ZBORNIK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ĐAKOVU ZA KULTURU, ZNANOST I DRUŠTVENA PITANJA

Povodom 50. obljetnice osnivanja Ogranka Matice hrvatske u Đakovu i 30 godina od obnove njezina rada u Đakovu, objavljen je Zbornik za kulturu, znanost i društvena pitanja. Prigodna svečanost obilježavanja obljetnice i promocija prvoga Zbornika (prvobitno zamišljena na datum osnivanja Ogranka, 6. prosinca) dogodila se 22. prosinca 2020. u Kući Reichsmann na đakovačkom korzu, uz poštivanje epidemioloških mjera te dopuštenu količinu gostiju. Nakon uvoda i pozdravnih riječi, predsjednik đakovačkog Ogranka Vlado Filić govorio je o povijesti i značaju Matice, naglasivši donatorsku ulogu đakovačkog biskupa Josipa Kukovića pri osnivanju, kao i dvojicu predsjednika Središnjice podrijetlom iz ovoga kraja - akademika Ivana Supeka i akademika Stjepana Damjanovića. Dogradonačelnik Grada Đakova i član Predsjedništva Ogranka Robert Francem istaknuo je suizdavaštvo Grada na izdavanju Zbornika i prepoznavanje značaja na kulturološkoj slici sredine koju đakovačka Matica znatno čini i podiže. Dopredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu i glavni urednik Zbornika Hrvoje Miletić upoznao je nazočne sa sadržajem. U prvom poglavlju prikazan je Povijesni pregled rada s prvom dvojicom predsjednika; odvjetnikom Milanom Jurićem i dipl. ing. Marinkom Zirdumom. Pokrenuti su Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara i tiskana su 23 Zbornika, tiskano je i stotinjak knjiga, održana je poprilična količina književnih promocija i tribina, predavanja, izložbi, koncerata i projekcija. Iz Povijesnog pregleda rada za izdvojiti je i odlične radove o Matici općenito (akademik Stjepan Damjanović "Matica hrvatska - 175 godina povjerenja u kulturu"), ali i o povijesti i radu đakovačkog Ogranka u vrijeme osnivanja i pokreta Hrvatskog proljeća (Branimir Šutalo "Djelatnost Matice hrvatske u Đakovu i Đakovštini za vrijeme Hrvatskog proljeća 1971."). U drugom dijelu predočen je Znanstveni diskurs kojeg čine, kako domicilni autori, tako i eminentna stručna imena iz Zagreba i Slavonskog Broda. Širina je postignuta i uključivanjem

pisaca iz okolnih sredina - Osijeka i Vinkovaca, potom i s Jadrana te temama iz Bosne. Istaknuti je radove o povijesti Grada Đakova; Dragana Damjanovića "Đakovačka katedrala, jedinstveno djelo hrvatske i srednjoeuropske umjetnosti 19. stoljeća", Jelene Boras "Autocesta A5 - najbrži put u prošlost Đakovštine", Branka Ostajmera "Stjepan Kolb, grobar židovskog groblja u Đakovu". Treće poglavlje: Književnost; kojeg je predstavio član Predsjedništva Ogranka Ivan Kunštić, donosi poetske i prozne radove suvremenih đakovačkih autora i autora podrijetlom iz Đakova te autora koji nisu iz Đakova niti nastanjeni u Đakovu, ali su usko vezani za Đakovo. Drenovački nagrađenici nagrade Duhovnog hrašća i Nagrade za najbolji rukopis autora do 35. godina starosti (Tihomir Dunđerović, Franjo Nagulov, Davor Ivankovac, Jadranka Vuković, Ivan Kunštić, Maja Urban, Josipa Gogić), dobitnici nagrade Grada Karlovca Zdravko Pucak (Blaženka Brlošić, Josipa Gogić, Maja Urban), nositelji Goranove nagrade za mlade pjesnike (Davor Ivankovac i Blaženka Brlošić), Goranova vijenca za životno djelo Zvonko Maković, suvremeni poetski klasik i sveučilišni profesor te već dokazano produktivni Franjo Džakula. Od proznih tekstova izdvajaju se radovi Igora Rogine i Stanka Andrića, priča đakovačkog hitoidnog autora za djecu i odrasle Adama Rajzla, dijelovi dnevničkih ratnih zapisa Ante Nazora, dijelovi fotomonografije Krunoslava Raca i promišljajući rad o Kulturi na aparatima Roberta Francema. Posljednje četvrto poglavlje: Umjetnost; sadržajno je najraznolikije i pravo vrelo informacija o sugrađanima koji djeluju u, i izvan Đakova, pa tu pronalazimo sveučilišne i školske profesore, a ujedno i slikare ili multimedijalne umjetnike (Hrvoje Duvnjak, Kristina Marić, Marija Adrić Soldo, Petra Balekić, Dajana Karas), glazbenike (Zoran Šćekić) i plesače (Marija Šćekić) svjetskog glasa, nagrađivane fotografe i filmaše (Mario Šulina, Petra Balekić), makeup artiste (Mirna Petrović), ukratko, već dokazane umjetnike u svim područjima umjetnosti.

Zaključno, u Zbornik je uvršteno pedesetak autora sa svojim radovima. Na 260 strana velikog formata (A4), tvrdog uveza na sjajnom kunstdruck papiru sa stotinjak fotografija u boji i reprodukcija umjetničkih slika. Izlazit će periodično svake dvije godine i vjerno će predočavati kulturološku sliku Đakova, djelatnost Matice i povijesni značaj sredine.