimnaziju. U Zagrebu je 1957. upisao Pravni, a 1958. Filozofski fakultet (komparativna književnost i povijest umjetnosti), koji je završio 1964.

Bio je među pokretačima i urednicima časopisa Razlog (1961–1964). Od jeseni 1965. do ljeta 1968. likovni je kritičar Telegrama, a u lipnju 1966. izabran je za poslovnog tajnika Matice hrvatske. Na toj je dužnosti do 1968. otkad skrbi o Matičinoj periodici: kao suosnivač i suredaktor Života umjetnosti (1966–1970), kao urednik mjesečnika Kolo (1968–1971. i, ponovo, 1991–1994), kao pokretač istoimene biblioteke te osnivač i prvi glavni urednik Hrvatskog tjednika (1971). Poslije puča u Karađorđevu raskinut mu je radni odnos s Maticom hrvatskom, Matica je umrtvljena, Kolo – časopis i biblioteka – ugašeni, Hrvatski tjednik obustavljen. Nakon nekoliko mjeseci primljen je u Nakladni zavod MH, koji je, kao radna organizacija, preživio surove čistke institucija. U toj je nakladničkoj kući (do kraja 1988) radio kao urednik raznih biblioteka i mnogih pojedinačnih izdanja.

Od 1989. ravnatelj je Moderne galerije (MG). Taj je posao obavljao do umirovljenja 2008, priredivši brojne izložbe u zemlji i inozemstvu, dva postava hrvatske moderne i suvremene umjetnosti i proveo preuređenje zgrade Galerije (prema projektu arh. Željka Kovačića).

Osim MG, programski je vodio (1975–1986) Galeriju Schira, a od važnosti je projekt Hrvatski moderni klasici, što ga ‒ od 2001. i tijekom gotovo pedeset izložbi ‒ ostvaruje, u suradnji s Modernom galerijom, Zagreb i Predragom Grubićem, za Galeriju Adris u Rovinju.

Sudjelovao je – kao pisac sinopsisa, scenarist, komentator ili voditelj – u brojnim tv-emisijama koje su tumačile ili popularizirale hrvatsku modernu umjetnost.

Objavio je nekoliko pjesničkih knjiga, plaketa, pjesničko-grafičkih mapa i raznih publikacija te sljedeće esejističke, teorijske i kritičke knjige: Eseji [o modernim i suvremenim hrvatskim slikarima i kiparima], Razlog, Zagreb 1963; Tkalac na propuhu (Likovne kritike i zapisi 1962/1972), NZ Matice hrvatske, Zagreb 1972; Miljenko Stančić, NZ Matice hrvatske, Zagreb 1979; Matko Trebotić (na njemačkom), Gutenbergische Verlagsanstalt, Schaan 1981; Rudi Španzel (s Lucom i Levom Menaše, na slovenskom), Mladinska knjiga, Ljubljana 1983; Hrvoje Šercar, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 1984; Rudi Španzel (s Lucom i Levom Menaše, na engleskom), Alpine Fine Arts Collection, Ltd., London 1987; Matko Trebotić (na hrvatskom), Mladinska knjiga, Ljubljana 1988; Fra Blago Karačić, Franjevačka galerija, Široki Brijeg 1993; Branko Suhy (na slovenskom), Tiskarna Mladinska knjiga, Ljubljana, Dolenjski muzej, Novo Mesto i Alpine Fine Art, London, Ljubljana 1994; Branko Suhy (na engleskom), Alpine Fine Art, London 1994; Granica i obostrano. Studije i ogledi o hrvatskoj umjetnosti XX. stoljeća, Art studio Azinović, Zagreb 1996; J. V. (Ogledi o Vaništi), Kratis, Zagreb 1998; Moderna galerija. Povijest palače, ustanove, obnove (sa suradnicima), Moderna galerija, Zagreb 2005; Hrvatsko moderno slikarstvo 1880–1945. u privatnim zbirkama, Galerija Deči, Zagreb 2006; Bojan Šumonja, HDLU Istre i MEDIT Pula, Pula 2007; Drago Trumbetaš. Ciklus »Dragi Vincent«, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, Velika Gorica 2009; Vlaho Bukovac, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009; Josip Račić, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009; Leo Junek, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009; Marino Tartaglia, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2009; Miroslav Kraljević, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2010; Ignjat Job, Moderna-Večernji/edicija, Zagreb 2010; Vjekoslav Parać, Moderna galerija i Art studio Azinović, Zagreb 2010; Vatroslav Kuliš i njegovo djelo: pismo, figure, motivi, jezik, Moderna galerija i Školska knjiga, Zagreb 2010; Zoltan Novak, Art magazin Kontura, Zagreb 2012; Slika i vrijeme. Matko Trebotić, Ex libris, Zagreb 2012; Slika i vrijeme. Edo Murtić, Ex libris, Zagreb 2013; Slika i vrijeme. Josip Vaništa, Ex libris, Zagreb 2013; Slika i vrijeme. Vatroslav Kuliš, Ex libris, Zagreb 2013; Rukopis oka. Likovne teme i ogledi 1967–2013 (pogovor napisao Ivan Rogić Nehajev), Matica hrvatska, Zagreb 2014; Ivo Dulčić, Matica hrvatska, Zagreb 2016.

