Kultura opstaje kada je najteže

Koronavirus koji nas je zatekao tijekom 2020. privremeno je zatvorio oko 70 posto svjetskih muzeja, a od neslavne statistike nisu izuzeti ni hrvatski muzeji, koji prethodne godine bilježe i do 80 posto manje posjećenosti. Takva situacija mnoge je kulturne ustanove dovela do velikih financijskih gubitaka, o čemu svjedoči podatak da je i slavni Louvre 2020. imao 90 milijuna eura prihoda manje. Hrvatska je u ovakvom pomalo pesimističnu okruženju dočekala ovogodišnju, šesnaestu po redu, Noć muzeja, koja se prvi put održala posredovanjem digitalnih kanala komuniciranja. Prema riječima Vesne Jurić Bulatović, voditeljice i organizatorice Noći muzeja, hrvatski su muzeji bili pripremljeni za ovakvu situaciju jer u njima danas radi čitavi kreativni sektor koji već nekoliko godina digitalizira muzejsku građu i stvara nove programe prilagođene suvremenim, digitalnim uvjetima. Njezine tvrdnje potvrđuje i podatak da se u ovogodišnju digitalnu Noć muzeja uključilo 188 muzejskih, znanstvenih, obrazovnih i vjerskih institucija, a neke su ustanove usprkos svemu uspjele poznatu i uvijek dobro posjećenu manifestaciju održati uživo uz poštivanje aktualnih epidemioloških mjera. S obzirom na to da je većina muzejske građe ove godine građanima bila dostupna iz udobnosti vlastitih dnevnih boravaka, ključna je za održavanje manifestacije bila digitalna platforma nocmuzeja.hr, koja je zabilježila 100.709 pretraživanja prijavljenih programa. Stoga su hrvatski muzeji dokazali da se, osim što svake godine uspješno odolijevaju nepovoljnim zimskim uvjetima, mogu uspješno nositi i s poteškoćama te posljedicama koronavirusa i potresa, a dostupni i privlačni sadržaji bili su prilagođeni svim dobnim skupinama.

Program za djecu na stranicama Klovićevih dvora

Noć muzeja simbolično je održana i u razrušenoj Petrinji

Noć muzeja u vukovarskom vodotornju

Brojne muzejske ustanove u Republici Hrvatskoj imaju već zavidno iskustvo u organizaciji Noći muzeja, a neki su se ove godine prvi put uključili u održavanje jedne od najvećih kulturnih manifestacija. Jedan od njih je i vukovarski vodotoranj, koji je nedavno, nakon temeljite obnove i restauracije, otvorio vrata hrvatskoj javnosti. Tim okupljen oko simbola otpora i hrvatskog zajedništva odlučio je ovogodišnju Noć muzeja održati uživo, ali i posredovanjem modernih komunikacijskih sredstava. Tako su oni koji su se 29. siječnja zatekli u Vukovaru mogli besplatno uživati u posjetu vukovarskom vodotornju, a da je interes bio uistinu velik, svjedoči i činjenica da su neki, nažalost, zbog epidemioloških mjera i ograničenog broja posjetitelja ostali vani. Drugi su pak iz vlastitih domova mogli posredovanjem računala i mobilnih uređaja uživati u virtualnoj šetnji po vrhu vodotornja s kojega se pruža lijep pogled na slavonsku ravnicu. Osim virtualne šetnje, online posjetitelji mogli su premijerno pogledati muzeološki postav Povijest vodotornja i upoznati se s njegovim najranijim počecima.

Vukovarski vodotoranj bio je otvoren i za posjet uživo / Snimio Miroslav Šlafhauzer

Mnogi su se tako mogli upoznati s manje znanim činjenicama o vukovarskom simbolu izgrađenu još 1968. prema zamisli arhitekta Petra Kušana, čija je najvažnija uloga bila regulacija opskrbe vodom sve do trenutka kada je pukao spremnik za vodu i tako ostao bez primarne funkcije. Ipak, vodotoranj najveću slavu „duguje“ 1991. godini, kada postaje simbol neprijateljskom otporu, a premijerni muzeološki postav, kojega pozadinski prati neslužbena slavonska himna Ne dirajte mi ravnicu Miroslava Škore, završava kadrovima obnovljenog vodotornja i Vukovara. Upravo završni kadrovi nose poruku nade u bolju budućnost, a snažno se nadovezuje i na Noć muzeja održanu ove godine u potresom razrušenoj Petrinji pod motom „kultura opstaje kada je najteže“.

