Kultura pod vedrim ljetnim nebom

Da je ovaj tekst pisan lani, uvodna konstatacija o opstojnosti kulture u nikad izazovnijim vremenima bila bi naočigled izlišna jer vremena su za kulturu, kao što bi i ona trebala biti za razdoblje što ga stvorenim sadržajima propituje, uvijek izazovna. No ove smo godine vlastitim primjerima posvjedočili utemeljenosti kletve o „životu u zanimljivim vremenima“; pandemija novog oblika koronavirusa, COVID-19, na nekoliko je mjeseci postala uzničarkom svih segmenata ljudskog iskustva i time uzrokovala trenutnu moralnu, a potom i ne manje važnu ekonomsku krizu. Njezinim će dosezima, kako se čini, biti pogođeni svi segmenti „ekonomskog“ pa i kulturna i kreativna industrija.

S premijerne izvedbe Verdijeve opere Lombardijci u Splitu / Snimio Davor Vuković

U stalnoj napetosti koja više ne proizlazi samo iz promjene paradigme i prelaska od „stare“ ka „novoj“ normalnosti već pleše na sve propusnijoj granici između stvarnog i virtualnog teško je zadržati fokus i održati produktivnost, posebno koristi li se kreativnost kao jedini ili najvažniji stvaralački alat. Zbog vrlo strogih, ali u ovom trenutku nasušno potrebnih epidemioloških mjera mnoga su događanja, posebice iz domene popularne kulture, odgođena ili otkazana, a pandemijom uzrokovana kriza sputala je i filmsku industriju, kinodvorane još nisu otvorene nakon prvoga vala zatvaranja, a za ljeto najavljeni naslovi s hitoidnim potencijalom odgađaju se za jesen, zimu ili „čekanjem potvrde datuma izlaska“ zazivaju neka zdravstveno povoljnija vremena. U svjetlu danih informacija, otkazivanje, odgađanje ili smanjenje opsega domaćih kulturnih manifestacija, ponekad čak i onih „tradicionalno ljetnih“, ne dolazi kao iznenađenje. No redukcijama unatoč, kultura će i ovog ljeta biti upletena u sva najvažnija zbivanja, kako na obali, tako i u unutrašnjosti.

Mačak u vreći na 35. Histrionskom ljetu

Zbog žurnosti potaknute mogućnošću novog epidemiološkog vrhunca, odgađane želje za nadoknadom oduzetog vremena ili jednostavno slijeđenjem već ustaljena rasporeda, mnogi su programi do izlaska ovog broja završeni; u Rijeci je 24. lipnja praizvedeno Vježbanje života – drugi put / Esercitazione alla vita – seconda volta u režiji Marina Blaževića, a prema tekstu Nedjeljka Fabrija, dok je dva dana poslije u Zagrebu premijerno prikazana inscenacija Murakamijeva Kafke na žalu u režiji Ivice Buljana. Završeno je i deveto izdanje Festivala Miroslav Krleža što se od 2. do 7. srpnja održavao u atriju Leksikografskog zavoda koji nosi ime velikana domaće književnosti i na drugim zagrebačkim lokacijama, a zagrebačko će ljeto kulture biti nastavljeno petodnevnom Međunarodnom smotrom folklora. Od 15. do 19. srpnja Zagrepčani će na više lokacija, a prvi put i putem live-streaminga, pratiti nastupe mahom domaćih folklornih skupina, na kojima će njihovi članovi predstavljati prvenstveno vokalno-instrumentalnu, a tek ondje gdje to epidemiološke mjere budu dopuštale, i plesnu tradiciju svojeg zavičaja. Izložbom u Tehničkom muzeju Nikola Tesla i projekcijama etnoloških filmova na Ljetnoj pozornici kina Tuškanac Međunarodna će se smotra folklora umrežiti s drugim dvjema važnim manifestacijama koje će, uz tradicionalno Ljeto na Strossu, Zagrepčanima olakšati trenutke na vrelom gradskom asfaltu.

Isto će predstavom Mačak u vreći u srcu ranjenog grada, na Opatovini, pokušati 35. izdanje Zagrebačkog histrionskog ljeta. Premijera satire na tekst Georgesa Feydeaua u režiji Damira Lončara i adaptaciji Petre Mrduljaš Doležal, priče o bogatom trgovcu šećerom koji „kupuje“ splitskog tenora kako bi zagrebački HNK natjerao da na scenu postavi operu njegove kćeri, održat će se 18. srpnja, a izvodit će se svakodnevno osim nedjeljom i ponedjeljkom, do 5. rujna.

Otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara/ Izvor Arhiva Dubrovačkih ljetnih igara

Adut imaju i Ljetne noći Teatra EXIT. Predstava specifičnog naziva Kraljevstvo Moje (za početnike), nastala po tekstu Davida Javerbauma Čin Božji, koja je praizvedena na Broadwayu u svibnju 2015, gdje se u ulozi Boga našao Jim Parsons, inače poznat po ulozi u iznimno popularnoj i nagrađivanoj seriji Teorija velikog praska. Hrvatska inačica ove popularne predstave nastala je u produkciji nezavisnog kazališta Ludens Teatra i Teatra EXIT, a svoju će premijeru imati 24. srpnja u sklopu Ljetnih noći Teatra EXIT koje se održavaju u Muzeju za umjetnost i obrt.

Plakat festivala

Nekoliko dana ranije, 14. srpnja, izvedbom Verdijeve opere Lombardijci u režiji Roberta Boškovića i pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića na Peristilu je otvoreno 66. izdanje Splitskog ljeta. Program, u skladu s preporukama Ministarstva kulture ponešto izmijenjen u odnosu na najavljeni, donosi 31 različit program u 44 izvedbe, među kojima se posebno ističe pet premijernih izvedaba vlastite produkcije. Uz Lombardijce, tako će 23. srpnja, u dvorištu Nadbiskupskog sjemeništa Snježana Sinovčić Šiškov i Trpimir Jurkić u zajedničkoj režiji izvesti dramu Francuzica u sjećanje na Iliju Zovka, autora tog dramskog teksta. Četiri će dana poslije na Sustipanu u koprodukciji HNK-a i Gradskog kazališta mladih biti izvedena drama Teške ljubavi Itala Calvina u dramatizaciji Ivana Penovića i režiji Aleksandra Švabića, a posljednja dramska premijera, Dom za nezAbrinutu djecu Jelene Bosančić u režiji Ivana Planinića, održat će se 8. kolovoza u Meštrovićevu Kaštilcu, dok će pretposljednji dan biti rezerviran za jedinu plesnu premijeru, Correr o fado portugalskog koreografa Daniela Cardosa u izvedbi članova Baleta splitskoga HNK-a. Umjesto dodjelom nagrade Judita 14. kolovoza, program će završiti tri dana podlije, Massimovim koncertom u programskom Post festumu.

Krizne Igre

Uz Splitsko, dubrovačko je ljeto (i Dubrovačke su ljetne igre) mjesto susreta hrvatske i svjetske kulture i mjesto stvaranja, a razmjena (kulturnoumjetničkih) ideja koju ni pandemija nije uspjela zaustaviti po 71. je put započela 10. srpnja podizanjem zastave Libertas na tvrđavu Sv. Ivan i tradicionalnim programom otvaranja. Prostorna ograničenost ne dopušta nabrajanje svih pedeset vrijednih dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i ostalih izvedbi što će se u 47 dana, sve do 25. kolovoza, održati na trinaest dubrovačkih lokacija, no umjesto taksativnog nizanja valja spomenuti festivalsku premijeru Mara i Kata u režiji Saše Božića nadahnutu dubrovačkom življenom kulturom, a iz dubrovačke (pjesničke) baštine isprepletene s poetskom suvremenošću grada nastala je i paripatetička predstava Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa u zajedničkoj režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i Marine Pjenović, a na dramaturgiju Hrvoja Ivankovića. Prepletanje dubrovačke baštine s europskim imaginarijem dogodit će se, između ostalog i dopuste li epidemiološke prilike, i u plesnoj predstavi Zagrljaj Meleat Fredrikson u kojoj plesači kroz „afrički“ pogled propituju vladajuće vrijednosti zapadnog društva.

S probe nove predstave Histriona na Opatovini / Izvor Histrioni

Odluče li ovogodišnji turisti Jadran mapirati prema ponudi kulturnih sadržaja, valja im se od danas pa do 25. srpnja navratiti u Omiš na 54. festival dalmatinskih klapa ili u Zadar, gdje se sve dok 14. kolovoza održavaju 60. Glazbene večeri sv. Donata, no vrhunac ljeta za ljubitelje ozbiljne glazbe i ove će godine biti u gradu što spaja Cres i Lošinj, gdje će se od 23. srpnja do 16. kolovoza održati 45. Osorske glazbene večeri.

Odgođena izložba o Klimtu i Rijeci

Rijeka, središte sjevernojadranske regije i ovogodišnja Europska prijestolnica kulture, također će gostima ponuditi ponešto smanjen program. Za sredinu srpnja najavljena izložba o sinergiji Klimta i Rijeke odgođena je za početak iduće godine, a Ljeto u Europskoj prijestolnici kulture programski je preorijentirano na simbiozu institucija i lokalnih umjetnika. Za poklonike scenske umjetnosti pripremljena su nova čitanja Kralja Edipa, Julija Cezara i Gospođe ministarke, kojom će nacionalna dramska prvakinja Olivera Baljak proslaviti četrdeset godina na kazališnim daskama. Poklonici, pak, življene umjetnosti njezine će odjeke moći primijetiti na gotovo svim gradskim ulicama, zahvaljujući uličnim performansima ili umjetničkim instalacijama ostavljenim da podsjećaju na moć i snagu što ih kultura ima i u ovim, najtežim vremenima.