Hrvatske je umjetnike predstavio i na mnogim izložbama u inozemstvu: u Argentini, Austriji, Boliviji, Bosni i Hercegovini, Brazilu, Češkoj, Čileu, Egiptu, Italiji, Južnoj Koreji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Srbiji, Španjolskoj i Turskoj. Bio je hrvatski selektor na bijenalima u Veneciji (1993, 1995), Kairu (1994), Istambulu (1995). Osim već navedenih knjiga, kao i predgovora u različitim katalozima, objavio je znatan broj kritičkih i stručnih tekstova u periodici te članaka, osvrta, polemika, eseja i studija u, knjigama i publikacijama; pisao je za leksikone, enciklopedije i zbornike.

Naročito je intenzivan bio njegov rad u Matici hrvatskoj. U toj je instituciji član upravnih tijela MH od 1966. do danas. Angažiran je u pripremanju Deklaracije, u kritici i obustavi »rječnika dviju Matica«, u analizi i demontaži sudskog procesa protiv hrvatskog stradalnika Ivana Alilovića u Mostaru; radio je na pripremanju novog Pravopisa Matice hrvatske; bio član povjerenstva za tiskanje nove višesveščane Povijesti Hrvata (IVII),  inicijator i glavni urednik Enciklopedije MH,  sv. 1, A-G, Matica hrvatska, Zagreb MMXV i dr. Od godine 2002. do 2014. bio je predsjednik Matice hrvatske.

U razdoblju stvaranja hrvatske države angažiran je na raznim područjima društvovne i društvovno-političke prakse. Od 1991. dragovoljac je ZNG-a i potom, do demobilizacije 1992, pripadnik HV-a. Sudjelovao je u radu Komisije za Ustav, bio član više državnih Povjerenstava među kojima su Povjerenstvo za pripremu prijedloga izrade i izdavanja novčanica i kovanog novca RH i Povjerenstvo za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka i vrijednosnica. Godine 1994/1995. obnašao je dužnost pomoćnika ministra kulture RH.

Od listopada 2002. predsjednik je Odbora za promicanje istine o Domovinskom ratu, potom član Zaklade za istinu o Domovinskom ratu, kojih je glavni cilj bilo prikupljanje sredstava za obranu hrvatskih generala u Den Haagu te obrana digniteta Domovinskog rata kao legitimnog oslobodilačkog i obrambenog odgovora Hrvatske na agresiju.

Član je Zakladne uprave Zaklade Adris, koja značajnim sredstvima podupire đačku i studentsku izvrsnost, znanstvene, umjetničke, baštinske i ekološke projekte i pomaže kada su u pitanju osobito teški socijalni i zdravstveni slučajevi.

Nagrađen je Nagradom Mladosti, 1964. za knjigu Eseji; nagradom DHK Tin Ujević  za knjigu pjesama Strijela od stakla, 1986; Velikom nagradom Zagrebačkog salona (s Bogdanom Žižićem i Goranom Trbuljakom), 1989. za film Emanuel Vidović, slikar; plaketom Vladimir Nazor,  2005. za doprinos istraživanju Nazorova života i pjesništva; Nagradom grada Zagreba »za cjelokupan doprinos hrvatskoj kulturi«, 2007; Maslinovim vijencem  na pjesničkim susretima u Selcima na Braču, 2011; plaketom Dobro jutro, more, 2012. u Podstrani za knjigu Kost i gozba. Pjesme 1957–2011.  i odličjem Janko Drašković  Matice hrvatske u Zagrebu, 2014.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990–1992, 1994; Redom Danice Hrvatske (s likom Marka Marulića), 1996, a godine 2002. dobio je Zlatnu plaketu Mare nostrum Croaticum.

Opširniju bibliografiju s nizom ostalih biografskih podataka Igora Zidića možete pročitati ovdje.

Knjige

Ivo Dulčić

Ivo Dulčić

639 str.

2016.

Kost i gozba

Kost i gozba

495 str.

2011.

Rukopis oka

Rukopis oka

534 str.

2014.

Slučaj Alilović

Slučaj Alilović

135 str.

2011.