Vjenceslav Čižek, U raljama zloduha: zapisi iz tamnice

Prilozi: preslik privatnih arhivalija Vjenceslava Čižeka, bilješka o autoru. — 138 str., ilustrirano fotografijama zeničkoga zatvora, 20x13 cm, uvez broširan, ISBN 953-150-604-3. — Cijena 70 kn

Bio sam antikomunist kroz cijeli svoj život. Desetljećima rugalački sam navještao sramno raspadnuće strahovlade. Nisam to činio zastupajući neko drugo ideološko, političko ili ratničko stajalište. Komunistički društveni sustav doživljavao sam kao izravni i posvemašnji napad na ljudsku bit. Stoga je ishodište moje oporbe bila pobuna savjesti.

Nikada nisam mogao povjerovati u budućnost društva koje bi se temeljilo na agnosticizmu i ateizmu, na prisilnome radu i klasnoj mržnji, na nasilju i zatomljenom prirodnom pravu na slobodu pojedinca i naroda.

Komunizam, eto, ždere i rastače samoga sebe. Nisu ga rušile ni srušile nikakve vanjske sile, nego u njegovim njedrima odgojeni »mangupi«.

(Vjenceslav Čižek)

Satirične pjesme, karikature i anegdote na račun Brozova režima i komunističkoga sistema te protukomunistički članci i eseji stajali su Vjenceslava Čižeka petnaestogodišnje robije u najgorim jugoslavenskim zatvorima (Srijemski Karlovci, Zenica). Vjenceslav Čižek (Đ enovići, Boka kotorska, 1929 — Dortmund, 2000), profesor filozofije, hrvatski književnik, politički uznik i emigrant, već je 1955. zaradio dvogodišnju robiju kao nepoćudni autor. Pošto se vratio s robije, Čižek je završio studij filozofije u Sarajevu. Nakon sloma hrvatskoga proljeća odlazi u Njemačku, gdje nastavlja svoj politički i književni rad sve do 1977, kada ga u talijanskom gradu Comu, protivno međunarodnome pravu, otimaju pripadnici jugoslavenske tajne službe i odvode u Jugoslaviju, gdje nakon suđenja dospijeva na trinaestogodišnju robiju u zeničku kaznionicu. Upravo to, trinaestogodišenje odsluženje kazne u zeničkome zatvoru, u najsigurnijoj jugoslavenskoj robijašnici, tema je ove knjige, potresna i uvjerljiva svjedočanstva o zatvorskome životu, uznicima, stražarima i zatvorskim upraviteljima.