Glavni organizatori Noći muzeja u Petrinji bili su Galerija Krsto Hegedušić i Pučko otvoreno učilište Hrvatski dom Petrinja čije su prostorije, ali i vrijedni muzeološki predmeti, u potpunosti uništeni u razornom prosinačkom potresu. Zvonimir Martinović, bivši ravnatelj Galerije Krsto Hegedušić, za HRT je izjavio da je uništena galerija otkinula i komad njihova srca pa su, usprkos svim poteškoćama, željeli Petrinjcima i ove godine osigurati dašak kulture. Većina umjetnina premještena je i smještena na sigurno u druge muzejske ustanove, a u povodu Noći muzeja skupina Petrinjaca iz vlastitih je domova prikupila umjetnine i skulpture koje su u potresu ostale neoštećene te ih u digitalnom obliku postavila na službene internetske stranice i društvene mreže Galerije i Pučkog otvorenog učilišta te izložila uživo u gradskom parku. S obzirom da se izložba odvijala točno mjesec dana nakon razornog potresa, organizatori su odlučili tu kulturnu manifestaciju posvetiti stradalim stanovnicima tamošnjega kraja.

Klovićevi dvori za sve uzraste

Osim petrinjskih i sisačkih ustanova, Noć muzeja s oštećenom infrastrukturom dočekale su i zagrebačke kulturne institucije, koje su se također morale prilagoditi nastalim uvjetima. Jedna od najpoznatijih, Galerija Klovićevi dvori, nudila je iznimno bogat kulturni program, i to na izrazito kreativnoj razini. Ljubitelji povijesti mogli su uživati u monumentalnoj virtualnoj izložbi Ars et virtus: Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine, koja je obuhvatila vrlo dugo razdoblje od srednjega vijeka pa sve do početka 20. stoljeća, točnije 1918. Za one koji su pak ljubitelji umjetnina, spomenuta galerija postavila je videoizložbu Zagreb kak imam te rad nastalu u čast oštećenog Zagreba zemljotresom u ožujku prošle godine. Videoizložbu čine slike Zagreba iz prošlosti kakvim su ga doživjeli umjetnici iz prve polovice 20. stoljeća, a sve je popraćeno glazbenom podlogom Romance Franje Krežme.

Novi projekt Ivanine kuće bajki

Ipak, treba naglasiti da mlađe generacije često smatraju kako se kultura i muzeji uglavnom stereotipno vežu uz odraslu kulturnu elitu, ali činjenica je kako su umjetnost i kultura namijenjeni svim uzrastima. Toga su svjesni i ovogodišnji organizatori Noći muzeja, koji žele u muzejske ustanove privući i najmlađe članove društva. Stoga je i zagrebačka Galerija Klovićevi dvori premijerno na svom YouTube-kanalu emitirala snimku predstave Čudesno vodstvo Julija Klovića koja je doživjela izniman uspjeh tijekom 2019, kada se izvodila uživo u prostorijama galerije. Naime, središnji dio izvedbe duh je Julija Klovića, koji se s ostalim protagonistima predstave (kustosima) ne može složiti oko pravila ponašanja u njegovoj galeriji. Predstava na zabavan i edukativan način djeci dočarava muzejski prostor i kako kulturne ustanove funkcioniraju, a upravo su obraćanje i posvećenost djeci zalog za bolju muzejsku budućnost u Hrvatskoj.

Ivanina Kuća bajki

Zagreb nije jedini grad koji se u ovogodišnjoj Noći muzeja posvetio djeci. Tako se najmlađima ove godine posredovanjem suvremenih komunikacijskih kanala predstavila i ogulinska Ivanina kuća bajke, jedinstveni u svijetu interaktivni i multimedijski centar koji je posvećen bajkama i bajkovitom stvaralaštvu. Ivanina kuća bajke najmlađima je predstavila projekt Baza bajki, svojevrsno mjesto za istraživanje svima omiljenih priča iz djetinjstva. Projekt je prilagođen kriznim uvjetima jer omogućava istraživanje brojnih sadržaja iz udobnosti vlastitoga doma, a obiluje dragocjenim izdanjima bajki te, što je najvažnije, nudi čitavu zbirku basni i bajki Ivane Brlić Mažuranić. Tijekom obraćanja djeci tim Ivanine kuće bajke istaknuo je da u 2021, Godini čitanja, planiraju brojne programe te se nadaju da će ih moći održati uživo, a nadu u takav rasplet situacije pružaju im upravo bajke sa svojim sretnim završecima, koje su trenutno svima optimistični putokaz u kriznim trenucima.

Iako se činilo da je epidemija zaustavila sve, pa tako i kulturu, ovogodišnja je Noć muzeja otkrila kako brojne ustanove i institucije u Republici Hrvatskoj uspješno odolijevaju nastaloj situaciji. Ipak, organizatori ističu da ljudi još nisu odveć privrženi digitalnim izložbama jer je za širu publiku posjet muzeju užitak i društvena interakcija. Stoga svim zaljubljenicima u umjetnost i kulturu preostaje nada da ćemo se iduće Noći muzeja ponovno gledati uobičajene  kadrove redova ispred muzeja jer su krizna vremena pokazala da ne možemo jedni bez drugih, ali ni bez kulture. Jer valja se podsjetiti da umjetnost, kako je zapisao Meša Selimović, „pamti, podsjeća, voli, nikoga ne zaobilazi, svakoga se tiče, prisutna je u svemu što je ljudsko”.