OSAMNAESTI ĐAKOVAČKI SUSRETI KNJIŽEVNIH KRITIČARA

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Đakovu i slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka DHK u Đakovu su 29. i 30. lipnja održani osamnaesti Đakovački susreti književnih kritičara na kojima je sudjelovao veći broj poznatih književnika i književnih kritičara. Susrete je otvorio đakovački gradonačelnik Zoran Vinković, a sudionike su pozdravili i Vlado Filić, predsjednik đakovačkog ogranka MH te književnik Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK.

Prvoga dana predstavljena je knjiga književnika Tomislava Žigmanova iz Subotice(Ne)sklad(a)ni divani. O knjizi, zbirci priča s aktualnim temama, osim autora govorio je književnik Mirko Ćurić naglasivši da su to suvremene priče o sudbinama malih ljudi Bačke, Banata i Srijema pisane ikavicom, govorom bunjevačkih Hrvata. Tomislav Žigmanov izvršni je urednik Leksikona podunavskih Hrvata. Piše pjesme, priče, eseje i znanstvene radove iz zavičajne književnosti Hrvata u Vojvodini te filozofske radove, a nova zbirka nastavak je njegovih nastojanja da literarno ocrta i pruži dojmljivu sliku aktualnog trenutka i povijesnih obrata u životu Hrvata Bunjevaca u Bačkoj.

S predstavljanja knjige Tomislava Žigmanova (Ne)sklad(a)ni divani

U nastavku govorilo se o novoj trijenalnoj nagradi za najbolju knjigu Iso Velikanović. Nakon toga Goran Rem, Katarina Petanjak i Katarina Jurilj predstavili su književni portret Zoltana Medvea istaknuvši njegov velik prinos u približavanju mađarske i hrvatske književnosti. Na snažan odjek kod čitalačke publike naišla je njegova knjiga Tradicija, jezik i pripovijedanje, a važni su i njegovi prilozi iz teorije književnosti, primjerice tekst Hrvatska moderna i mađarski književni kanon s posebnim naglaskom na život i književno djelo Antuna G. Matoša i Janka P. Kamova. Potom su Sanja Jukić i Goran Rem analizirali zbornik 18. Đakovačkih susreta književnih kritičara, nakon čega je održan i medijski okrugli stol o kritičarskoj produkciji Lirskog kolektiva HIKOS MASH-UP, a sudjelovali su Marijana Josipović, Barbara Majdenić, Bruno Dronjić, Jelena Branković, Katarina Dominković, Mateja Lončar, Anita Pavlović, Ivana Buljubašić, Katarina Jurilj i Katarina Petanjak. Prvi dan Susreta završen je predstavljanjem projekta Neodoljiva Hrvatska autorice Sunčane Matić. U glazbenom dijelu programa nastupio je đakovački sastav Easy Money Band, čiji su članovi izveli veći broj irskih pjesama na originalnim irskim glazbalima. Moderator je bila književna kritičarka Livija Reškovac.

Drugoga dana Susreti su nastavljeni u Gradskoj knjižnici predstavljanjem najboljih knjiga u protekloj godini po izboru lanjskih dobitnika nagrade i povelje uspješnosti Julije BenešićMarija Kolaka i Davora Ivankovca, nakon čega je održan okrugli stol s temom Duhovna književnost. Uz voditeljicu Dariju Žilić nastupili su još Ljerka Car Matutinović, Anastazija Komljenović, Tvrtko Klarić i Iranac Ebtehaj Navaey, koji je govorio o iranskoj duhovnoj poeziji srednjeg vijeka. U raspravi su sudjelovali i književnici Josip Palada i Fabijan Lovrić. Zaključeno je da je duhovna književnost stavljena na margine jer ima vrlo malo kvalitetnih autora duhovne poezije, no svi se kritičari slažu da pjesmama i tekstovima i dalje sve oduševljava i iznenađuje pjesnik, svećenik, teolog i književni prevoditelj Ivan Golub.

Na susretima predstavljene su i sabrane pjesme Prve knjige sabranih djela Miroslava Slavka Mađera, koji je 1. srpnja ove godine proslavio 86. rođendan. O pjesmama je govorila urednica Hrvojka Mihanović-Salopek, kazavši da je autor po cjelokupnoj atmosferi i dojmu neupitno slavonski prepoznatljiv i jedinstven. „On je danas jedan od rijetkih pjesnika koji još vjeruju u moć riječi koja će tragikom, vapajem, ironijom ili apelom prokazati suvremena zastrašivanja, nadajući se probuđenoj svijesti čovjeka koji ih želi ispraviti.“ Dodala je da je njegovo pjesništvo dinamično u brojnim kretanjima, otvoreno poetskim strujanjima, usmjereno u rasponu od urbaniziranih nemirnih retoričkih opažaja do vraćanja poeziji iskona u kojima se odmiče zastor s procesa nastanka pjesme.

Slavljenik Miroslav S. Mađer u emotivnom je govoru istaknuo da je mladost nešto što je najljepše, ona je ono što čovjeka pokreće da radi i stvara i da se nikada ne umori. Nema pisca, istaknuo je, kojemu nije važno što će književna kritika reći o njemu i njegovu djelu. Naglasio je da je problem u tome što je današnja kritika podređena medijima.

Ovogodišnji Susreti završeni su proglašenjem laureata. Dobitnik je nagrade Julije BenešićDavor Šalat iz Zagreba za knjigu eseja i kritika o hrvatskoj poeziji Zrcalni ogledi, a Povelju uspješnosti dobio je Franjo Nagulov za više kritika objavljenih između dvaju Susreta. Nagrade će im biti uručene tijekom Mjeseca hrvatske knjige, a osim plakete s likom Julija Benešića i povelje pripada im i novčani iznos.

(Adam Rajzl)

Izvor: Vijenac, br. 557