Vijenac 800

Književnost

Večeri Slobodana Novaka u Teatru &TD i u Rabu uz 100. godišnjicu rođenja i 50. godišnjicu premijere predstave Mirisi, zlato i tamjan

Nepoželjan od vlasti, prihvaćen od publike i kritike

Piše Smiljana Škugor-Hrnčević

U povodu 100. godišnjice rođenja hrvatskog književnika i akademika Slobodana Novaka, u Teatru &TD 23. i 24. listopada održane su Večeri Slobodana Novaka, a hommage tom uglednom klasiku hrvatske književnosti koji je ispisao neke od najvrednijih i najintrigantnijih stranica u hrvatskoj književnosti prigodnim je programom odao i grad Rab, jedan od Novakovih triju zavičaja.


Slobodan Novak na promociji svojih Sabranih djela u Matici hrvatskoj 2012. / Snimio Marko Prpić / PIXSELL

Otvarajući manifestaciju u Teatru &TD sin Slobodana Novaka Ranko Novak, koji je s bratom Javorom sudjelovao u organizaciji prigodne obljetnice, zahvalio je svima koji su se priključili obilježavanju 50. obljetnice kultne predstave Mirisi, zlato i tamjan koja je u tom teatru, u režiji Božidara Violića, izvedena davne 1974.

„Moj se otac rodio u Splitu 3. studenoga 1924, a nakon majčine prerane smrti preselio se teti u Rab, gdje je završio i osnovnu školu. Dvije je godine proveo u sjemeništu na Sušaku, a nakon kapitulacije Italije 1943. odlazi u partizane. Od 1945. živio je u Zagrebu i na Rabu. Godine 1951. s prijateljima Vladom Gotovcem i Vlatkom Pavletićem osnovao je časopis Krugovi koji je okupio mlade književnike Antuna Šoljana, Josipa Pupačića i druge. Nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. i studentskih prosvjeda 1968. objavio je roman Mirisi, zlato i tamjan u kojem je problematizirao rat i poraće, položaj intelektualca koji je bio na strani pobjednika, ali se nije tako osjećao. Predstava je bila oštra kritika tadašnjega komunističkoga režima, no unatoč tomu diljem tadašnje države izvedena je 300 puta, kao i na međunarodnom kazališnom festivalu BITEF u Beogradu. Time je uz Stilske vježbe postala najdugovječnijom hrvatskom predstavom.

Tri godine nakon što je izdan roman Antun Babaja po njemu je snimio film, a Božidar Violić 1974. je postavio predstavu. Od vlasti je bila loše prihvaćena, dok ju je kritika ocijenila iznimnom, a publika je punila dvoranu do posljednjeg mjesta. Vlasti su je pokušale zabraniti, ali bezuspješno, jer je tadašnji ravnatelj &TD-a Vjeran Zuppa odolio raznim pritiscima“, prisjetio se Ranko Novak.

Prema pričama Slobodana Novaka i Božidara Violića, „drugovi“ iz Gradskog komiteta SKH tjednima su dolazili s jedinstvenim nalogom kako bi zabranili igranje predstave. No, dolazili su mrki, a odlazili nasmijani. Glavnu ulogu Madone igrala je Nada Subotić. Izet Hajdarhodžić bio je Mali, a Marija Kohn Erminija. U epizodnim ulogama bili su Ivka Dabetić, Anja Knezić, Miljenka Androić, Ljubomir Kapor, Drago Krča te Ivo Fici. Nakon nekoliko sezona Izeta Hajdarhodžića zamijenio je Ivica Vidović.

O popularnosti predstave svjedoče i članci kulturnih kritičara u tadašnjim medijima, a koji su u sklopu obilježavanja obljetnice izloženi u foajeu teatra. Ta se dokumentacija čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, istaknuo je akademik Boris Senker dodavši da su izložene i fotografije Marije Braut koja je uhvatila brojne scene s predstave. Naveo je da je predstava nastala kontra filma  jer je Božidar Violić Babaji bio koscenarist na filmu koji je imao svoje viđenje adaptacije.

Studenti Akademije dramske umjetnosti pročitali su pet slika iz romana Mirisi, zlato i tamjan, a glumica Maruška Aras izvela je monodramu Školjka šumi prema motivima Novakova romana Izvanbrodski dnevnik, u režiji Hrvoja Korbara.

Drugi dan manifestacije bio je rezerviran za razgovor s ljudima koji su bili povezani s Novakom i predstavom Mirisi, zlato i tamjan, ili bili prisutni u doba njezina izvođenja: redateljem predstave i filma Školjka šumi Miroslavom Međimorcem, glumicom Miljenkom Androić koja je u Mirisima glumila „švoru“ i Andrijom Tunjićem koji je glumio u predstavi prema Novakovoj noveli Riba Jonina. Tunjić se prisjetio Novakovih riječi nakon te predstave – „Sve će nas zatvoriti“. U razgovorima su sudjelovali i tonski snimatelj Branko Vodeničar i Novakovi sinovi Ranko i Javor, a potonji je govorio i o svojoj knjizi San u zavičaju (sjećanja na oca). Obilježavanje manifestacije završeno je projekcijom filma Mirisi, zlato i tamjan.

Za bogat program obilježavanja Novakove obljetnice u Zimskom kinu u Rabu od 21. do 25. listopada pobrinuli su se organizatori Grad Rab, Gradska knjižnica Rab te Pučko otvoreno učilište Rab, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goransku županiju i Turističku zajednicu Grada Raba, a posebni sudionici na samom otvaranju bili su gradonačelnik Raba Nikola Grgurić, autorica knjige Dalje treba misliti: pripovjedna proza Slobodana Novaka Andrea Milanko i redateljica filma Tri zavičaja Lada Džidić Barić, a uime obitelji Ranko Novak.

Na znanstvenom kolokviju u Rabu sudjelovali su renomirani hrvatski književnici, znanstvenici i književni teoretičari: Cvijeta Pavlović, Hrvojka Mihanović-Salopek, Ivica Matičević, Juraj Kukoč, Boris Senker, Davor Velnić i Javor Novak. Učenici Srednje škole Markantuna de Dominisa pod vodstvom Margarite Čutul uprizorili su dramski fragment iz romana Mirisi, zlato i tamjan.

U čast akademiku Slobodanu Novaku Gradska knjižnica Rab preimenovat će se u Gradsku knjižnicu Slobodana Novaka Rab, a na piščev rođendan 3. studenoga na Novakovoj kući postavljena je spomen-ploča.

Vijenac 800

800 - 7. studenoga 2024. | Arhiva

Klikni za povratak